Prvo ozbiljno istraživanje o zadnjem iseljeničkom valu koji je zadesio Hrvatsku od ulaska u Europsku uniju 2013. do danas pod nazivom „Gore je bolje?“ pokazalo je da ljudi ponajprije odlaze zbog ekonomskih, a ne političkih razloga kako se dosad zaključivalo na temelju nekih ad hoc anketa. S kolegama s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta istraživanje je među više od tisuću ispitanika koji danas žive u Zapadnoj Europi proveo izvanredni profesor dr. sc. Zvonimir Galić.
Čak 65,3 posto ispitanika reklo je da ih je na emigraciju potaknula loša materijalna situacija. Je li time demistificiran ovaj fenomen koji se uporno tumači kao odraz nezadovoljstva državom i društvom?
- Naše istraživanje bez ikakve dvojbe stavlja ekonomske čimbenike kao ključne razloge iseljavanja. Ljudi odlaze potaknuti niskim prihodima. To može biti zato što im je materijalna situacija u Hrvatskoj trenutačno neodrživa ili zato što vani vide način da sebe i svoju obitelj dugoročno financijski osiguraju. Ipak, ne bih potpuno isključio važnost doživljaja situacije u društvu. Drugi najučestaliji navođen razlog iseljavanja s 53,2 posto jest rasprostranjenost korupcije u društvu.
Kao psihologu mi se čini da je važno shvatiti posljedice kombinacije ovih dvaju čimbenika. To znači da ljudi istovremeno percipiraju da im je ekonomska situacija loša, a društveni sustav namješten tako da pogoduje samo odabranima. Stoga vide iseljavanje kao jedinu opciju za poboljšanje svoje životne situacije.
Kakav je obrazovni status najnovije generacije iseljenika? Čini se da je među njima daleko više visokoobrazovanih nego među iseljenicima iz 60-ih godina prošloga stoljeća. Koji su tome razlozi?
- Premda treba biti oprezan oko točne procjene stvarnog postotka visokoobrazovanih među iseljenima samo na temelju našeg istraživanja, ono je potpuno sukladno drugim izvorima koji pokazuju da je među recentnim iseljenicima visoka proporcija dobro obrazovanih. Za razliku od ekonomskog vala iseljavanja iz Hrvatske koji su 60-ih i 70-ih činili niže obrazovani muškarci srednje dobi, sada odlaze dobro obrazovani, često s cijelim obiteljima. Zanimljiv smo uvid dobili kad smo razloge iseljavanja analizirali odvojeno za sudionike srednje stručne spreme i visokoobrazovane.
Kod obje skupine financijska situacija je ključni razlog iseljavanja. No, dok su kod onih sa srednjom spremom financije skoro pa jedini razlog za odlazak, kod visokoobrazovanih se pojavljuju i razlozi koji se tiču doživljaja opće netrpeljivosti u društvu te nemogućnosti osobnog i profesionalnog razvoja, pa oni odlaze i zato što su njihove aspiracije veće te žele živjeti u normalnijem društvu i imati bolje mogućnosti za razvoj svojih potencijala.
Koliko je iseljenika reklo da im je život bolji u zemlji u koju su se doselili nego što im je bio Hrvatskoj?
- Ovo su rezultati koji su nas najviše iznenadili. Gotovo 90 posto nam je reklo da im je život ili nešto ili mnogo bolji nego u Hrvatskoj. Psihološki gledano jasno nam je da si oni moraju opravdati svoju odluku o iseljenju i da se to odražava u njihovim procjenama. Međutim, taj efekt je toliko velik da mora odražavati i stvarnu životnu situaciju. Super uvid smo dobili kada smo ih pitali da usporede pojedine segmente svog života s onim u Hrvatskoj. U iseljeništvu su podjednako zadovoljni prijateljskim odnosima, nešto zadovoljniji društvenim životom, slobodnim vremenom i obiteljskim životom. Najoptimističniji su po pitanju budućnosti svoje djece i unuka, pa se čini da je upravo ovaj segment ključan za opću procjenu zadovoljstva životnom situacijom.
Koliko njih razmišlja o povratku u Hrvatsku, a koliko ih namjerava zauvijek ostati u zemlji u koju su se doselili?
- Ako postoji neka svijetla točka u ovom istraživanju, onda je to podatak da bi se više od četiri petine sudionika vratilo u Hrvatsku ako se ovdje situacija promijeni. Samo petina kaže da povratak ne dolazi u obzir. Pitali smo ih i da kažu jednu ključnu stvar koja bi se morala promijeniti da bi se vratili. Ponovno, ekonomski čimbenici pokazuju se ključnima jer kao glavni razlog za mogući povratak navode prihode koji omogućuju pristojan život. Na drugom i trećem mjestu su povećanje kvalitete ponuđenih poslova i smanjenje korupcije.
Koliko se ljudi u proteklih šest godina, po vašoj procjeni, iselilo iz Hrvatske i možemo li očekivati daljnje iseljavanje?
- Procjene broja iseljenih nakon ulaska u EU variraju od 150.000 po podacima Državnog zavoda za statistiku do čak 300.000 kojim barataju neki mediji. Trend iseljavanja će se sigurno nastaviti. Njegov tijek će vjerojatno biti usporen jer je bazen potencijalnih iseljenika u dobroj mjeri ispražnjen. No zabrinjava način na koji mi kao zemlja pristupamo ovom problemu.