Izbor dr. Davora Božinovića za “čovjeka iz sjene” u kabinetu Andreja Plenkovića, zapravo prvog suradnika premijera, nikoga nije iznenadio. Njih dvojica dobro se znaju od prije, sudjelovali su u velikom poslu približavanja Hrvatske EU i NATO, a jedan i drugi imaju značajne biografije prije nego što su se uselili u Banske dvore.
Božinović je rođen u Puli, dugogodišnji je diplomat, a u Vladi Jadranke Kosor bio je ministar obrane. Doktorirao je na Fakultetu političkih znanosti, a stil mu je vrlo blizak Plenkovićevu. Stranačka ga desnica nikako ne voli, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što je jedno vrijeme bio predstojnik Mesićeva ureda. Nedavno je objavio i knjigu “Globalna sigurnost, sigurnosni izazovi u 21. stoljeću”.
Je li točno ono što se tvrdi iz Vlade, da ste sve ovo vrijeme držali u rukama rješenje za krizu oko ”Agrokora”. Je li u bilo kojem trenutku prijetilo da stvari izmaknu kontroli?
- Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem od početka krize u Agrokoru bila je svjesna da smo na pragu najveće krize u povijesti hrvatske ekonomije. Više je velikih izazova: kao prvo, radi se o kompaniji u privatnom vlasništvu, što je činjenica na koju je često trebalo podsjećati one koji su naginjali populističkim metodama rješenja problema; kao drugo, radi se o kompaniji koja je zapravo koncern od 73 tvrtke čije su veze toliko isprepletene da će trebati vremena kako bi se, kroz proces raspetljavanja tih veza, stvorila jasnija slika o prirodi uspostavljenih relacija; kao treće, samo u Hrvatskoj u i od Agrokora ovisi 200-tinjak tisuća radnih mjesta, što je činjenica koja je u startu značila da se Vlada u ovom slučaju ne može postaviti na dosad poznate načine. Stoga se od samog početka uspostavio svojevrsni war room koji je gotovo dva mjeseca neprekidno zasjedao i tražio rješenja za opisane izazove.
Jeste li razmišljali da Vlada jednostavno da novu financijsku injekciju Agrokoru i tako, poput prošlih Vlada, produži agoniju?
- Dvije stvari su otpočetka bile jasne s obzirom na to da je ova Vlada samoj sebi zadala transformirajuću ulogu u hrvatskom društvu, model državnog financijskog intervencionizma značio bi nastavak prakse koja je i dovela do ovakvog stanja i kao takav bio je isključen. Isto tako, postojeće zakonodavstvo za ovakve se slučajeve pokazalo nedostatnim i njegova bi primjena mogla dovesti do serije od sedamdesetak odvojenih stečajeva na barem desetak sudova u Hrvatskoj, koji bi za sobom povukli veliki dio od oko 5000 Agrokorovih dobavljača, što je scenarij koji bi nedvojbeno doveo do kolapsa hrvatskog gospodarstva. Iako se radilo o jednadžbi s dosta nepoznanica, pravovremeno uočavanje potencijalnog opsega te same prirode krize dovelo je do toga da nikakvih “proklizavanja” u vođenju ovog postupka nije bilo.
Naravno, Vlada je od samog početka bila suočena i s odabirom načina komuniciranja krize s javnošću, koja je, kao uostalom sve u ovom procesu, imala specifična obilježja.
Neki su ipak prve poteze Vlade shvatili kao “spašavanje Todorića”?
- Ključno je bilo ne izazvati nervozne reakcije financijskih tržišta, vjerovnika, dobavljača, pa i u samoj kompaniji, zbog čega su neki dežurni katastrofičari od početka pokušali plasirati tezu da je naš cilj “spašavanje Todorića”. Da nam je to bio cilj, našlo bi se nešto likvidnosti, upumpalo u kompaniju po već viđenoj praksi, i valjda bi tada svi bili sretni, a hrvatski građani bi nastavili plaćati blagodati života hrvatske tranzicijske elite.
Kada su do Banskih dvora došli prvi signali da prijeti kriza oko Agrokora?
- Jasniji znakovi dublje krize dali su se naslutiti još početkom godine kada su postali razvidni problemi s likvidnošću kompanije kao i poteškoće s dobivanjem novih kredita. To su potvrdile i reakcije međunarodnih agencija za ocjenjivanje kreditnog rejtinga koje su u relativno kratkom roku nekoliko puta uzastopno snizile kreditni rejting Agrokora.
Kako je protekao razgovor premijera i Ivice Todorića u Banskim dvorima i koliko puta su se njih dvojica čuli u posljednje vrijeme?
- Kao što sam već kazao, Vlada je od početka krize prepoznala važnost komunikacije sa svim dionicima kako ne bi izazvala ekonomski tsunami, ali i dobila što bolji uvid u ukupne razmjere i strukturu problema. U tom smislu je i sastanak predsjednika Plenkovića i g. Todorića pridonio sagledavanju složenosti stanja u kompaniji. Nakon prvih razgovora sa svim dionicima postala je razvidna potreba za sustavnim pristupom u rješavanju ne samo ove nego i potencijalnih sličnih kriza u drugim velikim hrvatskim kompanijama. Rezultat analiza i promišljanja u Vladi RH, pri čemu uz premijera treba istaknuti i ulogu potpredsjednice Dalić, bila je odluka o donošenju Zakona o izvanrednoj upravi.
Je li Ante Ramljak bio prvo rješenje i s kim se sve premijer konzultirao da se nađe brzo i efikasno rješenje da se kriza ne prelije na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo?
- Vlada je u kratkom roku nakon donošenja Zakona donijela odluku o imenovanju Ante Ramljaka za izvanrednog povjerenika u Agrokoru. Riječ je o stručnjaku s relevantnim iskustvom u području investicijskog bankarstva, konzultantu koji dobro poznaje prilike u glavnim segmentima hrvatskog gospodarstva, kao i aktualnu situaciju u Agrokoru. Iako se u javnosti licitiralo različitim imenima, a kod nekih je bilo jasno da ih lansiraju različite interesne grupacije, Vlada je i pri donošenju ove odluke pokazala svoje političko vodstvo, ustrajnost i odlučnost. Nije popustila željama nekih da profiliraju sebi sklonog povjerenika te je odluku o njegovu imenovanju donijela rukovodeći se prije svega kriterijem stručnosti, neovisnosti i zaštite nacionalnih interesa. Činjenica da su Ramljakove usluge tražile različite hrvatske vlade, ali i da je svoje domoljublje dokazivao tamo gdje je bilo najteže, kao dragovoljac početkom devedesetih u obrani Vukovara, dodatno potvrđuje pravilnost izbora. Osim toga, gospodin Ramljak nije član niti jedne političke stranke.
Kada su se pojavile tvrdnje da je Zakon protuustavan, kakva je bila premijerova reakcija?
- Stav predsjednika Vlade RH od početka je bio jasan: protuustavno bi bilo to da se Vlada RH oglušila na krizu s jasnim simptomima dalekosežne lančane reakcije, koja bi bez ikakve sumnje značajno utjecala na financijsku i gospodarsku stabilnost Hrvatske te po svemu sudeći poništila pozitivne gospodarske trendove i dovela u pitanje održivi oporavak i rast našeg gospodarstva. Diskretno su konzultirani i ustavnopravni stručnjaci, a vodilo se računa i o ustavnom načelu razmjernosti. Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH donesen je s primarnim ciljem zaštite hrvatskog gospodarstva i očuvanja financijske stabilnosti. To su prepoznali i dobavljači i predstavnici banaka s kojima smo u proteklom razdoblju održali niz sastanaka.
Kako je protekao sastanak premijera i Antonija Alvareza u Banskim dvorima?
- Za predsjednika Vlade RH taj je sastanak bio prilika da se upozna s modelom restrukturiranja koji su imali u vidu g. Alvarez i njegov tim. Održan je na zahtjev g. Alvareza kada je Zakon o postupku izvanredne uprave bio u završnoj fazi izrade, o čemu je predsjednik Vlade RH i izvijestio g. Alvareza. Retrospektivno mogu reći da je sastanak omogućio prvu okvirnu analizu dvaju na prvi pogled usporedivih i kompatibilnih, ali prema ključnim odrednicama ipak bitno različitih procesa restrukturiranja. Bez ulaženja u detalje, kao jedan od sudionika na tom sastanku mogu reći da je postupak pokrenut nakon donošenja novog Zakona znatno predvidljiviji i pouzdaniji za hrvatske interese koji uključuju i sve dionike: od banaka, dobavljača, same kompanije i njezinih radnika, te, što je od posebnog značaja, za hrvatske porezne obveznike.
Možete li nam reći neke detalje o razgovorima koje su vodili premijer Plenković i predsjednik EK Jean-Claude Juncker o krizi u najvećoj hrvatskoj kompaniji?
- Andrej Plenković u svim odlukama koje donosi, pa tako i u donošenju odluka vezano uz krizu u Agrokoru, uz hrvatski uvijek ima u vidu i širi europski, pa i međunarodni okvir. O razlozima donošenja pojedinih odluka Vlada RH je na različitim razinama izvještavala Europsku komisiju. Prvi opširniji razgovor o Agrokoru predsjednik Vlade RH i predsjednik Europske Komisije obavili su u Rimu, gdje su se sastali povodom obilježavanja 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora. Telefonski razgovor od prošlog tjedna logičan je nastavak komunikacije o Agrokoru. Za Vladu RH važno je da osnovna namjera donošenja Zakon o izvanrednoj upravi bude transparentno prenesena i hrvatskim građanima i našim europskim partnerima i mislim da smo u tome uspjeli. Pri tome za zaštitu hrvatskih interesa veoma pomaže činjenica da je Andrej Plenković već izgradio imidž jednog od najperspektivnijih europskih lidera, što se vidi po tretmanu koji uživa u Europskom vijeću i vodstvu Europske pučke stranke. S njim će razdoblje hrvatskih državnika koji su izgubljeni u prijevodu ili sadržaju, ili i u jednom i u drugom, nadam se završiti.
Kako su protekli razgovori na tu temu sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem i slovenskim Mirom Cerarom?
- U razgovoru s čelnicima susjednih zemalja predsjednik Vlade RH naglasak je stavio na očuvanje stabilnosti. Agrokor u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori posluje stabilno, što potvrđuje i činjenica da izvršava svoje obveze i prema pojedinim državama u smislu poreza kao i prema dobavljačima. Upravo zato od susjednih zemalja očekujemo da ne politiziraju krizu u Agrokoru. Takav scenarij nastojimo spriječiti i redovnim uputama koje šaljemo našim veleposlanicima u Ljubljani, Sarajevu i Beogradu. Prije tjedan dana potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva, rada i poduzetništva dr. sc. Martina Dalić i ja u Vladi RH održali smo sastanak s veleposlanicima Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, a paralelno s tim intenzivirana je i komunikacija na razini ministarstava gospodarstva.
Kakva je suradnja sa Slovencima u provođenju direktive EU na kontroli šengenskih granica i hoće li sve to imati posljedice na predstojeću turističku sezonu?
- Moram reći da je, kao i u cijelom nizu pitanja od Agrokora nadalje, velika šteta da na čelu države ranije nismo imali ljude koji bi pokazali političko vodstvo i preuzeli odgovornost kao Plenković. Onda bi u samoj fazi pripremanja nekih odluka na europskoj razini Hrvatska znala prepoznati moguće izazove za svoje interese i pravovremeno se pozicionirati. Predsjednik Vlade RH na dnevnoj bazi kontaktira s premijerom Slovenije i poziva ga da slovenska policija u uvjetima većih gužvi na graničnim prijelazima umjesto sustavne provjere primjenjuje ciljane provjere na granicama, što je dopušteno novom uredbom kojom se mijenja članak 8. Schengenskog zakonika. Tim prvim, privremenim korakom, Slovenija je nakon serije konzultacija donekle pokazala razumijevanje za neodrživost dosljedne primjene sustavne provjere na graničnim prijelazima. Sljedeći bi korak trebao ići u smjeru postizanja dogovora o dugoročnom rješenju, odnosno iznalaženju institucionalnog i pravnog mehanizma kojim će se, s jedne strane, spriječiti slične situacije u budućnosti i, s druge strane, omogućiti učinkovit doprinos Hrvatske u sprečavanju terorizma i zaštiti svojih granica prema zemljama koje nisu članice Europske unije.
Ovakva situacija za Hrvatsku je neodrživa i duboko nepravedna. Ne treba uopće sumnjati u spremnost Hrvatske da zaštiti svoje vitalne interese i ne bi bilo dobro da nas bilo tko po ovom pitanju pokuša neprincipijelno testirati.
Kada je realno da Hrvatska uđe u schengensku zonu?
- Projekt schengenskog instrumenta kojim je Hrvatskoj odobreno 120 milijuna eura za nabavu vozila, plovila, radarskih sustava i tehničke opreme koja hrvatskoj policiji omogućuje obavljanje ključnih zadaća u nadzoru i zaštiti hrvatske granice uspješno se provodi. Uspjeli smo produžiti rok provedbe za dodatnih šest mjeseci u kojima namjeravamo iskoristiti sva raspoloživa sredstava. Ulaskom u schengenski prostor koji omogućuje slobodu kretanja za 400 milijuna ljudi naša će granica postati vanjska granica EU. Nakon pristupanja Europskoj uniji ulazak u schengenski prostor jedan je od prioritetnih političkih ciljeva ove Vlade. Drugim riječima, Hrvatska će svoj dio sigurno obaviti.
Nedavno je u Hrvatskoj boravio istaknuti američki političar John McCain. Možete li nam otkriti o čemu je razgovarao s premijerom Plenkovićem i je li donio neke poruke sadašnje američke administracije?
- To je bio razgovor saveznika i prijatelja koji između sebe nemaju otvorenih pitanja, o čemu su svjedočile ne samo dane izjave nego i slike koje su tog dana odaslane iz Dubrovnika. Inače, osim nekoliko bilateralnih tema, razgovor se uglavnom vodio oko analize aktualnih smjerova globalne i europske politike. Posebno se razgovaralo o stanju u regiji Jugoistočne Europe, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, što je vitalno pitanje za Hrvatsku, a s kojim se sve više familijariziraju važni krugovi unutar nove Trumpove administracije. Senator McCain već je duže jedno od najvažnijih imena američke politike i svaka mogućnost razmjene mišljenja s njim je privilegij.
U posljednje vrijeme premijer je imao dva kratka susreta s Aleksandrom Vučićem. Javnost nije mnogo saznala je li osim općih mjesta bilo i konkretnijih razgovora?
- S obzirom na to da smo i u Hrvatskoj i u Srbiji posljednjih mjeseci izloženi svojevrsnoj seriji izbora, prvi kontakti iskorišteni su za upoznavanje dvojice lidera pred kojima se nalazi set pitanja koja će morati pokušati rješavati, na korist obiju država. Mislim da je razumijevanje o važnosti odnosa Zagreba i Beograda obostrano.
Mogu li se očekivati neke promjene u hrvatskoj Vladi, rekonstrukcija na jesen?
- To je pitanje za premijera. Ono što mogu reći poznavajući sada Andreja u najvažnijoj ulozi njegove karijere jest da od svakog ministra traži konkretne rezultate u provođenju reformi, privlačenju stranih ulaganja i povlačenja europskih fondova. To su mjerila uspješnosti koja prati kod svojih suradnika i na kojima inzistira.
Kako će Andrej Plenković kao premijer uskladiti svoje obaveze koje ima i kao šef HDZ-a uoči lokalnih izbora?
- On je pronašao dobar balans između državničkih i stranačkih dužnosti. Ne pamtim daje bilo koji predsjednik stranke kao Plenković svaki tjedan predsjedao sjednicama Kluba HDZ-a u Hrvatskome saboru. Također, svaki ponedjeljak poslijepodne je u stranci, a svaki tjedan u sklopu obilaska Hrvatske posjećuje i lokalne stranačke podružnice. Sjednice Predsjedništva, Nacionalnog vijeća i Središnjeg odbora su redovite, a prije važnijih događaja uvijek organizira sastanke užeg vodstva stranke. Kao demokrat po svom političkom habitusu, Plenković potiče otvorenu raspravu na stranačkim sastancima i uvijek je spreman prihvatiti drugačije mišljenje, naravno, ako se ono uklapa u program s kojim je stranka pobijedila na izborima.
Mnogi u njegovu stilu vide i neodlučnost, čak i nedostatak hrabrosti za drastičnije poteze.
- Za promjene koje promovira potpuno je jasno da treba vremena, jer je čvrstorukaški način upravljanja dugo dominirao, ne samo HDZ-om nego na ovim hrvatskim prostorima uopće. Neki se u tome toliko ne snalaze pa demokratičnost tumače kao nedovoljnu odlučnost. Stoga se dobro prisjetiti jednog od najvećih američkih predsjednika svih vremena koji je svoju politiku opisao čuvenom krilaticom: “Speak softly and carry a big stick!” Tako ja vidim i Andreja Plenkovića.
Kako doživljavate ove iskre koje se čuju na relaciji novog vodstva stranke s desnom frakcijom, ako se o takvoj uopće može govoriti, prije svega Plenkovića i Prgometa s Hasanbegovićem?
- Izborom Prgometa Plenković je poslao sliku o profilu predstavnika narodnjačke i demokršćanske opcije za gradonačelnika glavnog grada i poručio da HDZ u Zagrebu treba predstavljati kandidat koji nikad politiku nije doživljavao kao sredstvo ostvarenja osobnih beneficija, kako zbog svog statusa dragovoljca Domovinskog rata, stradanja najbližih članova obitelji na Križnom putu ili pripadajuće počasti zbog toga što je svojedobno bio izabrani zamjenik predsjednika stranke. Prgomet je kandidat koji nije ovisnik o političkim pozicijama, jer je svoj društveni status već izgradio kao istaknuti liječnik koji je otprije dosegnuo vrhunac u svojoj znanstvenoj karijeri i praktičnom radu. On je i menadžer koji godinama uspješno vodi kliniku, o čemu svjedoči profil ljudi koje je postavio u svoj budući tim koji će kompetentno i transparentno voditi Zagreb. Dakle, on je sve suprotno od nekih koji bi svojim oskudnim biografijama i ničim dokazanim kompetencijama njegovu kandidaturu željeli dovoditi u pitanje.
Znači li to i otvoreno političko konfrontiranje s Milanom Bandićem?
- U postojećoj ponudi Prgomet je apsolutno najkompletniji kandidat za gradonačelnika Zagreba, a za razliku od gospođa Mrak-Taritaš i Švaljek nikad nije bio dio servilne upravljačke strukture pod ravnanjem gospodina Bandića. Naravno, o njegovu će izboru odlučiti građani Zagreba, ali već sad je takvom kandidaturom za gradonačelnika i nositelja liste naznačen jasan smjer koji je Plenković namijenio gradskom HDZ-u. Svi građani dobre volje pozvani su biti dio Prgometova projekta Zagreba budućnosti.