U ovoj je zemlji najbolje biti lopov i krasti u dućanu jer ti nitko ništa ne može. Krađe su sve veći problem pred kojim smo nemoćni jer zakonodavac za to nema sluha. Nema represije - zaključuje Robert Fućak, vlasnik malog dućana u mjestu Podrvanj nedaleko od Rijeke, koji je i predsjednik Saveza udruga malih trgovaca što okuplja oko 400 trgovaca sa 700 prodajnih mjesta, većinom trgovina prehrambenih proizvoda.
"Krađe su konstantne - od djece koja kradu iz zabave, kleptomana koji to rade jer su psihički bolesni, sirotinje koja tako preživljava pa do onih koji se time bave profesionalno i kradu da bi preprodavali. Lopovi točno znaju da mogu krasti do vrijednosti od tisuću kuna jer u tom slučaju policija protiv njih ne pokreće postupak po službenoj dužnosti, odnosno ne diže kaznene prijave, nego ih oštećeni trgovac može prijaviti policiji i tužiti sudu koji onda utvrđuje tko je počinitelj, a ako mu i dokaže kazneno djelo, on obično nema prihode i imovine pa ne postoji ni način da se trgovac naplati, nego će samo izgubiti vrijeme i platiti sudske troškove. Stoga trgovci više i ne prijavljuju krađe do tisuću kuna koje su vrlo česte", kaže Fućak.
U Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore ističu kako trgovci zbog krađa trpe velike štete, koje se kreću između 1 i 1,5 posto njihova ukupnog prihoda. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u trgovini na malo u Hrvatskoj je 2017. godine ostvaren ukupni prihod od 100 milijardi i 116 milijuna kuna, što bi značilo da se u hrvatskim trgovinama godišnje ukrade robe u astronomskoj vrijednosti od 1 do 1,5 milijarde kuna. Stoga HGK, kako tvrde, lobira da se manjak koji u blagajnama nastaje zbog svakodnevnih sitnih krađa trgovcima prizna kao porezna olakšica, i to upravo u iznosu od 1 posto njihova ukupnog prometa, što se inače regulira Odlukom o dopuštenom manjku na proizvodima u trgovini.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
