Novi broj Globusa donosi opsežne analize prof. dr. Mirjane Kasapović i prof. dr. Ive Lučića o najnovijim tenzijama u Bosni i Hercegovini, vezanim uz pitanje izbornoga zakona, uz nedavne prijetnje člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića “ratom i konfliktom” te uz snimku koja je uznemirila regiju, a koja prikazuje mladiće iz kampa za obuku “askera”, što je turski naziv za vojnike. “Kamp je izgrađen uz jezero Jelen na teritoriju Tešnja, tik uz granicu općine Usora s većinskim hrvatskim stanovništvom”, upozorava Ivo Lučić. “Osnovali su ga pripadnici vehabijskog/selefijskog pokreta, a polaznici obuke su bošnjački/muslimanski dječaci koji se, po riječima osnivača kampa izrečenim na javnoj televiziji, ‘brinu o svom tijelu i duhu’ i pripremaju se ‘za ono što dolazi’.” A što to dolazi, dodaje Lučić, možemo pretpostavljati i eventualno zaključivati iz prijetnji ratom koje sve češće i otvorenije šalju bošnjački političari i ratni zapovjednici, iz ciljeva obuke koju u zemlji i inozemstvu provode razni “askeri”, iz nefunkcioniranja institucija BiH te iz kukavičke i licemjerne šutnje međunarodnih organizacija i europskih država koje su “garant provedbe Daytonskog sporazuma” i očuvanja mira u BiH.
Profesorica Mirjana Kasapović bavi se tzv. nigerijskim izbornim modelom. “Jednu inačicu ili svojevrstan odjek nigerijskog modela”, navodi dr. sc. Kasapović, “koji se očituje u zahtjevu da se u izborni model ugradi poseban obrazac zemljopisne distribucije potpore birača, zagovarao je Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, gostujući 4. veljače u HTV-ovoj emisiji ‘Nedjeljom u 2’ kao rješenje spora o načinu izbora bošnjačkoga i hrvatskog člana Predsjedništva u Federaciji BiH. Izetbegović nije, dakako, govorio o nigerijskome nego o Füleovu modelu, nazvanu prema češkom diplomatu Štefanu Füleu, jednome od mnoštva europskih birokrata koji su se bavili BiH, a kojega je Izetbegović izvukao iz zaborava.”
Štefan Füle, naime, smislio je inačicu nigerijskog izbornog modela po kojoj bi Hrvati, birajući svog člana Predsjedništva, naposljetku mogli dobiti onoga kojega izabere bošnjačka većina, kao 2010., kad je to bio Željko Komšić. Odnosno, po tom modelu, u tročlanom Predsjedništvu BiH mogla bi se, uz Srbina, naći dva Bošnjaka i nijedan Hrvat.
Oba članka možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
