TOLEŽAN BARLIBAJEV ZA GLOBUS

VELEPOSLANIK REPUBLIKE KAZAHSTANA U HRVATSKOJ, BiH I CRNOJ GORI 'S Rusijom imamo sporazum o vječnom prijateljstvu'

Darko Tomaš / CROPIX

Veleposlanik Kazahstana u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori sa sjedištem u Zagrebu, Toležan Barlibajev

 

- Kazahstan se povijesno nalazi u samom srcu Euroazije, a Kazahi kao nomadski narod vjekovima su bili spona između Europe i Azije, između tih dviju civilizacija, između ta dva načina razmišljanja, pa se i danas tako osjećamo. Pogotovo između Rusije i Kine. Kazahstan ima u sebi duboko usađenu tu svoju misiju povezivanja. Mi sebe i danas doživljavamo kao most i ne želimo sebe ni vezivati ni suprotstavljati drugima. Mi jesmo velika zemlja po teritoriju, deveta na svijetu, ali nemamo puno stanovništva, i to je nešto što nas također određuje. Nas ima 18,3 milijuna i po tome smo tek 62. zemlja svijeta. Mi imamo na umu da je naša granica s Rusijom 7,5 tisuća kilometara, što je najduža kopnena granica između dviju zemalja na svijetu, a s Kinom više od 1,5 tisuća kilometara te da na svakih kilometar stavite po jednog Kazaha, ne bi nas bilo dovoljno - kaže sa smiješkom na početku razgovora za Globus, u osvit kazahstanskog Dana državnosti 16. prosinca, mladi ali iskusni veleposlanik Kazahstana u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori sa sjedištem u Zagrebu, koji je stupio na dužnost prije 18 mjeseci, Toležan Barlibajev, objašnjavajući poziciju svoje zemlje koja se smjestila između dviju velikih i značajnih ekonomskih i političkih velesila.

Koje su prednosti Kazahstana, a možda i nedostaci takvog ipak škakljivog položaja između dviju velesila?

- Upravo zbog toga mi smo svjesni da sa susjedima moramo živjeti u skladu i miru. Znate, kod nas kažu: važniji ti je susjed nego rođak koji živi daleko. I toga smo itekako svjesni. Naša geografija i povijest ne dopuštaju nam da se inatimo sa susjedima, a pogotovo da smo s nekim u lošim odnosima. Prvo što smo napravili kada smo se osamostalili u 90-ima bilo je da riješimo granični spor s Kinom, koji nam je ostao još iz vremena SSSR-a. Odmah smo to obavili, kao jedan od najvažnijih prioriteta. Mi s Kinom sada imamo potpisano strateško partnerstvo, a s njima imamo godišnje preko 10,5 milijardi dolara trgovinskih odnosa. U Kinu izvozimo najviše našeg plina i nafte. Prošle godine izvezli smo pet milijardi kubnih metara plina, a plan je za 2019. godinu udvostručiti obim izvoza. Izgradili smo i plinovod i naftovod prema Kini, a oni su i jedan od najvećih investitora. Aktivni su sudionici kineskog projekta “jedan pojas jedan put” i revitalizacije “puta svile” iz Kine u Europu. Kazahstan u tome vidi sebe, i vidi u tome veliku korist i za sebe i za suradnju između Azije i Europe. Već smo izgradili tri tisuće kilometara autoceste “Zapadna Europa - zapadna Kina”, i nastavljamo s daljnjom izgradnjom transportne infrastrukture u okviru državnog projekta “Nurli žol” (Svijetli put).

Kako ste uredili odnose s Rusijom, jer vi ste i važna članica Euroazijske unije, Carinske unije i vojnog saveza nekih postsovjetskih zemalja s Rusijom na čelu. Zbog toga vas mnogi smatraju zemljom “ruskog utjecaja”.

- Nas s Rusijom i Rusima vežu višestoljetne veze. Kod nas je ruska manjina najveća. Ima ih oko 25 posto. Osim toga, ruski jezik, zbog tih naših povijesnih i kulturnih tradicija, ima status međuetničkog jezika. Mi ga i dalje učimo u školama, a postoje mnoge škole na ruskom jeziku. Jako nam je stalo do dobrih odnosa s Rusijom i zbog svih ovih stvari o kojima sam govorio. Drugo, morate biti svjesni da mi u Kazahstanu nemamo negativan ili odbojan odnos prema našoj prošlosti u SSSR-u. Ovo je naša povijest i mi je kao takvu cijenimo. Naime, mi smo se ekonomski digli, ostvarili i ojačali baš u vrijeme SSSR-a. To su neke stvari koje mi danas baštinimo i koje ne možemo odbaciti, samo zato što je bilo i nekih zbilja ružnih i nedostojnih stvari u tom vremenu. Mi smo s Rusijom potpisali jedinstveni dokument o Vječnom prijateljstvu. S Rusijom imamo robnu razmjenu 17,2 milijarde dolara. Oni su nakon EU naš drugi trgovinski partner.

Slažete li se s tim da Kazahstan smatraju zemljom u sferi interesa Rusije?

- To je već geostrateški ili geopolitički termin, ali mi imamo svoju neovisnu vanjsku politiku. Euroazijska unija za nas je prije svega mogućnost razvoja gospodarskih veza i jačanja svoje ekonomije. Primjer za to: u prvoj godini djelovanja Euroazijske unije vanjskotrgovinski obujam narastao je za 30 posto i nastavlja rasti. Kazahstan je najveća država na svijetu koja nema izlaz na more i baš zbog toga su nam važni transportni putovi koji nas vežu sa svjetskim tržištem. Naši proizvodi dolaze na granice EU kroz Rusiju i Bjelorusiju bez carina i transportnih nameta. Zahvaljujući tome, EU je postala naš najvažniji ekonomski partner - više od 30 milijardi dolara u prošloj godini.

Darko Tomaš / CROPIX

Veleposlanik Kazahstana u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori sa sjedištem u Zagrebu, Toležan Barlibajev

 

S kime u EU najviše surađujete?

- Italija, Njemačka, Nizozemska i Francuska naši su najvažniji trgovinski partneri u EU. Iz tih je zemalja i najviše investicija u Kazahstanu. Naftne kompanije iz tih zemalja vrlo su aktivne kod nas - ENI, Shell, BP. Imamo puno zajedničkih naftnih konzorcija s njima. Oni buše kod nas.

Nafta i plin vaši su glavni aduti. Imate velike zalihe i nafte i plina.

- Da, to je stvarno istina. U prošloj godini Kazahstan je proizveo rekordnih 82,6 milijuna tona nafte, a u sljedećim godinama namjera nam je povećati proizvodnju na više od 100 milijuna tona godišnje. Od toga izvozimo u Europu 85 posto nafte ili više od 50 milijuna tona. Ostalo ide našim naftovodima u Kinu. To je oko sedam milijuna tona godišnje.

Razmatrate li mogućnost izgradnje naftovoda ili plinovoda preko Azerbajdžana ili Turske u Europu?

- Pa postoje neke zamisli, ali treba vidjeti. Imamo neke razgovore s Azerbajdžanom oko toga, ali ne bih sada žurio.

Kako surađuje s drugim zemljama izvoznicama nafte?

- Jako dobro. Mi nismo u OPEC-u, ali jesmo u OPEC+. I sada, upravo ovih dana, vrh Kazahstana - koji se nalazi u sklopu OPEC+ ­- odlučio je da će smanjiti proizvodnju sljedeće godine.

S obzirom na to da ste važna zemlja na postsovjetskom prostoru, kako gledate na napetosti između Ukrajine i Rusije?

- U prvom redu, vrlo nam je žao što je došlo do napetosti između tih dviju zemalja. Nama je Ukrajina, kao i Rusija, vrlo bliska zemlja. Konačno, u Kazahstanu živi velika ukrajinska zajednica, a nama je stalo i da s njima imamo što veću razmjenu, koja je sada zbog ove situacije usporena. Naš predsjednik Nursultan Nazarbajev studirao je u Ukrajini i jako je zainteresiran da se taj spor što prije okonča. Predlagali smo da se u Astani nađu lideri dviju država i pregovaraju. Naš prijedlog ostaje otvoren i dalje. Do ovih događaja imali smo s Ukrajinom 4,5 milijardi robne razmjene, a sada je to tek usputna suradnja. Po mome mišljenju, zemljopisni položaj Ukrajine odgovara njezinoj ulozi mosta koji veže Rusiju i Europu.

U Astani se održavaju i pregovori o Siriji?

- Da, nas jako zabrinjava situacija oko Sirije i uopće rast nestabilnosti na Bliskom istoku, kao što nas zabrinjava i situacija u Afganistanu. Iz tog razloga i u cilju pomoći afganistanskom narodu naš predsjednik je pokrenuo inicijativu o školovanju 1000 studenata iz Afganistana na sveučilištima u Kazahstanu. Isto tako gradimo bolnice i škole u Afganistanu.

Imate li problema s islamskim radikalima i terorizmom?

- Kazahstan je, kao i ostale zemlje svijeta, osjetio negativne posljedice konflikta u Siriji i na Bliskom istoku. Imali smo napad u Aktjubinsku 2016. godine. To je bio direktni utjecaj iz Sirije. Imamo zato posebno ministarstvo religija, a pridaje se veliko značenje radu s mladima, pogotovo kad su u pitanju radikalizmi, ne samo vjerski.

Darko Tomaš / CROPIX

Veleposlanik Kazahstana u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori sa sjedištem u Zagrebu, Toležan Barlibajev

 

Surađujete li sa zemljama iz regije, Uzbekistanom, Kirgistanom, Tadžikistanom, koji također imaju te probleme?

- Naravno, posebnu pozornost posvećujemo razvoju odnosa s državama Srednje Azije s kojima dijelimo sličnosti u kulturi, tradiciji i jeziku. Na multilateralnom nivou razvija se suradnja u borbi s globalnim prijetnjama i izazovima. Osnovom sigurnosti u Srednjoj Aziji smatramo gospodarsku integraciju, povećanje standarda građana i razine obrazovanja. Mislim da tu dobro surađujemo, baš u okvirima Organizacije o kolektivnoj sigurnosti s nekima od navedenih država.

Zanimljivo je da Kazahstan, nakon gotovo 80 godina, s ćirilice prelazi na latinično pismo. S čim je to povezano?

- Da, imate pravo. Do kraja Prvog svjetskog rata imali smo arapsko pismo, poslije toga smo prešli na latinicu do početka Drugog svjetskog rata, otkad se koristi ćirilica. Danas, zbog razvoja tehnologije - konačno kompjutorska pismenost je na latinici, a mladi sve više govore i znaju engleski - odlučili smo prijeći na latinicu kako bismo olakšali i komunikaciju sa svijetom. No, to ne znači da se odričemo ćirilice. Ona će i dalje ostati u uporabi, ali usporedno s latinicom.

U Kazahstanu na vlasti je od neovisnosti Nursultan Nazarbajev.

- Da, naš predsjednik ima veliko poštovanje, autoritet i podršku ne samo među Kazahstancima nego i u cijelom svijetu. Pod vodstvom Nursultana Nazarbajeva izgradili smo novu državu, stvorili modernu tržišnu ekonomiju i formirali jedinstven model mira i međuetničkog zajedništva. Zahvaljujući uspješnoj politici predsjednika, razvoj Kazahstana leži u jedinstvu naših građana i multinacionalnom suživotu 120 različitih nacionalnosti koliko ih živi na prostoru Kazahstana.

Da biste shvatili mentalitet Kazahstana, morate biti upoznati sa surovom klimom, u dijelovima temperatura zimi doseže i -50˚ C. Povijesno zbog toga Kazahi imaju običaj da uvijek moraju imati jednog snažnog lidera kojeg će se slušati i koji će snositi i odgovornost za svoju karavanu, za ljude za koje je odgovoran. Ako ne slušaš lidera, izgubit ćeš se i možeš lako nastradati u velikoj i hladnoj stepi. Kod vas je, u ovom dijelu Europe, drukčije jer vam klima ne diktira uvjete život.

A kako stoje odnosi Kazahstana s Hrvatskom?

- Kazahstan smatra Hrvatsku za jednog od ključnih vanjskopolitičkih partnera u ovom dijelu Europe. Vrlo nam je drago zbog svih uspjeha Hrvatske, koja je punopravni član Europske unije i ima važnu ulogu u regiji. Nadamo se da će skoro otvaranje Veleposlanstva Republike Hrvatske u Astani pridonijeti snažnom napretku odnosa naših dviju država.

Danas u Kazahstanu radi čak 27 hrvatskih tvrtki. Montmontaža Group kao jedna od njih u centru Astane gradi jedan od najvećih trgovačko-stambenih kompleksa koji će se zvati “Zagreb”. A u Astani grade mnogi iz EU, Japana, SAD-a, Rusije, Kine. Dakle iskazali ste se kvalitetom. Osim toga, Hrvatska nije nepoznata, ne samo zbog nogometa i nedavnog veličanstvenog nastupa u Rusiji na Svjetskom prvenstvu, na čemu svim Hrvatima čestitam. Dok nisu uvedene vize, Hrvatska je bila vrlo popularna destinacija za naše turiste. I da se vratim nogometu - vaši treneri rade u mnogim našim nogometnim akademijama, a naši mladi nogometaši dolaze ovamo na treninge i turnire. Prošle godine vanjskotrgovinski obrt iznosio je 317 milijuna dolara i raste.

Kada smo se već dotakli Hrvatske, kakav interes za ulaganja ima Kazahstan? Možda ste zainteresirani za LNG ili Inu?

- U Kazahstanu postoji veliki interes za suradnju s hrvatskim energetskim sektorom, građevinarstvom, turističkim kompanijama te s poljoprivrednim poduzećima. Vaše kompanije poput Ine, Podravke, Plive, Končara i dr. dobro su poznate u Kazahstanu. Nadam se da će se potencijal naše suradnje uspješno realizirati.

Globus

Naslovnica Globusa, 14.12.2018.

 

Izdvajamo

Iz drugih medija