NOVI NJEMAČKI ZAKON

ZAKONSKI MALJ ZA GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU Što možemo naučiti iz njemačkog eksperimenta koji će promijeniti svijet društvenih mreža

, Image: 315032015, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

 

U zaštiti korisnika Facebooka od zlostavljanja i mržnje osnivač i direktor Facebooka Mark Zuckerberg imat će pomoć od države Njemačke koja od 1. siječnja na svom teritoriju provodi Zakon o poboljšanju provedbe zakona na društvenim mrežama (NetzDG; skraćeno od Netzwerkdurchsetzungsgesetz). Zakon koji je stupio na snagu 1. listopada 2017. godine, a koji se provodi od 1. siječnja 2018. jer su tvrtke poput Facebooka, Twittera i Googlea dobile tri mjeseca kako bi se pripremile za njegovu provedbu, od društvenih se mreža s više od dva milijuna registriranih članova prema slovu zakona traži da korisnicima omoguće jednostavan i transparentan način za prijavljivanje ilegalnog sadržaja te da vidljivo protuzakonit sadržaj uklone ili blokiraju unutar 24 sata od prijave. Taj se rok može produžiti u dogovoru s “kompetentnim autoritetom na polju provedbe zakona”. U određenim se slučajevima društvenoj mreži dopušta da nezakonit sadržaj ukloni ili blokira unutar sedam dana.

Društvene su mreže uz to dužne arhivirati sve prijavljene objave te obavijestiti korisnika koji je određenu objavu prijavio i osobu koja je objavu napisala o svojoj odluci. Osim toga, zakon propisuje da uprava društvene mreže mora na mjesečnoj bazi kontrolirati provođenje zakona. Prema zakonu, vlasnici društvenih mreža koji zaprime više od 100 prijava na dan zbog javnog širenja nezakonitog sadržaja dužni su svakih šest mjeseci objavljivati izvještaje koji će sadržavati detaljni opis aktivnosti koje su poduzete kako bi se sadržaj uklonio.

Brzina uklanjanja

Od devet komponenti koje izvještaji moraju sadržavati, najzanimljivije su svakako one koje se tiču brzine uklanjanja sadržaja – podijeljene su u četiri kategorije: unutar 24 sata, unutar 48 sati, unutar tjedan dana i u kasnijem trenutku – i one u kojima se navodi tko je točno prijavio određeni sadržaj kao protuzakonit. Ako društvena mreža ne izvrši svoju zakonsku obvezu, može biti sankcionirana kaznom do pet milijuna eura. Kako bi poštovali zadane rokove, i Facebook i Twitter navodno su počeli zapošljavati stručnjake koji govore njemački kako bi mogli pravovremeno brisati objave koje se kose s odredbama NetzDG-a.

Unutar deset dana od početka punopravne provedbe Zakona nekoliko osoba i medija nastradalo zbog objava dvojbenog karaktera. Komičarka iz Kölna Sophie Passman pala je zbog novogodišnje poruke objavljene na Twitteru u kojoj se našalila na račun njemačkih krajnjih desničara i njihova straha da će imigranti koji su došli u Njemačku naštetiti njemačkoj kulturi. Twitteru je trebalo devet sati da blokira pristup tvitu koji je Sophie Passman objavila. “Ne bih se čudila da je ovo povezano s novim Zakonom. Prošlih sam mjeseci objavljivala stvari koje su bile puno ekstremnije od ovoga”, rekla je Sophie Passman za Politico. Slična je sudbina zadesila i njemački satirički časopis Titanic koji je u objavi na Twitteru ismijavao protumuslimanske stavove.

Da ne bi bilo da su samo ljevičarima blokirani profili na društvenim mrežama, u nebranom se grožđu našla i članica krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Beatrix von Storch kada je na Twitteru objavila da se kölnska policija božićnom čestitkom na arapskom “dodvorava barbarskim i silovateljskim hordama muslimanskih muškaraca”. Beatrix von Storch su zbog tog komentara blokirani profili i na Facebooku i Twitteru. Kad su njezini profili blokirani, u njenu je obranu stala članica AfD-a Alice Weidel i također zaradila blokadu na društvenim mrežama.

FILE PHOTO: Co-leader of the anti-immigration party Alternative for Germany (AfD) Beatrix von Storch arrives at the German lower house of Parliament, Bundestag, in Berlin, Germany, October 24, 2017. German police have asked prosecutors to investigate a far-right lawmaker for possible incitement to hatred after she criticised a police force for tweeting in Arabic
Hannibal Hanschke / REUTERS

Beatrix von Storch

 

Argumenti protiv zakona

Izgleda kao da sve funkcionira kako je i zamišljeno, zar ne? Krivo.

Unatoč tome što su dvojbene objave uklonjene unutar predviđenih rokova, mnogi smatraju da NetzDG nije dobar zakon jer je privatne tvrtke efektivno zadužio da rade posao države. Vrlo brzo nakon izglasavanja zakona, Diana Lee sa Sveučilišta Yale istaknula je da će se djelatnici društvenih mreža koji budu zaduženi za kontroliranje objava naći u nezgodnoj situaciji jer će morati interpretirati njemački kazneni zakon kada se radi o klevetanju i govoru mržnje te da će, za razliku od državnih agencija, biti novčano kažnjeni ako ne budu do kraja provodili zakon. “Kao rezultat toga, društvene će mreže radije obrisati neku objavu jer ne žele riskirati kaznu. Uz to i budući da se radi o dioničkim društvima s obvezama prema dioničarima, postoji vrlo realna prijetnja da će se suziti prostor slobode govora kako bi se izbjegla odgovornost”, navela je Diana Lee te dodala da će društvene mreže zbog količine objava koje budu morale obrađivati biti sklonije brisanju.

Dodatni problem je njemački zakon o klevetanju koji od društvenih mreža zahtijeva brisanje dviju vrsta objava – klasične klevete odnosno uvrede i neistine te ne nužno neistinite izjave koje pokazuju “nedostatak poštovanja prema žrtvi”.

Diana Lee ističe da je u tom smislu njemački zakon puno restriktivniji po pitanju slobode govora od američkog. “Američki zakon brani samo lažne izjave koje mogu naštetiti ugledu pojedinca u očima određene zajednice. Pokazivanje srednjeg prsta nekome u Njemačkoj se smatra zakonski kažnjivom uvredom te se video takve geste u objavi na društvenoj mreži potencijalno može interpretirati kao sadržaj protivan NetzDG-u”, objašnjava.

“Njemački su sudovi, naprimjer, kažnjavali ljude zbog vrijeđanja riječima poput ‘šupak’, ‘kurva’, ‘budala’, ‘kopile’ i sličnima. Društvene će mreže zbog prirode njemačkog zakona vjerojatno uvijek nastupiti opreznije, ne želeći riskirati kaznu. To će neminovno dovesti do sužavanja prostora za izražavanje na danas najvažnijem forumu za javne rasprave.”

Hrvatski pandan

Prekršaji koji su u Njemačkoj obuhvaćeni NetzDG-om u Hrvatskoj su obuhvaćeni člancima Kaznenog zakon koji se tiču uvrede (147.), teškog sramoćenja (148.) i klevete (149.). U Hrvatskoj se putem Facebooka prijetilo političarima Vesni Pusić, Goranu Beusu Richemberghu, Andreju Plenkoviću, Ranku Ostojiću i Milanu Kujundžiću te novinarki Maji Sever i biskupu Vladi Košiću. Radilo se ovdje većinom o prijetnjama smrću, a hrvatska je policija, prema dostupnim informacijama, u svim slučajevima poduzela sve zakonski predviđene radnje.

Satirična Facebook stranica “Di su pare?” je, prema priznanju ljudi koji su je vodili, blokirana zbog “govora mržnje” jer su “pretjerali”. Podsjećamo, na stranici “Di su pare?” često se objavljuju šale na račun političara i javnih ličnosti gdje se parodiraju i ismijavaju njihovi postupci kao i “javne tajne” koje se vežu uz pojedine osobe.

Ivan Zvonimir Čičak i Davor Bernardić su u povodu uhićenja zbog prijetnji na društvenim mrežama ustvrdili da Hrvatskoj prijeti ponovno uvođenje verbalnog delikta, no pučka pravobraniteljica Lora Vidović kaže da prijetnje upućene bilo kome putem Facebooka nisu prihvatljive i ne mogu se smatrati slobodom govora. Razlog zašto je Njemačka uvela NetzDG u tome je što se postojeći zakoni nisu provodili dovoljno revno. U krajnjoj liniji, samo ime zakona sadržava tu konstataciju.

Ovlasti sudova

U vezi s tim njemačkim zakonom pobunile su se organizacije poput Novinara bez granica i druge aktivističke grupe jer je država NetzDG-om tehnološkim tvrtkama dala ovlasti koje su donedavno imali samo sudovi. Odvjetnici koji su se protivili donošenju zakona istaknuli su da samo postojanje NetzDG-a narušava zakonske odredbe kojima se garantira neutralnost. “Postoji mogućnost da će se čelni čovjek države angažirati u određenom predmetu budući da Ministarstvo pravosuđa sada ima pristup mehanizmima društvenih mreža uz pomoć kojih se sadržaj briše”, rekao je odvjetnik Simon Assion za Süddeutsche Zeitung.

Ministarstvo pravosuđa koje kontroliraju socijaldemokrati Martina Schulza tako su se našli na udaru i s desnice i s ljevice. AfD-u posebno smetaju “štazijevske” metode cenzure dok ljevičarima smeta što prema NetzDG-u privatne tvrtke rade posao sudova. “NetzDG od tehnoloških tvrtki zahtijeva puno pravne kompetentnosti. AfD već koristi zakon kako bi se prikazali kao žrtva. Moramo se pripremiti za cijeli niz dvojbenih suspenzija i obrisanih objava”, rekao je parlamentarac Konstantin von Notz iz Zelenih.

Njemački tabloid Bild pozvao je putem komentara da se zakon ukine. “Zakon protiv govora mržnje na internetu propao je već prvog dana. NetzDG od političara AfD-a radi mučenike mišljenja.”

Ministar pravosuđa Heiko Maas, osoba koju mnogi vide kao glavnog i odgovornog za izglasavanje kontroverznog zakona, stao je u obranu NetzDG-a. “Poticanje na ubojstvo, prijetnje, uvrede, provociranje masa ili širenje laži o Auschwitzu nisu izražavanje slobode mišljenja, nego su to napadi na mišljenja drugih.”

Kako se sada čini, i suprotno apelima iz CDU-a i CSU-a, Maas nema namjeru mijenjati NetzDG, a kako su oči cijelog svijeta uprte u Njemačku, prvi izvještaj o provedbi zakona koji će biti objavljen na ljeto ove godine pokazat će jesu li se prvi mačići bacili u vodu ili su proplivali i samim time pokazali kako će izgledati budućnost borbe protiv govora mržnje na internetu.

Izdvajamo

Iz drugih medija