RUSI UZVRAĆAJU NA OPTUŽBE

ANALIZA AFERE KOJA JE IZAZVALA SUKOB RUSIJE I ZAPADA: RUPE I NEPOZNANICE U SLUČAJU NOVIČOK: Ovo je pet pitanja Moskve na koja London nema odgovor

    AUTOR:
    • Antun Masle

  • OBJAVLJENO:
  • 06.04.2018. u 22:03

Boris Johnson, britanski ministar vanjskih poslova, pojačao je optužbe koje je iznijela premijerka May: ustvrdio je da je vrlo vjerojatno sam Putin naredio trovanje bivšega špijuna Skripala i njegove kćeri

Zašto bismo davno razmijenjenog špijuna pokušali ubiti?

Zašto bismo za to upotrijebili otrov koji ostavlja trag?

Zašto bismo to učinili uoči predsjedničkih izbora i skorog Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji?

Zašto se ne pokaže fotografija otrovanog Skripala?

Zašto je Rusija proglašena krivcem i prije nego što je provedena ikakva istraga?

Otkad je medija, vrijedi pravilo koje kaže da jedna slika vrijedi tisuću riječi. Kad je riječ o trovanju ruskih eks-špijuna i drugih neprijatelja uključujući odbjegle oligarhe i čečenske pobunjenike, ta je slika Aleksandar Litvinenko na samrtnoj postelji. Ona zapadnom svijetu predstavlja nemilosrdnu praksu tajnog aparata Vladimira Putina u obračunu sa svojim prebjezima.

Aleksandar Litvinenko, bivši operativac tajne službe FSB, u bolničkoj postelji u Londonu nakon što mu je netko podmetnuo čaj kontaminiran visokoradioaktivnim polonijem. Taj žestoki kritičar Vladimira Putina borio se za život 23 dana, ali ni vrhunski liječnici nisu mogli ništa napraviti. Kopnio je naočigled i ubrzo podlegao.

Tko ga je otrovao? Ubojice FSB-a Andrej Lugovoj i Dmitrij Kovtun po nalogu ruske duboke države, to jest Vladimira Putina – ta varijanta, iako nikad dokazana, aktualna je i danas, 12 godina od Litvinenkove smrti. Tu se, naime, koristi formulacija “vrlo je vjerojatno da je Putin osobno izdao nalog da se Litvinenka ozrači polonijem”.

 

U najnovijem slučaju, starom ni mjesec dana, trovanja Sergeja Skripala (66) i njegove kćeri Julije (33) ne postoji fotografija iz bolnice. Jednako tako u javnosti nema ni snimaka neke od nadzornih kamera s trga u Salisburyju, gdje su njih dvoje pronađeni u komatoznom stanju i hitno prevezeni u bolnicu. Nema niti jednog materijalnog dokaza koji bi širu javnost uvjerio da se sve to doista tako i dogodilo.

Ono što postoji jest formulacija da su Rusi = Putin vrlo vjerojatno počinili još jedan zločin pokušajem likvidacije Skripala, bivšeg pukovnika GRU-a, i kćeri mu Julije, koja je iz Rusije došla u posjet ocu. Skripal je svojevremeno u Rusiji osuđen za odavanje tajnih podataka britanskim službama, osuđen je na 13 godina, ali je razmijenjen prije devet godina nakon nekoliko godina u zatvoru.

Koristio se nervni otrov novičok razvijen sedamdesetih godina u Sovjetskom Savezu, rečeno je par sati nakon prijema otrovanih u bolnicu. Presuda je izrečena već sljedećeg dana nakon trovanja, izrekla ju je premijerka Theresa May, a nakon toga podiže se diplomatska bura nezabilježena ni u ledenom dobu Hladnog rata. Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i još dvadeset savezničkih zemalja donose odluke o protjerivanju ruskih diplomata. Kao članica EU i NATO-a pridružuje se i Hrvatska odlukom o protjerivanju jednog diplomata.

Moskva otpočetka tvrdi da nema veze sa slučajem Skripal. Njihovi mediji na engleskom danima objavljuju različite priče i teze s jednim ciljem, a taj je da nisu imali nikakva motiva ubiti Skripala, a još manje njegovu kćer sa stalnom adresom u Rusiji.

Za trovanje Aleksandra Litvinenka, bivšeg operativca tajne službe FSB (gore), bio je uz ostale optužen Dmitrij Kovtun, ali ni to do danas nije dokazano

 

Zašto bi koristili otrov koji je lako otkriti kad su još nakon Drugog svjetskog rata na raspolaganju imali otrove bez traga? Jednim od takvih, 1959. godine, navodno je likvidiran vođa ukrajinskih nacionalista Stepan Bandera. Dodaju da se novičok može proizvesti bilo gdje u svijetu i traže da im se pošalje uzorak otrova kako bi ispitali o čemu je riječ.

Uz to, spominju nepisano hladnoratovsko pravilo da se ne poduzimaju operacije protiv davno razmijenjenih agenata koristeći se adutom kćerina života u Rusiji. Po nekim nepotvrđenim informacijama, Julija Skripal namjeravala se udati i o tome je htjela razgovarati s ocem. Otac, govori druga priča vjerojatno plasirana iz Moskve, navodno je pisao Putinu i molio ga da mu omogući živjeti u Rusiji, ali je ta verzija odmah i službeno demantirana. Inače, ruske tajne strukture vole u eter neslužbeno pustiti intrigantnu vijest, pa je nedugo potom službeno demantirati. Na koncu Rusi u ring bacaju i pitanje motiva: zašto bi trovali nekoga nekoliko dana prije predsjedničkih izbora u Rusiji i samo nekoliko mjeseci prije svjetskog nogometnog prvenstva? Potez koji sve to dovodi u pitanje nije logičan.

S britanske strane nema suradnje i neće je ni biti. Rusija se koristila vojnim bojnim otrovom na njihovu tlu i time nije ugrozila samo svoje mete nego je stvorila opasnu situaciju u kojoj su uz otrovanog policajca mogli stradati i drugi ljudi. Nakon Therese May koplje uzima ministar vanjskih poslova, živopisni Boris Johnson, a on doista ne bira riječi.

 

Summa summarum – cijeli EU/NATO konglomerat ne dvoji. Donald Trump na početku je izrekao nekoliko pomirljivih riječi kako prije odluke treba dobiti dokaze, ali onda se pojavila neka prsata porno glumica i počela javno govoriti kako je spavala s njim. Trump je nakon toga shvatio da su Rusi nedvojbeno otrovali Skripalove i povukao potez zatvaranjem ruskog konzulata u Seattleu. Moskva je odgovorila istom mjerom prema američkom konzulatu u Petrogradu.

Tko nije reagirao? Više od 150 zemalja nije se pridružilo “protjeri”. Jasno, to nisu napravile zemlje saveznici Rusije, ali ni neke od kojih se to nije očekivalo. Iz Izraela, na primjer, došla je odbijenica uz konstataciju da bojni otrov novičok trenutačno može proizvesti barem dvadeset zemalja u svijetu i da neće poduzeti mjere bez dokaza. Slično je postupila i Slovenija. Ministarstvo vanjskih poslova iz Ljubljane poručilo je da neće poduzeti korake bez dokaza. Ista poruka stigla je i iz Beča, ali uz izjavu solidarnosti s Londonom. Razumljivo, jer Slovenija i Austrija ne zapostavljaju suradnju s Moskvom.

Može li se istraga tako ozbiljnog složenog slučaja dovršiti za dan-dva? Ne može, ali očito je da nije ni bio cilj odgoditi reakciju do kraja istrage. Moskva je preko noći anatemizirana, oštra diplomatska akcija uslijedila je kao čestitka Putinu na premoćnoj pobjedi.

Nešto slično, ali s puno tragičnijim posljedicama, dogodilo se u srpnju 2014. u Ukrajini nakon što je oboren putnički zrakoplov Malaysia Airlinesa MH17 s 283 putnika i 15 članova posade. Istraga nije ni počela, a Rusiji su izrečene oštre sankcije Europske unije zbog navodnog obaranja zrakoplova. Inače, istraga tog tragičnog događaja nije dovršena ni dan-danas i nije donesen definitivni zaključak tko je kriv – Rusija ili Ukrajina, u čijem je koridoru MH17 letio.

Ni tad, a ni sad nije bio cilj čekati dovršetak istrage, nego se pribjeglo formulaciji “vrlo vjerojatno”. Kad se slika malo raširi i stavi u kontekst najnovijih događaja, nije teško primijetiti da EU/NATO u Siriji gubi zbog ruske intervencije. Washington ne može na kraj sa Sjevernom Korejom, Njemačka bez obzira na pritisak iz Washing­tona učvršćuje energetske veze s Rusijom nastavljajući projekt Sjeverni tok 2, Vladimir Putin učvrstio je položaj.

Slučaj Skripal europske je zem­lje vratio u takozvanu anglosferu. Nakon što Velika Britanija zbog Brexita nije uživala veliku popularnost, sad se opet nametnula kao moralni lider. Najnovije trovanje na novostečenom kapitalu Rusa kao trovača od Sirije do Salisburyja moglo bi opravdati avanture na Bliskom istoku. Francuska je, na primjer, najavila slanje vojnog kontingenta u Siriju.

Konačno, slučaj Skripal vrlo lako će dovesti do masovnog bojkota svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, ali tu barem nitko neće izgubiti glavu.

Izdvajamo

Iz drugih medija