Nova sječa diplomata

Hrvatska diplomatsko- konzularna mreža kao i samo Ministarstvo vanjskih poslova na Zrinjevcu u središtu su velike reforme, koja će od institucija hrvatske vanjske politike učiniti relativno malu, ali vrlo efikasnu i diplomatski učinkovitu mrežu. To podrazumijeva smanjenje broja ljudi jer je hrvatska diplomatska centrala glomazan i trom mehanizam u kojemu je bilo više od 1500 zaposlenih. Sada ih je gotovo dvije stotine manje, ali u odnosu na uzore – nevelike, ali efikasne srednjoeuropske diplomacije, Hrvatska još ima oko trećinu ljudi previše. Potvrdili su to Globusu diplomatski izvori koji su dodali da reforma teče nešto sporije nego što se očekivalo zbog aktualne financijske krize, ali je i zbog tog razloga bilo moguće donijeti određene kratkoročne mjere koje su u skladu s državnom politikom štednje. Neke od hitnih mjera unijele su nemir u diplomatsku zajednicu, naročito među hrvatske veleposlanike u inozemstvu.

Rezanje kartica. Među velikim je novostima u hrvatskoj diplomaciji ukidanje službenih kartica za troškove svim veleposlanicima Hrvatske, i to bez iznimke jer sada službenom karticom smiju raspolagati ministar vanjskih poslova i državni tajnici u Ministarstvu. Ušteda na troškovima reprezentacije i ukidanje kartica izazvali su nezadovoljstvo među dijelom diplomata koji smatraju da se ne radi o privilegiji, nego o potrebi, ali kako saznajemo, unatoč svijesti o poteškoćama s kojim su sada suočeni veleposlanici, Vlada u ovom trenutku od te odluke neće odstupiti. Također, unatoč, kako neslužbeno saznajemo, brojnim pritiscima, u Hrvatskoj diplomaciji više se neće zapošljavati tzv. ugovorni diplomati, odnosno diplomatski dužnosnici koji se za MVP vezuju na određeno vrijeme (a bili su uglavnom politički imenovani) već im se nakon isteka ugovora on neće produljiti. Ovom odlukom bit će obuhvaćeno oko 200 djelatnika iz različitih sektora Ministarstva. Od ukupnog broja ljudi zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova, još ih se dvjestotinjak smatra administrativnim viškom, a s obzirom na to da im je plaća u bruto iznosu oko 7,5 tisuća kuna, jasno je da predstavljaju i financijsko opterećenje za centralnu diplomatsku instituciju u Hrvatskoj.

Upoznavanje kadra. Kako je riječ o prvoj velikoj i sveobuhvatnoj reformi koja treba uvesti red na Zrinjevcu i u diplomatsko- konzularnoj mreži, uvedene su i neke kadrovske i tehničke promjene koje bi trebale poboljšati funkcioniranje i smanjiti ”sivu zonu” netransparentnosti u radu MVPEI-ja. To konkretno znači da je na Zrinjevac stigla nova šefica kadrovske službe koja je ovih dana na ”obuci” u jednoj uspješnoj hrvatskoj kompaniji koja također raspolaže velikim brojem zaposlenika. Ideja je da kadrovska služba raspolaže dosjeima svojih zaposlenika u kojima neće stajati samo šturi biografski podaci, nego će se bilježiti njihov napredak u karijeri, ambicije i specifičnosti, ali i afere i pritužbe ako ih bude, jer se jedino na taj način može dobiti realna slika, smatraju Globusovi izvori. Radikalne reforme koje će zahvatiti MVPEI trebale bi zaustaviti praksu po kojoj je i Zrinjevac bio mjesto u kojem su tipični državni činovnici bez poslovnog impulsa i ikakve motivacije mogli dočekati mirovinu. To više neće biti moguće, što je doista velik obrat u dosadašnjem nač inu razmišljanja, slažu se Globusovi izvori, no dodaju da će kasna diplomacija 21. stoljeć a za malu zemlju kao što je Hrvatska naprosto nije moguć a ako se ne prilagodi novoj vrsti operativnosti, a ne ranijem shva ćanju diplomatskih institucija kao vanjskopolitič kih mastodonata u kojima su se zapošljavale cijele obitelji.

Uzor u Bratislavi. I u velikom preustroju diplomatskokonzularne mreže, a Hrvatska se u reformi vodila iskustvima Slovač ke i Slovenije, i to naroč ito diplomatskih institucija iz Bratislave, jer je riječ o po velič ini sli noj državi, sa sli nim vanjskopoliti čkim prioritetima i mogu ćnostima, do ći ć e i do promjena u samom ”sastavu“ hrvatskih veleposlanstava i konzulata u svijetu. Hrvatska se i time želi približiti standardu koji bi bio u skladu sa stvarnim potrebama. Slovač ka ima 1050 zaposlenika MVP-a, Slovenija 600, s tim što su hrvatski susjedi uveli i novost da od ukupnog broja diplomata samo 10 posto njih može biti politički imenovano. U Hrvatskoj se o takvoj zakonskoj regulativi još ne razmišlja, a i diplomatski izvori kažu da su suo čeni sa situacijom u kojoj ”politi čki imenovani veleposlanici na nekim mjestima čak rade puno bolje nego profesionalni, takozvani karijerni diplomati”.

U reformi funkcioniranja i efikasnosti vanjskopoliti čkih institucija velika je novost i promjena opsega rada samih šefova misija, odnosno njihovo prilagođavanje vremenima u kojima je komunikacija puno brža, jer stara škola diplomacije ustupa mjesto e fikasnom djelovanju u kojemu veleposlanik nije samo prestižna gura nego i svojevrsni diplomatski komunikator i menadžer. Ako bude vodio malo veleposlanstvo, ne će mo ći imati niz savjetnika, od gospodarskih do kulturnih i politi čkih, pa ć e morati biti verziran na nekoliko područ ja. Takva će politika dovesti ponovno do reduciranja broja ljudi u već ini diplomatskih ispostava. Iznimka ć e biti jedino velike zemlje EU, SAD, Rusija i zemlje u susjedstvu, odnosno Jugoisto noj Europi, dok će u drugim diplomatskim misijama sav posao uglavnom obavljati hrvatski veleposlanik koji će na raspolaganju imati eventualno jednog administrativnog djelatnika te na usluzi tzv. lokalni staff, a to su uglavnom tajnica i vozač . Dakle, i tu bi se mogle ostvariti uštede u prora čunu Zrinjevca koji na godišnjoj razini iznosi 560 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 150 milijuna kuna u odnosu na razdoblje otprije nekoliko godina. ”Manja veleposlanstva, kao što su ona u Finskoj ili Danskoj, funkcionirat će uglavnom po formuli 1+1, odnosno veleposlanik i administrativno osoblje, bilo iz Hrvatske ili lokalno, i to je model koji će se odnositi na najveć i dio hrvatskih veleposlanstava u svijetu”, doznajemo od diplomatskih izvora.

”Duh za biznis”. U situaciji u kojoj se trenuta no nalazi 80-ak hrvatskih veleposlanstava i konzulata u svijetu radi se o zaista velikom smanjenju ljudi i racionalizaciji poslovanja jer prosječ no po veleposlanstvu, onom manjeg opsega, radi barem troje ljudi koji su na mandat došli iz Hrvatske. U veleposlanstvima u kojima se bude ukazivala potreba za već im opsegom konzularnih poslova, iz zagreba čke će se diplomatske centrale sezonski slati djelatnici koji će u nekoliko mjeseci mo ći obavljati administrativni posao. Ovakvom reformom situacija će se dramati čno promijeniti, a diplomatski izvori smatraju da se moderna diplomacija mora bazirati na ”duhu za biznis“ samog veleposlanika kao šefa diplomatske ispostave koji će morati funkcionirati na više sektorskih razina. Diplomati koji su već upoznati s ovom reformom uglavnom se slažu s promjenama, ali ima i onih koji su nezadovoljni proširenjem svog posla i nekim novim elementima pa pismima upu ćenim prema Zrinjevcu izražavaju svoje neslaganje.

Vođenje financija. Od hrvatskih diplomata saznajemo da je financijska kriza usporila ideju da se otvore neka nova hrvatska veleposlanstva na strateški važnim adresama; postojala je namjera da se otvori veleposlanstvo u Kazahstanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Kataru, kao i ideja o diplomatskoj nazočnosti u Afganistanu. Također, zbog uštede se, reciproč no, na Zrinjevcu razmišlja o ukidanju veleposlanstva u Indoneziji ili Maleziji, ali s obzirom na poslovne moguć nosti s tim zemljama kao i činjenicu da je zatvaranje nekog diplomatskog predstavništva uvijek loš znak u politi čkim odnosima dviju zemalja, ipak se ne će odustati od Kuala Lumpura i Džakarte. Reforma DKP mreže i same centrale na Zrinjevcu podrazumijeva i novi, transparentniji nancijski ustroj. To konkretno zna i da e se ubudu e svi troškovi nekog veleposlanstva ili konzulata nadgledati u Zagrebu, u ovdašnjoj administraciji. Dvije su koristi od toga; prva je da to znač i kako ne će biti potrebno zapošljavati ra unovođe u drugim zemljama kako bi obavljali rad na vođenju financija veleposlanstva, a ujedno će svi troškovi, rashodi i ra čuni biti obrađeni u Zagrebu zbog čega se smanjuje moguć nost bilo kakve manipulacije. U Zagrebu će se vršiti kontrola nad troškovima, a cijela diplomatsko-konzularna predstavništva bit će u tom smislu i financijski umrežena kako bi se centrala u Zagrebu kompjuterskim sustavima povezala sa svim veleposlanstvima i konzulatima Hrvatske u svijetu. Time će vođenje financija biti sasvim pojednostavljeno, a veleposlanstva i konzulati od tog će posla ubudu će biti rastere ćeni.