Iz arhive Globusa

Zakon koji ruši Nadana

Ministarstvo gospodarstva planira predložiti novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori, po kojem Nadan Vidošević više ne bi mogao sigurno računati na šesti uzastopni mandat
Ministarstvo gospodarstva planira predložiti novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori, po kojem Nadan Vidošević više ne bi mogao sigurno računati na šesti uzastopni mandat

U javnu raspravu ovih će dana biti pušten novi Zakon o obrtu. Jedna od najvažnijih novosti iz tog zakona svakako je uvođenje neposrednog biranja predsjednika Hrvatske obrtničke komore (HOK). Može se slobodno reći kako će donošenjem tog zakona zapravo početi velika reforma cjelokupnog komorskog sustava u Hrvatskoj.

U prvom koraku reforma će zahvatiti Hrvatsku obrtničku komoru. Ali, neće se stati na tome, slijedi i reforma Hrvatske gospodarske komore (HGK), što znači da ni Nadan Vidošević više ne može mirno spavati. Cilj je da u konačnici i obrtnička i gospodarska komora budu transparentnije, te da članovi obiju komora dobiju veću ulogu u procesu odlučivanja. Bit će to najveća promjena u komorskom sustavu u zadnjih 20 godina.

Već i novi Zakon o obrtu donosi velike promjene. Marasov je prijedlog da se predsjednik HOK i predsjednici svih 20 županijskih komora biraju neposredno. Dakle, predsjednika HOK-a ubuduće bi birali svi obrtnici koji su članovi komore, a takvih je danas oko 85 tisuća.

Svi oni plaćaju doprinos HOK-u, ali velika većina njih nikad ni na koji način nije odlučivala o vođenju komore, niti je mogla utjecati na njezin rad. Sve se svodilo na dogovore i odluke 75 ljudi koji su dosad sjedili u Skupštini HOK-a. Prvo neposredno biranje predsjednika HOK-a trebalo bi se provesti u siječnju 2015. godine, kad je rok za biranje novog komorskog šefa.

Reforma sustava HOK-a, međutim, ide puno šire od neposrednog izbora predsjednika. Među važnijim je novostima i utvrđivanje jedinstvene stope komorskog doprinosa. Dosad je iznos doprinosa koji su obrtnici morali plaćati određivala Skupština HOK-a. Doprinos se kretao od 60 do 160 kuna. Najveće doprinose plaćali su obrtnici u Zagrebu, Dubrovniku i u Istri.

Doprinos. Novim Zakonom o obrtu drukčije se uređuje plaćanje doprinosa: uvodi se jedinstvena stopa pri čemu komorski doprinos u paušalnom iznosu ne može biti veći od četiri posto osnovnog osobnog odbitka iz dohotka. Zapravo se uvodi gornja granica komorskog doprinosa i to u iznosu od 88 kuna mjesečno. Za mnoge obrtnike to će biti duplo manji trošak.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. siječanj 2026 10:58