JAMCI NA MUKAMA

‘Kad platim tuđi kredit, ostaje mi samo 1000 kuna’

Najveći je bum bio početkom devedesetih, a mnogi posljedice osjećaju još i danas. Tada je svatko svakome vjerovao, niti ne shvaćajući problem
Zagreb, 130208.Sjediste HYPO grupe, Slavonska avenija. Banka - ilustracije.Klijent i sluzbenik, isplata novca. Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
 Elvir Tabaković / CROPIX
Najveći je bum bio početkom devedesetih, a mnogi posljedice osjećaju još i danas. Tada je svatko svakome vjerovao, niti ne shvaćajući problem

ZAGREB - “Smrću jamca prestaje i jamstvo”. Tako glasi članak 153. Zakona o obveznim odnosima. Iako zvuči kao crni humor, za tisuće prevarenih hrvatskih jamaca taj članak zakona znači noćnu moru i uništen život.

Iako banke i pravne institucije ne daju ili nemaju službene podatke o broju jamaca koji moraju otplaćivati tuđe kredite, pretpostavlja se da ih je najmanje 10.000.

Mnogi će do kraja života morati otplaćivati kredite svojih rođaka i prijatelja.

- Na upit da budem jamac, uvijek imam spreman odgovor koji glasi: može, ali stavljaš me u suvlasništvo do trenutka prestanka moje obaveze. Zasad nitko nije pristao na moje uvjete, a to mi je i bio cilj - istaknuo je M. J.

Šef ju je prisilio

No, početkom 90-ih još je svatko svakome vjerovao na riječ, a jednu od strašnijih sudbina ima naša sugovornica koja, kako bi izbjegla dodatni stres, želi ostati anonimna.

Nakon što ju je šef na poslu zlostavljao dvije godine, G. P. (56) mu je, naivno vjerujući da će tako kupiti mir, pristala biti jamac na kredit od 300.000 kuna.

Na kraju dobila otkaz

- Pristalo je troje zaposlenika i ja jer sam se nadala da će me prestati maltretirati. Gadno sam se prevarila. Mir je trajao možda dva mjeseca. Počeo me opet vrijeđati i podmetati, a kada sam zaprijetila da ću ga prijaviti policiji, dao mi je otkaz. U međuvremenu sam se razboljela od raka. Tužila sam ga, ali proces traje već šest godina. Zbog svih tih pritisaka ostavio me i suprug. U međuvremenu sam dobila prijevremenu mirovinu. Od toga ne mogu živjeti. Kada platim ratu kredita, za život mi ostane 1000 kuna. Skupljam boce, povremeno čistim stanove i tako preživljavam - priča naša sugovornica.

U Udruzi za zaštitu potrošača ističu da su im se javljale stotine prevarenih jamaca do prije desetak godina kada su ljudi još nasjedali.

No danas, tvrdi Jadranka Kolarević, predsjednica Društva za zaštitu potrošača Hrvatske “Potrošač”, gotovo da više nema onih koji žele biti jamci.

Promjenjive kamate

Ništa bolja situacija nije ni s hipotekarnim kreditima kojima su se banke okrenule posljednjih godina kao sigurnijoj zaštiti svojih interesa od institucije jamca.

- U Švicarskoj su propale mnoge obitelji koje su dignule hipotekarni kredit s promjenjivom kamatom . Moji rođaci su zbog toga izgubili hotel i restoran. Usred poslovanja su digli kamatu i uništili obitelj - tvrdi J. Kolarević.





U BiH čak 200.000 prevarenih jamaca

Ne biste vjerovali, ali u Bosni i Hercegovini, koju često doživljavamo kao mnogo nerazvijeniju državu, postoji Udruženje za zaštitu jamaca. Oni su zajedno s Udrugom za zaštitu potrošača zatražili od vlasti BiH ukidanje kreditnog jamstva zbog zastrašujuće činjenice da čak 200.000 građana te države vraća tuđe kredite.

Prevareni jamci će pravdu morati tražiti na sudu, i to kroz građanske parnice, što je skup i dugotrajan proces.

- Najbližem rođaku bio sam jamac na tisuću maraka. Međutim, on je dodao nulu i uzeo 10.000 maraka. Zatim je još uzeo kredit na punca, jednog rođaka, rođakinju i kćer. Nakupila se golema svota - ispričao je Asim Šarić, jedan od tisuća prevarenih jamaca.

Crnogorskom rekorderu kredite vraća 40 jamaca

U Crnoj Gori zbog otplata kredita u dvije godine raskinuto je više kumstava i prijateljstava nego u prethodnih šest desetljeća, ističe ekonomist Goran Đurović. Neslavan rekord drži izvjesni Zijad Coković čije kredite u vrijednosti od 135.000 eura vraća čak 40 građana. Zato mnogi kažu da je teže dobiti jamca, nego američku vizu.









Banke su tajnovite i ne otkrivaju broj nasamarenih ljudi

Na naše upite o stanju s otplatama kredita jučer nam u bankama nisu htjeli otkriti konkretne brojke. Štoviše, u Zagrebačkoj banci tvrde da se udio naplate kredita od jamaca lani, unatoč teškoj gospdarskoj krizi, nije znatnije mijenjao te da svaki slučaj nastoje posebno riješiti. U Erste banci kažu da također primjenjuju individualni pristup klijentima i nastoje s njima postići dogovor ako se nađu u problemima. - Rijetko jamac u potpunosti preuzme vraćanje kredita umjesto dužnika - tvrde u Hypo banci. U Splitskoj, Raiffesien i Privrednoj banci nisu nam dali tražene podatke. A. M.





Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. prosinac 2025 23:02