‘Nisam Munju pokrao, već u nju ulažem’

ZAGREB, ZLATAR - Protiv Ivana Milolože, direktora zagrebačke tvornice akumulatora Munja, čovjeka koji je proteklih dana bio u igri za mjesto ministra gospodarstva, Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru vodi istragu zbog sumnji na zloporabu položaja i ovlasti, no o čemu se konkretno radi nismo uspjeli doznati.

Odvjetništvo u Zlataru spis je “baštinilo” od preopterećenog zagrebačkog odvjetništva, i to navodno prije otprilike dvije godine, o čemu nismo mogli dobiti službenu potvrdu. Službene informacije su svedene tek na potvrdu da je spis kod njih, da se vodi istraga te da se radi o sumnji na zloporabu položaja i ovlasti. Sve ostalo bi, objašnjeno nam je, nadišlo ovlasti odvjetnika.

Anonimna prijava

Sam Ivan Miloloža negira bilo kakvu povezanost te istrage s procesom privatizacije i pretvorbe. - Radi se o anonimnoj prijavi koja nema veze s privatizacijom. Ostavimo ljude neka rade svoj posao - kratko je jučer rekao Miloloža.

Kada je riječ o privatizaciji Munje, Miloloža kaže kako je tvrtka na svaku točku državne revizije iz 2000. godine dala svoje objašnjenje o svemu što se navodilo kao sporno. - Sve stoji na internetu i lako se može utvrditi da nije bilo nikakve sumnjive privatizacije - tvrdi Miloloža.

Mediji su proteklih dana objavili kako je obitelj Miloloža Munju kupila za samo 3,7 milijuna kuna iako je stvarna virjednost kompanije navodno bila 89 milijuna kuna.

- Moja obitelj, a moram reći da su moji godinama radili u Njemačkoj gdje su stekli veliki kapital, od Istarske banke kupila je 73,2 posto udjela u Munji po cijeni koju je njima tada procijenila jedna konzultantska kuća. Istarska banka je do udjela u Munji došla temeljem svojih potraživanja od države za saniranje brodogradilišta Uljanik, a iz Istarske banke tada su kontaktirali Upravu kojoj sam bio na čelu.

Ujedno sam bio i jedan od najvećih pojedinačnih dioničara Munje, kaže Miloloža. Ostali smo udjel kupili na Varaždinskoj burzi, dodaje.

Elaborat iz 1991. godine

Miloloža kaže kako je revizija pokazala dosta nedostataka jer se procjena stanja i vrijednosti imovine radila na temelju eloborata koji datira iz 1991. godine. Svih tih godina vrijednost imovine se smanjivala jer su se strojevi trošili, smanjivala se proizvodnja itd. Moram reći da je bilo i puno manjkavosti u podacima revizije budući da je, primjerice, u imovinu ušlo zemljište koje nije bilo u vlasništvu Munje, nego Grada Zagreba.

I kad je riječ o veličini zemljišta na kojem je Munja, koje je daleko veće od stvarne veličine, tvrdi Miloloža. S druge strane objašnjava kako se vrijednost tvrtke smanjivala i zbog gubitaka tvrtke iz poslovanja koji se prenosio te umanjivao vrijednost kompanije. - Dok je u tvrtki kroz vlasništvu bio prisutan HFP, njihovi su predstavnici sve te odluke podržavali na našim skupštinama dioničara - kaže.

Nisam špekulant

Od privatizacije do danas uložili smo u kompaniju 76 milijuna kuna. Dio tog novca uložila je moja obitelj, a dio smo investirali kreditima HBOR-a.

Da mi je želja bila špekulativno ulaganje u Munju, sigurno ne bih razvijao tvrtku, nego bih zatvorio proizvodnju i prodao sve vrijedno zemljište u trenutku kada je ono jako puno vrijedilo, zaključio je Miloloža.