Balon krediti više nemaju smisla, franak više ne bi trebao ići iznad 6,25 kuna

ZAGREB - Pravi heroji hrvatskih dužnika u švicarskim francima od jučer su Philipp Hildebrand, Thomas Jordan i Jean-Pierre Danthine, predsjednik i dva člana odbora guvernera Švicarske središnje banke.

Nakon što su odlučili fiksirati tečaj franka na najmanje 1,2 CHF za euro, današnji tečaj švicarca na listi HNB-a strmoglavio se za 7,2 posto, na 6,23 kune, na razinu na kojoj je švicarac zadnji put bio prije gotovo dva mjeseca.

Današnji tečaj franka samo je 43 lipe viši od fiksnog tečaja u famoznim balon kreditima koje je Vlada dogovorila s bankama ovoga ljeta nakon tjedana žestokih natezanja i prepucavanja. Stoga su sada i sami balon krediti postali nepotrebni jer će mjesečna rata od, primjerice, 500 švicarskih franaka prema današnjem tečaju biti samo 215 kuna veća nego u balon kreditima, gdje je tečaj fiksiran na 5,8 kuna. A tečaj kune je manje-više fiksiran uz tečaj eura pa će od sada dužnicima u švicarcima prijetiti upravo onoliki tečajni rizik koliki prijeti dužnicima u eurima.

Stabilniji tečaj

- Zaustavljanjem jačanja franka balon krediti gube smisao jer je razlika između fiksirane i nove tržišne vrijednosti CHF-a premala, a na nju bi banke još obračunavale i naknadu. Za dužnike koji imaju kredite s valutnom klauzulom u francima ova odluka znači da se tečaj švicarca u budućnosti neće značajnije mijenjati. Stoga bih zahvalio Švicarskoj narodnoj banci na ovoj odluci, iako sam svjestan da oni njome spašavaju vlastito gospodarstvo - rekao nam je Božo Ivošević, predsjednik Udruge Franak, koja okuplja oko 125.000 hrvatskih dužnika vezanih valutnom klauzulom u francima.

Niže rate

Nakon fiksiranja tečaja krediti u švicarskim francima opet su povoljniji nego krediti u eurima jer su na švicarce niže kamate. Računica pokazuje da je za kredit od sto tisuća eura i njegovu protuvrijednost u švicarskim francima, podignut u siječnju 2006., dužnik u švicarcima do danas još uvijek otplatio gotovo 10.000 kuna manje nego dužnik u eurima. Doduše, zbog jačanja franka, dug kredita s valutnom klauzulom u toj valuti danas je veći nego eurskoga kredita, no rate su i dalje niže zbog nižih kamata. Banke su i prije dogovora s Vladom o balon kreditima smanjile kamate na kredite u švicarcima pa se one od kredita u eurima razlikuju za jedan do dva postotna boda.

I prije švicarske odluke o fiksiranju tečaja vlastite valute uz euro zanimanje hrvatskih dužnika u švicarcima za balon kredite bilo je malo jer su mnogi izračunali da im se više isplati izdržati otplatu dok god mogu nego dug prebaciti u neizvjesnu budućnost.

Spasonosan potez

Podsjetimo, balon znači da se razlika između fiksnog i stvarnog tečaja franka sprema u balon koji će dužnik morati otplatiti nakon pet godina.

Da se Švicarska središnja banka nije odlučila na ovakav potez, vrijednost franka nastavila bi rasti i do kraja rujna CHF bi se, upozorava Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisena, vjerojatno izjednačio s eurom.

To znači da bi i korisnik stambenog kredita od, primjerice, 120.000 CHF, uzetog na 20 godina, s prosječnom kamatnom stopom od 5,45 posto, čija mjesečna rata iznosi 813,20 CHF, svakog mjeseca morao izdvajati i više od 6000 kuna. Ovako, redovna će ga otplata kredita stajati oko tisuću kuna manje.