ZAGREB - Udio tzv. loših kredita nastavio je rasti te su na kraju 2013. godine u ukupnom iznosu kredita, od 286,8 milijardi kuna, djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti činili 15,63 posto, odnosno iznosili su više od 44,8 milijardi kuna, pokazuju podaci banaka i štedionica koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
Ukupni iznos loših kredita u odnosu na kraj 2012. godine lani je povećan za gotovo 5,3 milijarde kuna, dok je udio loših kredita u ukupnim kreditima porastao za 1,7 postotnih bodova, s 13,93 posto krajem 2012. na 15,63 posto krajem 2013.
Podaci središnje banke pokazuju da udio loših kredita u sektoru stanovništva na kraju prošle godine iznosio 11,12 posto, kao i da i dalje najveće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća, kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivith kredita u ukupnim kreditima 28,12 posto.
Na kraju prošle godine kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 30,3 milijarde kuna od ukupno gotovo 108 milijardi kuna kredita odobrenih tom sektoru.
Ukupni krediti stanovništvu iznosili su pak krajem prošle godine 123,6 milijardi kuna, a od tog iznosa na loše se kredite odnosi 13,75 milijardi kuna.
Promatrano prema vrstama kredita, stanovništvo je najviše zaduženo stambenim kreditima, koji su na kraju 2013. iznosili 57,6 milijardi kuna. Od ukupnog iznosa stambenih kredita građana upitna je naplata krajem prošle godine bilo njih 8,14 posto, odnosno 4,7 milijardi kuna.
Slijede gotovinski nenamjenski krediti građanima, s ukupnim iznosom od 37,2 milijarde kuna, od čega je u kategoriji loših kredita krajem prošle godine bilo 3,5 milijarde kuna, što čini udio od 9,46 posto.
Po podacima središnje banke, visoka je rizičnost naplate kredita od građana kod prekoračenja po transakcijskim računima (14,87 posto) te ostalih kredita stanovištvu (27,28 posto), dok je najveći udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita kod stanovništva kod hipotekarnih kredita i iznosi 29,73 posto. Udio loših autokredita kod građana je pak 5,61 posto, a kod kredita po kreditnim karticama 4,55 posto.
Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule kod kojih je udio loših kredita najviši i iznosi 17,91 posto. To znači da je od ukupno 75,2 milijarde kuna kunskih kredita djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv iznos na kraju 2013. bio gotovo 13,5 milijardi kuna.
Najviši iznos kredita krajem prošle godine bio je vezan uz euro, ukupno 184,3 milijarde kuna, a od toga je na kraju godina upitna bila naplata 26,6 milijardi kuna ili 14,43 posto svih kredita u euru.
Kod kredita vezanih za švicarski franak pak udio loših kredita na kraju prošle godine iznosio je 16,19 posto, dakle od 25,13 milijardi kuna ukupnog iznosa kredita vezanih uz tu valutu djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi bili su krediti u iznosu višem od 4 milijarde kuna.
Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća i iznosi čak 52,94 posto. Trgovačka društva imala su krajem prošle godine 1,7 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, a rizična je bila naplata 915,8 milijuna kuna.
Građani pak imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz 'švicarac', ukupno 23 milijarde kuna, a od toga je upitna naplata 13,31 posto, tj. 3 milijarde kuna