Kakvi su uvjeti za podizanje kredita u hrvatskim bankama, kome su zajmovi uopće danas dostupni, te jesu li financijske usluge transparentne, pokušali su doznati volonteri potrošačkih udruga u tajnoj akciji koju su provodili posljednja dva tjedna, piše Slobodna Dalmacija.
Njih osam bilo je, naime, angažirano u sklopu projekta “Zaštita potrošača korisnika financijskih usluga” koji financira Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva s iznosom od 63.576 kuna.
Glumili klijente
- Incognito smo, dakle, ušli u osam banaka; Hypo Alpe Adria bank, Erste&Steieremarkiche bank, Zagrebačku banku, Hrvatsku poštansku banku, OTP, Splitsku banku, Privrednu banku Zagreb i Volksbank Hrvatska i u svakoj tražili isto – kredit od 140.000 kuna na sedam godina, i to za kupnju vozila. Svakom volonteru, odnosno potencijalnom klijentu banke, fiktivna je plaća bila 5000 kuna neto – objašnjava Tanja Popović, voditeljica spomenute akcije i predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP).
Uz njezinu udrugu, u akciji su sudjelovali i volonteri Saveza udruga za zaštitu potrošača, Zadarskog potrošača, te Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Po dvije banke “obrađene” su u Zagrebu, Zadru, Osijeku i Splitu. Na osnovi dobivenih podataka vidjelo se kako čak šest od osam banaka krši Zakon o zaštiti potrošača.
- Na pitanje mogu li dobiti nacrt ugovora prije donošenja konačne odluke, naši su tajni potrošači samo u Erste banci i Hypo Alpe Adria banci dobili potvrdan odgovor, dok su ih na svim ostalim mjestima odbili, negdje uz izgovor kako će klijent imati dovoljno vremena proučiti papire prije potpisivanja.
- To je protivno zakonu jer klijent ima pravo na pravodobnu i istinitu informaciju i poslovne uvjete u kojima ništa ne smije ostati nedorečeno. U bankama su, osim toga, i uskraćivali informaciju o tomu da se ugovor o kreditu može, bez ikakvih posebnih razloga, prekinuti 14 dana nakon potpisivanja, a to je nešto što bi ljudi morali znati – ističe Tanja Popović.
Najkonkretnije u informiranju tajnih potrošača, bez zadržavanja informacija, u ovoj su se akciji pokazale Hypo Alpe Adria i Erste banka, ističe naša sugovornica. Što se samih uvjeta podizanja kredita tiče, najrigorozniji su možda u Volksbank Hrvatska i Splitskoj banci, gdje osoba s primanjima od 5000 kuna ne može dignuti kredit na iznos od 140.000 kuna bez sudužnika s obzirom da je glavni uvjet plaća od 6100 kuna (u Splitskoj banci čak 6900 kuna op.a.).
Ne pitaju pa poslije plaču
- Uvjeti su takvi kakvi jesu, a odluka je na potencijalnom klijentu. Problem je, međutim, što ljudi ne pitaju sve što bi trebali, pa poslije plaču... Ovaj projekt napravili smo upravo s ciljem edukacije potrošača suočenih s teškoćama pri korištenju financijskih usluga. Kriza je samo intenzivirala te teškoće, ostavljajući potrošačima ozbiljnu zabrinutost o budućnosti svoje osobne štednje i depozita, kredita i mirovine - ističe predsjednica CEIP-a.
Volonteri koji su sudjelovali u tajnoj akciji nisu imali nikakvih problema na terenu, a kako bi bili što vjerodostojniji, za ovaj su zadatak birane uglavnom osobe srednjih godina.
Među njima se našao i Željko Kružičević, diplomirani ekonomist po struci iz Splita i bivši savjetnik za financijske usluge u Savjetovalištu za potrošače.
- Štiteći sebe, banke pred potrošače stavljaju jednu barijeru koju je nemoguće zaobići, a to je činjenica da krediti, barem ovaj koji smo mi tražili, nisu dostupni osobama zaposlenima na određeno radno vrijeme.
- Uvjeti su, inače, vrlo rigorozni za klijente, a povoljni za banke, o čemu, uostalom, svjedoči i njihova iskazana dobit koja prelazi četiri milijarde kuna godišnje. Stoga je moj savjet građanima da u ovo vrijeme, kad su svima radna mjesta neizvjesna, zaobilaze banke u širokom luku, odnosno podizanje kredita za luksuz, u što spada i kupnja novog automobila, koji čim iziđe iz salona gubi 20 posto vrijednosti. Krediti za razvijanje posla ili obrazovanje su, naravno, nešto sasvim drugo – drži Kružičević, piše Slobodna Dalmacija .
Naplatili savjet!?
- Frapantno je da banke, kao posebnu uslugu, naplaćuju i individualno savjetovanje, što je inače njihovim djelatnicima u opisu radnog mjesta. Jedan građanin mi se potužio kako je prije mjesec dana s prvom ratom za kredit dobio i račun od banke na 150 kuna. Kad je pitao što je to, rekli su mu da se radi o trošku za uslugu individualnog savjetovanja prije podizanja zajma!? To je apsurdno – kao da dođeš u trgovinu i pitaš prodavačicu gdje se nalazi kava, a ona ti to naplati pet kuna – govori Željko Kružičević.