Ured Europske investicijske banke (EIB) u Zagrebu otvoren je u listopadu prošle godine i nedavno je obilježio prvu godišnjicu rada u najmlađoj članici Europske unije. Na čelu ureda je Anton Kovačev, dugogodišnji predsjednik Uprave HBOR-a.
U svojem prvom intervjuu otkako vodi zagrebački ured EIB-a, Kovačev analizira dosadašnji rad “banke EU” u Hrvatskoj te najavljuje sudjelovanje EIB-a u novim projektima. Osvrće se i na suradnju s dosadašnjim hrvatskim vladama, kao i na zadaće koje su pred novom Vladom.
Prošlo je godinu dana od otvaranja EIB-ova ureda u Zagrebu. Kako ste zadovoljni radom u tih 12 mjeseci?
- EIB je i do otvaranja ureda u Zagrebu bio aktivan u Hrvatskoj financirajući niz infrastrukturnih i gospodarskih projekata. S otvaranjem ureda, svi su korisnici EIB-ovih sredstava dobili dodatnu mogućnost izravnijeg pristupa našim uslugama, bilo da se radi o kreditima EIB-a, ulaganju u kapital ili drugim mogućnostima Europskog investicijskog fonda (EIF). Moram naglasiti da ured u Zagrebu predstavlja EIB grupu, dakle i EIB i EIF, koji, iako manji u obimu, može biti značajan za hrvatska mala i srednja poduzeća koja, u pravilu, trebaju dokapitalizaciju. Zagrebački ured usko surađuje s kolegama iz središnjice u Luksemburgu, koji redovito dolaze u Hrvatsku i rukovode svim operativnim aktivnostima i odlukama.
U ovih godinu dana javio nam se velik broj predstavnika javnih i privatnih poduzeća, što je dovelo do razmatranja nekoliko projekata koji su trenutno u različitim razinama postupka dubinskog snimanja, a znatno povećanu aktivnost očekujemo u sljedećoj godini.
Na koji način funkcionira EIB?
- EIB, kao banka Europske unije, daje kredite izravno i preko posrednika, prije svega državnih razvojnih, ali i poslovnih banaka, olakšava povlačenje europskih darovnica kroz financiranje udjela Hrvatske u kohezijskoj politici EU te pruža savjetodavne usluge javnim i privatnim partnerima. EIB-ov glavni partner u Hrvatskoj je HBOR, ali imamo i okvirne kreditne programe s hrvatskim poslovnim bankama - Zabom, PBZ-om, Ersteom, RBA-om i Splitskom bankom. Za male i srednje projekte do 25 milijuna eura, krediti se iz izvora EIB-a odobravaju isključivo preko posrednika, a tek za one iznad 25 milijuna eura EIB može financirati izravno. S tim da i tu postoji pravilo: EIB u bilo kojem prihvatljivom projektu može financirati najviše do 50 posto ukupnog ulaganja.
Koliko je do sada EIB uložio u Hrvatsku i koliko je od toga uloženo od našeg pristupanja Uniji od 1. srpnja 2013.?
- EIB je prvi zajam u Hrvatskoj odobrio još 2001. godine te je do sada ukupno odobreno više od 4,9 milijardi eura kredita. Od našeg pristupanja Uniji 1. srpnja 2013. EIB je u Hrvatskoj odobrio više od 1,6 milijardi eura kredita. Na temelju tih podataka, možemo zaključiti da je EIB znatno pojačao aktivnosti u Hrvatskoj otkako je ona članica EU.
Koji su vam projekti u fokusu, u kojim djelatnostima i kojim regijama?
- EIB je banka EU te djelovanje i projekti koje on podupire trebaju dati pozitivan doprinos sveukupnim ciljevima Unije i njezinih članica. Drugim riječima, projekti moraju, osim novih investicija koji doprinose ciljevima EU, biti tehnički i ekološki prihvatljivi te ekonomski i financijski održivi. Ne možemo ulaziti u već započete projekte, u refinanciranja i restukturiranja, nego samo u nova ulaganja. Nemamo nikakvih ograničenja što se tiče djelatnosti koje financiramo, izuzev onih koje ni inače nisu prihvatljive za financiranje poput igara na sreću, proizvodnje oružja, duhana i slično. Posebno potičemo ulaganje u inovacije, zaštitu okoliša, infrastukturne projekte koji poboljšavaju uvjete življenja i potiču gospodarstvo, unapređenje malog i srednjeg poduzetništva i zapošljavanje mladih.
Što se tiče regija, također nemamo nikakvih ograničenja iako je točno, s obzirom na to da smo banka EU, da se većina naših djelatnosti odvija u Uniji. Oko 90 posto kreditne aktivnosti EIB-a odnosi se na zajmove odobrene u članicama EU, a oko 10 posto odnosi se na ostale zemlje, prije svega na države kandidate za članstvo u EU. Međutim, EIB potiče razvoj gospodarstva i infrastrukture i u udaljenijim državama Europe, ali i na drugim kontinentima temeljem mandata o vanjskom kreditiranju koji mu je odredilo Vijeće EU. EIB je, primjerice, upravo u izradi posebnog programa poticanja gospodarskog razvitka u zemljama južnog susjedstva Unije (Turska, arapske države) i zapadnog Balkana, regija na pragu EU na koje je snažno utjecala izbjeglička kriza.
Kako biste ocijenili svoju suradnju s prethodnim hrvatskim vladama?
- Suradnja s prethodnim hrvatskim vladama bila je dobra i zahvaljujući tome EIB je znatna sredstva dosad odobrio za projekte u Hrvatskoj. Naime, većina projekata koje je svojim sredstvima EIB podupro bili su projekti države ili javnih poduzeća.
Kao primjer različitosti značajnijih projekata javnog karaktera financiranih sredstvima EIB-a naveo bih Zračnu Luku Zagreb, Autocestu Rijeka - Zagreb, plinovod za Dalmaciju, koridor Vc, Luku Zadar, sufinanciranje za korištenje pretpristupnih fondova, HBOR - za poticaj malim i srednjim te srednje velikim poduzećima i Zračnu Luku Dubrovnik.
Kakvi su daljnji planovi EIB-a u Hrvatskoj?
EIB nema striktne planove za to koliko će prema određenim namjenama ili prema iznosu u određenom razdoblju ulagati u pojedinu državu. Koliko će EIB ulagati ubuduće u Hrvatskoj, ovisi o broju dobrih i održivih projekata za koje primimo zahtjeve, a jednako tako i o dobroj i stručnoj pripremljenosti projekata za ulaganje. Zasigurno, u Hrvatskoj će ubuduće biti puno više privatnih projekata koje će financirati EIB ili projekata javno-privatnog ulaganja bez obzira na to hoće li će to formalno biti projekti javno-privatnog partnerstva ili slični modeli. Smatram da Hrvatska ima velike mogućnosti za daljnja ulaganja u održivu infrastrukturu, turizam, ali i u industrijsku proizvodnju.
Hoćete li financirati gradnju Pelješkog mosta?
- EIB u infrastrukturi financira strateški važne projekte, a gradnja Pelješkog mosta sigurno pripada u tu kategoriju. Međutim, da bi se moglo razmatrati financiranje tog mosta, potrebno je pribaviti sve potrebne dozvole i uvjete za njegovu gradnju. Kada se to postigne, EIB može sudjelovati u financiranju tog projekta. Kako bi se većina sredstava za gradnju mosta trebala pribaviti iz fondova EU, logično je da EIB kao banka Europske unije sufinancira projekt s obzirom da za to ima programe kreditiranja, a da tako možemo dodatno povećati vrijednost uloženih europskih sredstva.
Kakvu suradnju imate s privatnim sektorom?
- Dosadašnja suradnja s privatnim sektorom bila je dobra, ali kao što sam već istaknuo, u sljedećem razdoblju očekujemo još bolju i veću uključenost EIB-a u financiranje investicija privatnog sektora. Što se tiče malog i srednjeg poduzetništva, zajmovi će i dalje biti odobravani putem domaćeg financijskog i bankarskog sektora, s kojim imamo potpisane sporazume koje stalno obnavljamo kako se potroše prethodni zajmovi. S obzirom na EIB-ovu povećanu prilagodljivost, koja uključuje razmatranje nižih iznosa kredita za izravno financiranje, bit će sigurno puno više projekata ulaganja privatnog sektora koje ćemo financirati izravno.
Imamo izuzetno dobru suradnju s udrugom stranih investitora u Hrvatskoj, ali i hrvatskim komorama poduzetnika iz Italije, Njemačke, Austrije i Francuske. Svi oni imaju planove daljnjih ulaganja, ali čekaju poboljšanje uvjeta investiranja.