ZAGREB - Švicarski franak dosegao je novu rekordnu vrijednost i izjednačio se s američkim dolarom. Prema današnjem srednjem tečaju HNB-a jedan švicarski franak vrijedi 5,591 kunu, samo dvije lipe manje nego američki dolar. Do kraja godine franak će ojačati, predviđaju analitičari RBA, pa bi prema euru mogao narasti na 1,25 franaka, što bi, prema sadašnjim odnosima, bilo više od 5,8 kuna! Slabljenje očekuju tek u prvom tromjesečju sljedeće godine.
Hrvatski građani koji imaju stambene kredite u ‘švicarcima’ su očajni jer im rate rastu iz mjeseca u mjesec, a konverzija kredita u euro nije jeftina - banke u pravilu uzimaju postotak od ostatka neotplaćene glavnice. Tko je uzeo stambeni kredit od sto tisuća franaka, na rok otplate od 20 godina, i uz kamatnu stopu od 5,25 posto, mjesečna mu je rata iznosila 674 franka. Pri tečaju švicarske valute od 4,98 kuna, koliko je iznosila početkom 2008. godine, dužnik je za otplatu kredita mjesečno morao izdvajati 3356 kuna. Danas, nakon što je vrijednost švicarskog franka odletjela u nebo, isti kredit mjesečno ga stoji 3767 kuna!
Jačanje franka povećava i ukupan iznos kredita koji dužnik mora vratiti banci, pa 100.000 franaka više nije 498.000 kuna, koliko je iznosio prije dvije i pol godine, nego je sada gotovo 560.000 kuna, ili 60.000 kuna više, što je cijena automobila niže klase.
Zbog tih problema s otplatom kredita u “švicarcima” hrvatske banke u posljednje vrijeme smanjuju kamatu na te kredite i na druge načine pokušavaju olakšati otplatu. Led je nedavno probila Zagrebačka banka, a za njenim se primjerom povela i Erste banka. Za očekivati je da će slične poteze povući i ostale banke jer ni jednoj nije u interesu rast nenaplativih potraživanja.
Nekoliko je razloga zbog kojih švicarski franak posljednjih mjeseci jača. Prvi je, kaže Zrinka Živković - Matijević, analitičarka Raiffeisenbanka, to što se švicarsko gospodarstvo oporavlja od recesije znatno brže od gospodarstva zone eura. Tako je, primjerice, stopa rasta švicarskoga gospodarstva u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosila 3,4 posto, dok je rast gospodarstva eurolanda u istom razdoblju iznosio slabašnih jedan posto.
Drugi razlog jačanja ‘švicarca’ može se tražiti u njegovoj ulozi “sigurnog utočišta”. Kad je ulaganje u druge valute, poput eura ili dolara, vezano uz veće rizike, ulagači se tradicionalno okreću ‘švicarcima’ kao sigurnijoj i stabilnijoj valuti. Po tome, franak usko prati reputaciju Švicarske kao sigurne države, pa kad jača potražnja za njim, raste i njegova vrijednost.
Treći razlog može se tražiti u poljuljanom povjerenju ulagača u euro zbog problema s javnim financijama europskih zemalja, od kojih su neke prezadužene. Švicarska nema takav problem, pa ne čudi da se ulagačima nalazi u fokusu.
- Ulagači na deviznim tržištima više vjeruju Švicarcima, nego zoni eura - zaključuje Živković-Matijević.
S obzirom na to da je hrvatsko gospodarstvo usko vezano uz zonu eura, jačanje švicarskog franka neće se značajnije odraziti na nas. Hrvatska, primjećuje jedan naš sugovornik iz HNB-a, sa Švicarskom malo trguje, devizne rezerve su nam uglavnom u eurima i dolarima, a i zaduženost u toj valuti nam je mala.
- Za nas neće puno značiti jačanje švicarskog franka. Mi smo puno više vezani uz euro - kazali su nam u HNB-u, podsjetivši da su i prije upozoravali građane da budu oprezni pri uzimanju kredita u ‘švicarcima’, jer se time više izlažu tečajnom riziku.
Švicarska narodna banka dosad nije primjetnije pokušavala suzbiti jačanje franka. Premda jačanje valute slabi konkurentnost gospodarstva, jer postaje skuplje u izvozu, ekonomisti ističu da u švicarskom izvozu prevladavaju prehambeni i farmaceutski proizvodi, koji su manje nego druge robe osjetljivi na promjene cijena, pa je i to razlog što se središnja banka ne uzbuđuje previše zbog jačanja franka.
Potražnja za samim zlatnim polugama porasla je za gotovo sto tona
ZAGREB - Cijene zlata popele su se do novih rekorda od gotovo 1275 dolara za uncu. Ovaj ih put guraju središnje banke koje, prvi put nakon više od dva desetljeća, opet kupuju zlato.
Procjena je da će do kraja godine kupiti oko 15 tona zlata, a najveći su kupci Rusija, Kina, Indija, Saudijska Arabija i neke srednjoazijske zemlje.
Zlatu se okreću i ulagači jer ih brine neizvjesnost globalnog oporavka i visoki dugovi razvijenih zemalja. Najveća je potražnja iz Indije i Kine.
U drugom kvartalu ove godine, u odnosu na drugi kvartal 2009., potražnja za zlatom je, u količini, porasla 36 posto - na više od tisuću tona, a u dolarima za 77 posto - na 40,4 milijarde dolara. Potražnja za samim zlatnim polugama, koje uglavnom traže nezapadna tržišta, porasla je na gotovo sto tona, a drugo je tromjesečje potrošilo više od 400 tona zlata koje se prerađuje u nakit, od čega je samo Indija kupila 123 tone. No, ubrzano je stiže Kina kojoj je trebalo 75 tona zlata za nakit.
Očekuje se da će cijena zlata i dalje rasti te da će do kraja godine prijeći 1300 dolara za uncu. B. S.
Prognoze EIU: Euro će slabjeti, a dolar jačati i idućih godina
Kako Hrvatska narodna banka održava stabilnost kune prema euru, za odnos prema drugim valutama najvažnije je kako će se zajednička europska valuta držati na globalnom tržištu. Nakon turbulentne 2010. godine, prema procjeni britanske analitičke kuće Economist Intelligence Unit, euro i idućih godina čekaju nestabilna vremena.
- Očekujemo da će euro i dalje ostati pod pritiskom - navode analitičari EIU, ističući da će jedan euro ove godine u prosjeku vrijediti 1,29 dolara, ali će nastaviti slabjeti i idućih godina. Tako bi se za jedan euro iduće godine moglo dobiti 1,24 dolara, a u razdobolju od 2012. do 2014. godine još će malo oslabjeti i vrijedit će 1,20 dolara.
Euroropska dužnička kriza u prvoj polovici godine dovela je do nepovjerenja prema euru, a trend je dodatno ubrzan uslijed straha da bi svijet mogla zahvatiti recesija s dvostrukim dnom.
Stoga su ulagači nastojali smanjiti rizik i ponovno su počeli bježati u sigurne valute prema dolaru, švicarskom franku i jenu.
EIU upozorava da euro ostaje ranjiv jer je dužnička kriza u EU samo smirena, ne i riješena. M. K.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....