Kad bi multinacionalke otišle, Irska bi izgubila svako 10. radno mjesto

Irska je vlada odlučila da će se ipak žaliti na odluku Europske komisije, koja je ovih dana “presudila” da američki tehnološki div Apple u irsku državnu blagajnu mora uplatiti do 13 milijardi eura, i to zbog, kako su procijenili u Bruxellesu, nelegalnih državnih potpora koje mu je u proteklom razdoblju odobrila vlada u Dublinu.

Odluku da pokažu zube Bruxellesu irske su vlasti donijele na jučer održanoj sjednici vlade. Irska se time svrstala uz Apple. Ne čudi stoga što je i Tim Cook, izvršni direktor Applea, zadovoljan odlukom irskih vlasti.

Rascjep

No, stav da se suprotstavi Bruxellesu irski je kabinet teško iznjedrio. Već i situacija u kojoj je sredinom tjedna, kada je stigla “presuda” Bruxellesa, Dublin najprije najavio, a potom za kraj tjedna i odgodio donošenje odluke, govori dovoljno o rascjepu u kojem se Irska našla. Po mnogima, na kocki je bio i opstanak manjinske irske vlade demokršćanskog Fine Gaela. U slučaju s Appleom irske su se vlasti doslovno našle između čekića i nakovnja. S jedne strane, 13 milijardi eura, koliko bi Apple trebao uplatiti u irski proračun, iznos je koji Irska svake godine u proračunu izdvaja za zdravstvenu skrb svojih građana. Ako se tih 13 milijardi eura stavi u odnos s cjelokupnom socijalom, koja je u irskom proračunu godišnje teška nešto manje od 20 milijardi eura, proizlazi da bi se iznosom koji bi Apple trebao uplatiti u irsku blagajnu moglo pokriti čak dvije trećine cjelokupne socijale u zemlji tijekom jedne godine. Taj bi novac Irskoj dobro došao, s obzirom na to da je 2015. zaključila s deficitom većim od 4,9 milijardi eura i javnim dugom od 201,3 milijarde ili 93,8 posto BDP-a.

No, na kocki je ugled Irske kao ulagačke destinacije. Nemali broj Iraca, naime, strahuje da bi posljedica tako drastičnog oporezivanja proizvođača iPhonea za posljedicu mogla imati i povlačenje multinacionalki. Rezultat toga bio bi rast nezaposlenosti u toj zemlji, u kojoj je stopa nezaposlenosti u srpnju bila 8,3 posto, što je tek neznatno manje od prosjeka EU. Procjene govore da bi povlačenje multinacionalki iz Irske za posljedicu imalo gubitak svakog 10. radnog mjesta u irskoj ekonomiji.

Nema straha

Dio analitičara ide još i dalje, pa ocjenjuje da se vlasti u Dublinu nalaze u procijepu između “birokratizirane Europe i korporativne Amerike”. S tom su se dilemom suočili i Britanci, kada su na referendumu izglasali Brexit. No, kako sada stvari stoje, nema straha da bi se i Irci mogli povesti za tim primjerom.

- Ovakvi sporovi se događaju, ali ne vjerujem da će imati utjecaja na EU, koja je još dovoljno čvrsta. Sumnjam da bi itko u EU poslije svega napravio nešto poput Brexita - kaže Mladen Staničić, profesor na Visokoj školi za međunarodne odnose i diplomaciju.

No, irsko iskustvo s Appleom moglo bi, upozorava Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta Zagreb, biti test za projekt stvaranja fiskalne unije u EU.

- U EU se, očito, ide prema ujednačavanju i standardiziranju oporezivanja dohotka od kapitala. Dosad je određeni oblik standardizacije postojao samo kod poreza na potrošnju, poput PDV-a ili trošarina - kaže Lovrinčević te nastavlja: - EU nastoji zatvoriti rupe u poreznim sustavima, a sve se češće upozorava i na nelojalnu poreznu konkurenciju među članicama. Stoga se nastoje postaviti minimalne stope za pojedine poreze i standardizirati porezne osnovice. Problem je što se kao benchmark uzimaju stope najrazvijenijih, poput Njemačke i Francuske, koje su visoke. Manje članice, među kojima su i one nove, u nižim poreznim stopama vide šansu za jačanje konkurentnosti.