ZAGREB - Zbog neulaganja u turizam, hrvatski turistički proizvod iz godine u godinu sve je manje konkurentan, a značaj te djelatnosti za nacionalno gospodarstvo se smanjuje.
Neumoljive brojke
Potvrđuju to podaci koje je nedavno iznio Radimir Čačić, predsjednik HNS-a, a prema kojima Hrvatska već godinama, od 2003. naovamo, ostvaruje približno jednak godišnji prihod od turističke žetve - oko šest milijardi eura. Kako je do prošle godine hrvatsko gospodarstvo raslo, dok su prihodi od turizma stagnirali, udio turizma u bruto domaćem proizvodu (BDP) se smanjivao, i to s 20 posto, koliko je iznosio 2003., na nešto manje od 13 posto 2008. godine.
- Posljednjih godina imamo vrlo male investicije u turizam, svakako manje od konurencije, pa ne čudi da nam turistički proizvod zastarijeva i da nas je konkurencija pretekla - poručuje Franco Palma, predsjednik Turističkog poslovnog vijeća pri HGK.
Nedovoljna ulaganja
Još do prije nekoliko godina, ulaganja u hrvatskom turizmu godišnje su u prosjeku dosezala milijardu do milijardu i pol eura. No, posljednjih godina investicije u toj djelatnosti svedene su na minimum. Glavni razlog za to je kriza, u kojoj ne samo da je hotelijerima teško doći do novca, nego muku muče ne bi li uopće preživjeli i opstali na vrlo konkurentnom međunarodnom turističkom tržištu.
Problem hrvatskog turizma je i loša struktura ponude, u kojoj dominiraju privatni smještaj i kampovi, a to su ipak objekti koji generiraju manju potrošnju gostiju od, primjerice, hotela. I izvanpansionska potrošnja u Hrvatskoj je znatno slabija - još uvijek nudimo samo sunce i more.
- Gosti u Hrvatskoj jednostavno nemaju gdje i na što potrošiti novac - upozorava Damir Novotny, neovisni ekonomist. I djelovanje konurencije dalo je svoj doprinos padu uloge turizma u nacionalnom gospodarstvu. Naime, ističe Novotny, konkurnecija radi svoje, a u naše se objekte ne ulaže, pa se i cijene ne smanjuju.
- Naši kapaciteti baš i nisu bogzna što. Cijene apartmanskog smještaja na Jadranu posljednjih su godina pale 30-ak posto jer konkurencija, poput Turske, nudi jeftiniji smještaj. Nekad se za apartman u nas tražilo i 100 eura po danu, a danas je takvu cijenu nemoguće postići - kaže Novotny.
Kako do 10 milijardi eura
Nastave li se ovakvi trendovi, hrvatski turizam će i dalje stagnirati. Prema Čačićevoj računici, Hrvatska će do 2012. od turizma nastaviti ubirati po šest milijardi eura godišnje, a tek u 2013. mogla bi ostavriti prihod od osam milijardi eura, koji bi u 2014. mogao narasti na 10 milijardi eura. Novotny pak misli da u sljedećih pet godina može računati i na pad prihoda.
Brijuni Rivijera lijek za oporavak?
Jedan od projekata za spas hrvatskog turizama je, smatra Čačić, Brijuni Rivijera. Radi se o aktiviranju Brijuna i njegova priobalja, koji su desetljećima bili zapostavljeni. No, u realizaciji tog projekta dosad se nije daleko otišlo. Osim što će potaknuti razvoj Fažane i Istre, Brijuni Rivijera rezultirat će i još većom ovisnošću hrvatskoga turizma o Istri.
Teško da ćemo 2010. zaraditi kao lani
Na zapadu recesija prolazi, ali upitno je hoćemo li uspjeti ove godine dovesti više gostiju nego prošle godine
Jedina dobra stvar koju nam je recesija donijela mogao bi biti ponovni rast uloge turizma u hrvatskom gospodarstvu.
Naime, i u prošloj smo godini ostvarili manje-više iste prihode od turizma kao i ranijih godina, dok nam je BDP pao, pa je i udio turizma u hrvatskom gospodarstvu porastao na nešto više od 13 posto.
Pitanje je, međutim, u kojoj je to mjeri posljedica ulaganja u turizam, koja su i lani bila mala, a u kojoj blizine Hrvatske kao turističke destinacije i izgradnje autocesta, koje su i Dalmaciju, a ne samo Istru i Kvarner, približili našim glavnim emitivnim tržištima, što je u krizi bilo vrlo važno. No, recesija na Zapadu prolazi, a naša turistička konkurencija jača, pa je pitanje hoće li Hrvatska i u 2010. moći ostvariti turistički rezultat kakav je ostvarila lani.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....