ZAGREB - Državni poticaji u poljoprivredi ipak daju rezultate, a to pokazuju i podaci proizvodnje voća i povrća za prošlu godinu. Lani su gotovo sve vrste povrća imale rast proizvodnje. Proizvedeno je 44 posto više mrkve, jednako toliko i cikle, a znatan je bio i rast proizvodnje kupusa - od 36 posto. Ulaganja državnih poticaja pokrenuli su farmere da se više okreću profitabilnoj proizvodnji povrća i voća, pa je lani proizvodeno i 16 posto više jabuka te 26 posto više lubenica, a proizvodnja mandarina i maslina podbacila je više zbog vremenskih nepogoda nego zbog pada nasada. Iako proizvodnja raste, Hrvatska i dalje uvozi enromne količine voća i povrća. Samo je lani uvezeno 98.000 tona povrća , vrijednog više od 90 milijuna dolara, te 167.105 tona voća, u vrijednost od 150 milijuna dolara. Tako je na tržište stiglo čak 10.000 tona rajčice, oko 17.000 tona luka, 20.000 tona jabuka itd.
Manjka i do 50 posto voća
Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice kaže da je od uvođenja poticaja i ulaganja u voćarstvo podignuto oko 8000 hektara novih voćnjaka i oko 7000 hektara maslina.
- Proizvodi s ovih površina tek sada dolaze, a to pokazuje i rast proizvodnje, prema mojoj procjeni od oko deset posto. No, to je ipak malo - tvrdi Ivković jer, kako kaže, i dalje uvozimo gotovo 100 posto krušaka, uvoz trešanja je na 50 posto potreba, a jednako toliko šljiva i bresaka. - Voćarstvo ide naprijed, ali daleko je to od dobroga jer je velik dio poticaja krivo usmjeravan. Sadilo se svuda, i gdje nešto uspijeva i gdje ne uspijeva, samo da se uzmu poticaji - kaže Ivković. - Jagode i madarine uspjeli smo podići i njihova je proizvodnja sve bolja, no sve drugo još je na niskim granama i treba dalje razvijati - dodaje. - Povrtlarstvom su se počeli baviti mladi pametni ljudi. Jučer sam rekao ministru Čobankoviću da mora obuzdati uvozničke lobije te pokrenuti kredite za uspješne proizvođače jer će u protivnom ovaj pozitivan entuzijazam brzo splasnuti - kaže Stjepan Horvat, predsjednik Udruge povrćara Zagrebačke županije. - Kriza nas je natjerala da ponovo shvatimo koliko su selo i agrar važni. Hrana je strateška roba, a kod nas su godinama uvoznički lobiji plasirali povrće koje je EU trebao uništiti. Kupovali su ga jeftino i uništavali naše proizvođače - ističe Horvat.
Okretanje farmera, posebice mladih ljudi, profitabilnoj proizvodnji treba pozdraviti, no oni se i sami moraju udruživati i zajednički nastupati prema trgovcima i prekupcima koji i dalje haraju tržištem te diktiraju cijene i plasman, napominje Horvat.