Maslinici Fanito

KORČULANKA NA NAJMISTIČNIJEM SVJETSKOM TRŽIŠTU Ne vjeruje u jeftino ulje, cilja Dubai i Katar, a s Japancima pregovara oko čaja od lista masline

Cijena maslinova ulja i dalje će rasti u prvom redu zbog pojačane potražnje, zatim zbog nestabilnih uvjeta proizvodnje i osiguravanja kvalitete za dobivanje maslinova ulja najviše kvalitete
Marija Žuvela, Fanito
 Arhiva / Fanito

Tržište maslinova ulja sklono je špekulacijama i jedno je od najmističnijih tržišta u svijetu, kaže Velolučanka Marija Žuvela, koja svoj poslovni put gradi kroz obiteljski obrt Fanito. Fanitov brend maslinova ulja Torkul stručnjaci i ocjenjivači smatraju jednim od najboljih hrvatskih maslinovih ulja. Marija Žuvela magistrirala je turistički menadžment na splitskom ekonomskom fakultetu, a prije toga je diplomirala poduzetništvo u Dubrovniku. Torkul je svojedobno bio jedan od devet hrvatskih proizvoda sa zaštitom geografskog porijekla.

Velike ambicije

Fanito je obiteljski biznis iz Vele Luke. U ovom trenutku imaju oko 2000 rodnih stabala maslina autohtonih sorti lastovke i drobnice. Ima 16 kooperanata kojima vode i nadziru proces proizvodnje maslina. Vlasnici su uljare i proizvodne linije za punjenje ulja u boce. Imaju i klimatizirano skladište kapaciteta 8000 litara.

Obitelj Žuvela ima velike ambicije u proizvodnji čaja od lista masline. Fanito čaj uvršten je na Ark of Taste by Slow Food među 1500 jedinstvenih svjetskih proizvoda. Slow Food je on ine katalog tradicijskih prehrambenih proizvoda kojima prijeti nestanak. Projekt su 1999. godine pokrenuli Fundacija Slow Food za bioraznolikost i Gastronomsko sveučilište u Pollenzu. Cilj Ark of Taste by Slow Food je spašavanje tradicijskih proizvoda i unapređenje znanja.

“List masline izabire se i ručno bere dvaput godišnje. Potom ga šaljemo na preradu i doradu u Spider grupu. Prodajemo ga uglavnom kanalima kojima plasiramo i maslinovo ulje. Trgovci su još skeptični prema čaju od lista masline, ali sve je više potrošača koji ga traže”, kaže Marija Žuvela

Marija Žuvela kaže da je na svjetskom tržištu maslinova ulja slična situacija kao i na tržištu nafte i naftnih derivata.

“Ne toliko u opsezima i volumenima, ali su kretanja slična i zarada je ogromna. Kod maslinova ulja, za razliku od većine proizvoda u svijetu, najveća je zarada na najjeftinijim proizvodima. Zarada na ulju najveća je u rafiniranju. Oni koji stavljaju u promet jeftino rafinirano ulje, očito najviše zarađuju. Sjetimo se afera koje su izbile prilikom izvoza talijanskog maslinova ulja u SAD. Svjedočili smo jednoj od najvećih afera prije desetak godina kad je povučeno više od 100 tisuća tona maslinova ulja koje je bilo miješano s palminim uljem. Bilo je i afera na našem tržištu kad se na njemu našlo ulje komine masline uvezeno iz Španjolske”, kaže Marija Žuvela.

Cijena stalno raste

Prema podacima kojima ona raspolaže, cijena maslinova ulja konstantno raste. “Cijena maslinova ulja će rasti, u prvom redu, zbog pojačane potražnje, zatim zbog nestabilnih uvjeta proizvodnje i osiguravanja kvalitete za dobivanje maslinova ulja najviše kvalitete. Sve je više potrošača upoznato s nutritivnim i zdravstvenim svojstvima maslinova ulja. Cijenu od 30 kuna po litri ekstra djevičanskog maslinova ulja na policama ja ne mogu razumjeti. Voljela bih vidjeti stvarnu kemijsku analizu takvog ulja. Isto tako i analizu sirovine i način tretiranja maslinika iz kojih je dobiveno to ulje. Osobno ne vjerujem u takvo ulje. Deklarirano ekstra djevičansko maslinovo ulje imamo na tržištu po cijenama od 30 do 300 kuna. To zbunjuje potrošače, a neispravnog maslinovog ulja na tržištu ima u izobilju. Kad potrošač vidi razliku u cijeni maslinova ulja i deseterostruko višu, a da je pri tom jednako deklarirano, onda u većini slučajeva kupuje jeftinije ulje. Moguće je da takvo ulje zadovoljava kriterije u najvećem broju slučajeva, ali se onda postavlja pitanje deklariranja tog ulja, odnosno općenitog deklariranja maslinova ulja. Upravo u tom dijelu je velik prostor za špekulacije. Takav raspon cijene u istoj kategoriji otvara prostor za manipulaciju. Vjerojatno je zbog toga tržište maslinova ulja jedno od najnesređenijih tržišta”, kaže Marija Žuvela.

Tržište svake godine raste. Marija Žuvela kaže da je možda ispravnije reći da ima potencijal rasta. Pitanje je koliki je realan rast.

“Pitanje je koliko ga na tržištu ugrožava kokosovo ulje, koje je sada prehrambeni je hit. Veliki broj nutricionista i knjiga o zdravoj prehrani potenciraju kokosovo ulje kao zdravo. Predlažu i svinjsku mast. Međutim, svinjska mast je barem dvaput termički obrađena da bi se dobila kruta masa. Bučino ulje, za koje je dokazano da je zdravo, također se termički obrađuje. Maslinovo ulje jedino je cijeđeni sok ploda jer se hladno prerađuje. Unatoč u posljednje vrijeme pojačanim promotivnim aktivnostima proizvođača kokosova ulja, maslaca i masti, budućnost maslinova ulja na tržištu nije upitna”, pojašnjava Žuvela.

Trendovi koji se u jednom dijelu razvijaju teže prema vraćanju na početak. Utjecaj Španjolske, Italije i Grčke kao maslinarskih sila dominantan je na svjetskom tržištu. Proizvodnja maslinova ulja skup je proces. U prosjeku od 10 kilograma ploda dobije se litra maslinova ulja. Stablu masline da bi došlo na rod potrebno je sedam godina. Tako je u našim uvjetima. Kod plantažnog uzgoja masline je drukčije. Svakih pet godina uz postojeće stablo sadi se novo i tako se plantaža stalno drži pod punim urodom. Na plantažama masline imaju rodni vijek puno manji nego recimo u našim maslinicima.

Najbolje ulje

Žuvele na tržište stavljaju samo ulje iz prvog cijeđenja.

“Ne koristimo ni separator, tako da se radi o klasičnom cijeđenom soku. Maslina se i vodi pod voćke. Naravno da tu ima dosta otpada. U procesu proizvodnje moguće je na taj otpad odnosno smjesu dodati vodu i sve to termički obraditi. Tako se dobiju ulja koja imaju nisku cijenu”, pojašnjava Marija Žuvela, koja smatra da je proiz­vodnja u Hrvatskoj općenito postala nekakav pričuvni sektor.

“Sve je više proizvođača koji rade samo za masovnu proizvodnju i ne vode računa o kvaliteti. Na hrvatskom tržištu maslinova ulja vlada veliko neznanje. Najveći broj potrošača jednostavno ne zna što kupuje. Istina, sve je raširenija svijest o potrebi konzumacije zdrave hrane, ali je u pozadini svega veliko neznanje. Ne treba kod nas zanemariti niti činjenicu da je platežna moć prosječnog građanina sve manja. Većina onih koji znaju što je ispravno ulje ne može ga sebi priuštiti. Pakiranje od pola litre našeg maslinova ulja u trgovinama stoji između 130 i 250 kuna. Međutim, kod nas je izlazna cijena svima jednaka. Mi nemamo problem na tržištu i uspijemo prodati oko 7000 litara maslinova ulja koje proizvedemo. Imamo svoje uhodane kanale prodaje. Naše se ulje nalazi u najboljim restoranima i u specijaliziranim trgovinama. Poznati svjetski proizvođači maslinova ulja koji su u našem rangu ne izvoze u Hrvatsku i nisu nam konkurencija jer ioni imaju osiguranu prodaju u svijetu.

Torkul je svoje mjestu pronašao u višem platnom razredu. “Cijena koju smo postigli je stabilna i mi je nastojimo zadržati takvom. Ako i podižemo cijenu, onda to radimo minimalno. Nismo značajno podizali cijenu ni zbog lošijeg uroda, tako da i na taj način zadržavamo svoje partnere. Moguće je da trgovci kalkuliraju i prilagođavaju cijenu ponudi i potražnji, ali naša je izlazna cijena relativno stabilna”, kaže Marija Žuvela.

Što se tiče uvoza, Marija Žuvela kaže da se na našem tržištu plasira ulje lošije kvalitete iz najvećih maslinarskih zemalja. “Maslinovo ulje možete na svjetskom tržištu nabaviti u rasponu cijene od 1,5 eura do 150 eura. I sva su deklarirana kao extra vergine”, objašnjava Marija Žuvela.

Ovlašteni kušači

Domaći proizvođači maslinova ulja oporavljaju se još od 2014., katastrofalne maslinarske godine. Ni 2015. nije bila dobra. Protekla im je osigurala solidnu berbu, a za razliku od španjolskih maslinika, koji su nedavno pretrpjeli štetu od niskih temperatura, domaćima su, kaže Žuvela, te niske temperature dobro došle zbog uništavanja jaja nametnika, u prvom redu maslinove muhe koja je stvarala velike probleme proteklih godina.

Marija i njezin otac Fanito ovlašteni su kušači ulja. Na tržište plasiraju oko 7000 litara, a ove bi godine zbog lošijih randmana na tržište plasirali oko 5500 litara.

Torkul i ostala maslinova ulja koja proizvede nalaze su u ponudi vodećih hrvatskih restorana te u specijaliziranim trgovinama i u ponudi hrvatskih zračnih luka. Izvoze u Crnu Goru, Austriju i još neke zemlje. Pripremaju izvoz u Dubai i Katar.

"Oprezni smo i sve provjeravamo. Japanci su bili kod nas, zanima ih naš čaj od maslinova lista te maslinovo ulje, a i ekstrakt maslinova ulja za šire tržište, što mi ne želimo raditi", kaže.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. ožujak 2024 21:08