Baš kada je izgledalo da je dugogodišnji spor Zagreba i Ljubljane oko koparskog Cimosa, koji samo u Hrvatskoj zapošljava oko 1200 radnika, konačno skinut s dnevnog reda, došlo je do preokreta, koji bi cijelu priču mogao vratiti na početak, a Cimos u konačnici odvesti u stečaj.
Kako, naime, neslužbeno doznajemo, talijanski ulagač u Cimos nije zadovoljan obvezama koje su hrvatska i slovenska strana ispregovarale kada je riječ o daljnjem poslovanju Cimosa u Hrvatskoj. Za Talijane je, objašnjava naš sugovornik blizak talijanskom ulagaču Palladio Finanziaria, neprihvatljiva obveza da u naredne dvije godine moraju zadržati postojeći broj zaposlenih u pogonima u Buzetu, Roču i Labinu. Tako nešto, ističe, nije bilo dio ranije postignutih dogovora.
- Naši poslovni planovi govore da je u 2017. u Hrvatskoj moguće zadržati 900 zaposlenika, a što će biti poslije toga ovisit će o tržištu i poslovanju. Ne možemo se obvezati na tako nešto što je hrvatska Vlada prošlog tjedna usvojila u odluci o Cimosu - poručuje naš izvor blizak talijanskim ulagačima.
Njegov apel hrvatskim i slovenskim vlastima je da ponovno razmotre dogovor koji su postigle oko Cimosa. Pritom ističe da za novo rješenje nemaju puno vremena. Ne postigne li se dogovor koji bi zadovoljio talijanskog kupca Cimosa, ta bi tvrtka, koja u Sloveniji i Hrvatskoj zapošljava oko 4000 ljudi, mogla završiti u stečaju.
Naš sugovornik dodaje kako talijanskom ulagaču nije sporan financijski dio sporazuma. Podsjetimo, dogovorom koji su Goran Marić, hrvatski ministar državne imovine, i Zdravko Počivalšek, slovenski ministar gospodarskog razvoja i tehnologije, dogovoreno je da DUTB, slovenska državna”loša banka”, za sedam milijuna eura od hrvatskog DAB-a otkupi staro potraživanje DAB-a prema Cimosu. Riječ je o dugu koji je DAB preuzeo u procesu sanacije bivše Riječke banke, koja je sa 20 milijuna eura kreditirala Cimos. Taj dio sporazuma, ističu, stvar je dogovora između dviju država i Talijani. No, problem su obveze za ulagače, za koje Talijani tvrde da ih ne mogu prihvatiti.
- Mi i dalje u Hrvatskoj želimo stvoriti središte aluminijskog poslovanja i zadržati što veći broj zaposlenih, ali sve će ovisiti o poslovanju - zaključuje naš sugovornik.
Inače, Talijani - ili, preciznije, sugovornici iz njihova kruga - oko postignutog su se dogovora oglasili, i to neslužbeno, tek jučer. Dakle, desetak dana od postizanja sporazuma i tjedan dana nakon što je hrvatska Vlada usvojila odluku o rješavanju problema Cimosa. Naš izvor tvrdi da su cijelo vrijeme čekali službeno očitovanje, koje su navodno dobili tek jučer.
Od nadležnih u hrvatskoj Vladi jučer se nije mogao dobiti komentar na novi razvoj događaja. Ipak, doznajemo da hrvatska strana namjerava dalje postupati kako je dogovoreno sa Slovencima. Štoviše, hrvatska je strana slovenskoj pripremila i prijedlog sporazuma koji predstavnici DAB-a i DUTB-a moraju potpisati, kako bi se postigla izvansudska nagodba, jer je DAB lani tužio Cimos zbog nevraćanja tog duga od 20 milijuna eura, koji se, prema računicama Zagreba, sa zateznim kamatama popeo na gotovo 50 milijuna eura.
- Mi smo pregovarali sa slovenskom stranom, a ne s Talijanima, i na njoj je da ispuni svoj dio dogovora, što uključuje i jamstva za zadržavanje radnih mjesta - kaže sugovornik iz Vladinih krugova.
U lokalnoj samoupravi u Istri, pak, iznenađeni su razvojem događaja. Buzetski gradonačelnik Siniša Žulić rekao nam je da je neugodno iznenađen tvrdnjama velikog ulagača iz Italije, da nije u stanju dvije godine jamčiti za zadržavanje radnih mjesta u Istri, tim više što se za Cimos najavljuju novi poslovi, koji bi trebali rezultirati i povećanjem broja radnih mjesta u Hrvatskoj.
- Apeliram na hrvatsku i slovensku stranu da se dogovore. Uvjeren sam da se na temelju uvjeta koje je usvojila hrvatska Vlada može postići sporazum na zadovoljstvo svih strana - zaključio je Žulić.