ZAGREB - Unatoč svim poduzetim mjerama, proračun se i dalje puni slabije od plana, a rashodi ustrajno rastu. U prvih pet mjeseci, prema podacima koje je iznio ministar financija Ivan Šuker, prihodi su pali 1,2 posto, a rashodi su veći za 2,7 posto nego u istom razdoblju lani.
‘Prokleta rupa‘
Planiralo se upravo suprotno: da prihodi ove godine rastu brže od rashoda (1,5 prema 0,8 posto). U svakom slučaju, od početka godine manjak u proračunu dosegao je 6,9 milijardi kuna, 1,6 milijardi kuna ili gotovo 30 posto više nego u istom razdoblju lani. Takav razvoj događaja ne iznenađuje analitičare koji su očekivali da će potrošnja, kao i ukupna gospodarska aktivnost biti slabi i ove godine. Ipak, u ostatku godine, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, izgledno je blago poboljšanje, ali manjak će svejedno biti veći od planiranih 2,5 posto BDP-a.
U Ministarstvu financija još nerado govore o rebalansu, ali očekuje se da će on biti usvojen do sredine srpnja. Da bi se začepila ta ‘prokleta rupa’ u proračunu, rebalans bi morao biti hrabar i odvažan. No, šanse za to nisu baš velike, ne samo zbog političke volje, već i zato što država nema problema financirati deficit.
- Likvidnost sustva je vrlo dobra, ali gospodarstvo nema apsorpcijsku moć, pa novac uglavnom odlazi na financiranje deficita - navodi Šantić.
Povećanje likvidnosti
U četiri mjeseca, prema podacima HNB-a, krediti državi rasli su 4,6 posto, tvrtkama 3,4 posto, dok su građanima pali 0,4 posto. Tako se dogodilo upravo suprotno od onog što je HNB htio: da više novca ove godine ide tvrtkama, a manje državi.
Umjesto vani, zaduživanje kod kuće
Prema planu proračuna, manjak će iznositi 2,5 posto BDP-a ili 8,6 milijardi kuna. Analitičari računaju da će ipak biti mnogo veći, iznad 3 posto BDP-a. Ministarstvo financija planiralo ga je uglavnom pokriti zaduživanjem u inozemstvu, ali izlazak na međunarodno tržište prilično se otegao zbog stanja na tržištu. Sada se računa da bi izdanje euroobveznica moglo biti na jesen, ali moguće je i to da država odustane i od tog plana te da manjak u cijelosti namiri kod kuće.
Sada nisu problem tvrtke nego zdravstveni sustav
ZAGREB - Problem neplaćanja u javnom sektoru najvjerojatnije se neće riješiti prije kraja godine, smatraju neovisni ekonomisti.
Duguju 450 milijuna kuna
- Nelikvidnost nije nastala preko noći. Teško da država taj problem može riješiti prije kraja godine - upozorava Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisena. Rješenje će ponajviše ovisiti o uspješnosti turističke sezone i njezinu utjecaju na punjenje državne blagajne te o mogućnostima izlaska države na međunarodno tržište, koje je poremetila kriza u Grčkoj. Prema podacima Fine i HGK, nelikvidnost u Hrvatskoj je krajem ožujka dosegnula rekordnih 28,9 milijardi kuna. No, u Ministarstvu financija tvrde da su u proteklom razdoblju riješili najveći dio dugovanja javnih poduzeća, pa ona sada duguju 400 do 450 milijuna kuna, od čega se oko 200 milijuna odnosi na HEP.
Krive su ‘fantomske’ tvrtke
Najveći dio dugovanja odnosi se na “fantomske” tvrtke. No, ekonomisti isitču da su dugovi državnih tvrtki samo jedna strana medalje jer zdravstveni sustav za sobom “vuče” dvije do 2,5 milijardi kuna neplaćenih potraživanja. A. Milovan