Nova formula za odlazak u mirovinu: Mjesec života dulje, mjesec rada više

ZAGREB - Jedna od ljestvica na kojima Hrvatska drži samo dno, u ne baš poželjnom društvu, niska je zaposlenost i podaci pokazuju da ne radi gotovo svaka druga radno aktivna osoba. Prema posljednjim podacima Eurostata, u dobi od 15 do 64 godine stopa zaposlenosti je 52,4 posto, a u rasponu od 20 do 65 godina radi 57 posto raspoloživih.

- Niska zaposlenost je hrvatski problem broj jedan. Ako je tako, očekivalo bi se da se tome posvete dodatni napori. Za sada se sporadično spominju neke mjere, ali one nemaju dovoljnu težinu da bi se stvari pokrenule - kaže Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta. Da je niska zaposlenost hrvatski problem broj jedan, godinama upozorava i Svjetska banka, koja smatra da bi aktiviranje radno sposobnog stanovništva u budućnosti moglo biti najveći izvor rasta.

Dva milijuna zaposlenih

S time je suglasna i Vlada pa je, među ostalim, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić proljetos najavio da je hrvatski cilj dosegnuti stopu zaposlenosti od 75 posto, što je cilj i Lisabonske agende. To bi značilo da će u Hrvatskoj raditi oko dva milijuna ljudi, oko 600.000 više nego danas. Što je Vlada spremna učiniti da bi to ostvarila?

Kao glavni razlozi niske zaposlenosti detektirani su rigidno tržište rada, preuranjen odlazak u mirovinu, izdašan sustav socijalne skrbi i loša obrazovna struktura stanovništva. U posljednjoj studiji “Zlatni rast: Vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu”, Svjetska banka objašnjava da se rad mora isplatiti i zaposleniku i poslodavcu.

Stoga, uz ostalo, preporučuje manje oporezivanje rada, lakše zapošljavanje i otpuštanje, reformu socijalnog sustava tako da pomoć dobivaju oni kojima je potrebna te rješavanje problema ranog umirovljenja, ali i ponudu usluga, poput čuvanja djece, koje bi olakšale rad mnogim ženama.

Kada je riječ o cijeni rada, Vlada je počela smanjivati doprinose za zdravstvo i ministar financija Slavko Linić najavio je da će nastaviti u tom smjeru tako da će na kraju mandata pasti sa 15 na 7 posto, a radit će i na smanjivanju parafiskalnih nameta. Ograničeno je i trajanje kolektivnih ugovora, ali ostale reforme, koje zadiru malo dublje u ustaljeni rad, idu mnogo teže. Jedna od njih je dodatno otežavanje ranog umirovljenja i produžavanje radnog staža.

Ranije umirovljenje

Povlačenje s tržišta rada poprimilo je osobito velike razmjere od početka krize, kada su mnogi ostali bez posla, ali u negativnom radnom ambijentu mnogi su tražili izlaz u odlasku u mirovinu.

- Gotovo polovica onih koji su se umirovili 2011. godine otišla je u prijevremenu mirovinu - kaže Nestić. Te je godine, među ostalim, povećana kazna za ranije umirovljenje s maksimalnih 9 na 20 posto, što je bio dodatni poticaj da se uhvate povoljniji uvjeti.

Međutim, danas mnogi smatraju da je bolje imati i malu mirovinu nego nikakvu plaću, pa ih ne obeshrabruje ni kazna od 20 posto. Sigurno svatko poznaje nekog mlađeg umirovljenika koji uz malu mirovinu još malo radi na crno i tako si osigurava prihod potreban.

Umjesto povećanja penalizacije ranog umirovljenja, koje je nedavno predložio MMF, ministar Mrsić traži način kako bi za određene skupine olabavio uvjete ranijeg odlaka u mirovinu. Kad je riječ o povećanju dobi umirovljenja na 67 godina, kaže, pak, da nije trenutak za to jer imamo puno nezaposlenih, a Hrvati ionako imaju kraći životni vijek od stanovnika mnogih zemalja EU.

Brojni su razlozi za određivanje granice dobi umirovljenja i protiv toga, ali Nestić smatra da bi optimalan pristup bio postaviti formulu prema kojoj bi se dob umirovljenja pomicala onoliko koliko i životni vijek. Ako je to mjesec dana, onda se ona pomiče za mjesec dana. Tu formulu već primjenjuju Italija, Novi Zeland i Velika Britanija, a OECD je preporuča svim zemljama. U idućih 50 godina, navodi, životni vijek će biti sedam godina duži.

Zakon o radu

Oprezni ministar Mrsić zasad se zadovoljio manje ambicioznim promjenama Zakona o radu, poput uvođenja skraćenog radnog vremena, zapošljavanja umirovljenika, rada od kuće i promjena u zapošljavanju na određeno vrijeme. Povlačenje Zakona o znanosti i obrazovanju iz saborske procedure pokazuje da reforme vrlo teško idu i u drugim područjima.