Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za euro i socijalni dijalog, smatra da su razlike između Grčke i Hrvatske velike, pa su i izazovi s kojima se moraju suočiti drukčiji.
- Prvo, Hrvatska se sama financira na tržištu, dok je Grčka u teškim pregovorima o programu spašavanja. Drugo, hrvatski javni dug, iako je zabrinjavajući i njime se treba pozabaviti, još je u usporedbi s BDP-om gotovo dva puta manji nego grčki - rekao je Dombrovskis nakon susreta u Zagrebu vezanih uz planove za smanjivanje proračunskog deficita, javnog duga i pokretanje gospodarskog rasta te preporuke koje je Europska komisija dala Hrvatskoj.
Posao Vlade
Na pitanje bi li se možda Hrvatska narodna banka trebala uključiti u rješavanje problema javnoga duga, bio je rezolutan: - To nije uobičajeno. Europski pristup podrazumijeva da se središnje banke bave monetarnom politikom i nezavisne su. Primjerice, financiranje proračunskog deficita im je zabranjeno. Upravljanje javnim dugom je posao Vlade.
Povlačenje novca
Bivši latvijski premijer iz vremena teške krize u toj zemlji (2009. - 2014.), koji ju je na kraju uveo u eurozonu i nemilosrdno sređivao javne financije, nije bio oštar u ocjenama Hrvatske, ali ni previše impresioniran činjenicom da je napokon zabilježen gospodarski rast.
- Čestitam na tome što službeno izlazite iz recesije, to je u skladu i s našim prognozama, ali u pitanju je rast BDP-a koji je znatno ispod prosjeka 28 članica Europske unije, a to je 1,8 posto za ovu godinu. Počinje ekonomski oporavak, ali je spor. I tu se opet vraćamo na nužnost provođenja strukturnih reformi - rekao je Valdis Dombrovskis.
Kasni li Hrvatska ozbiljno u povlačenju novca iz fondova Europske unije? Dombrovskis odgovara da je prerano davati ocjene jer su sve nove članice u početku imale teškoća, a Hrvatska treba ojačati administrativni kapacitet za povlačenje iz fondova EU.
Nedovoljno projekata
- Ta me pitanja podsjećaju na nestrpljenje i paniku koja je zbog toga vladala svojedobno u Latviji. Ne bih situaciju dramatizirao - ocijenio je, uz napomenu da je u razdoblju do 2020. godine riječ o velikim iznosima koji odgovaraju 3,5 posto hrvatskoga BDP-a godišnje pa je važno da se to učinkovito koristi.
Iz izvora u Europskoj komisiji doznajemo da za razdoblje 2014. - 2020. Hrvatska zasad još nema pripremljen dovoljan broj projekata. U financijskom razdoblju 2007. - 2013. povučeno je 50-60 posto novca, ovisno o fondu, ali projekti će se provoditi i financirati sve do kraja iduće godine.