O mogućnostima korištenja europskih fondova razgovaramo s Helgom Bubanović Devčić, pomoćnicom ministra regionalnog razvoja i fondova EU koja vodi Upravu za provedbu operativnih programa i međunarodnih instrumenata.
* Koji su europski fondovi Hrvatskoj trenutno na raspolaganju i koliki se iznosi nude?
- Hrvatskoj je u trenutnom proračunskom razdoblju Europske unije, koje traje od 2014. do 2020. Godine, na raspolaganju nešto manje od 10,7 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Fondovi koje koristimo su: Europski fond za regionalni razvoj (4,3 milijarde eura), Kohezijski fond (2,5 milijardi eura), Europski socijalni fond (1,5 milijardi eura), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (2,02 milijarde eura) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (252 milijuna eura). Uz spomenuto, Hrvatska još uvijek koristi i sredstva iz IPA fonda kao i sredstava strukturnih instrumenata iz proteklog proračunskog razdoblja, te sredstva iz Prijelaznog instrumenta i instrumenta Schengen.
* Jesu li natječaji već otvoreni i gdje ih mogu vidjeti potencijalno zainteresirani za sudjelovanje?
- Da, trenutno ima otvorenih natječaja za projekte koji će se sufinancirati kroz programe iz financijskog razdoblja 2007. - 2013, a koji se provode do kraja 2016. godine kao i za projekte iz novog proračunskog razdoblja 2014. - 2020.. Posebno bih istaknula dva natječaja objavljena 9. travnja 2015. iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ koji su namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Inače, svi natječaji, kao i indikativni godišnji plan objave natječaja mogu se pratiti na mrežnim stranicama www.strukturnifondovi.hr kao i na stranicama resornih ministarstva.
* Koliko je novca iz EU fondova Hrvatska ukupno povukla u prvih godinu i pol dana članstva u EU?
- Trenutno smo na blizu 80 posto ugovorenih sredstava te na oko 47 posto plaćenih sredstava. Sredstva koja su nam na raspolaganje stavljena ulaskom u EU za razdoblje 2007.- 2013. možemo trošiti još u ovoj i idućoj godini.
* Može li se sva dokumentacija za natječaje slati na hrvatskom jeziku ili mora biti na engleskom jeziku?
- Svi natječaji odnosno pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljuju se na hrvatskom jeziku i dokumentacija se također podnosi na hrvatskom jeziku.
* Kada je riječ o privatnim poduzetnicima - koliko je novca njima namijenjeno i kakvi projekti imaju najviše šanse dobiti bespovratna sredstva?
- U trenutnom proračunskom razdoblju osigurano je gotovo 8 milijardi kuna za povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva. Sufinancirat će se projekti usmjereni na izgradnju proizvodnih kapaciteta, poboljšanje opremljenosti, izlaz na nova tržišta, zatim inovativni projekti kao i projekti u znanosti i istraživanju te u turizmu. Generalno govoreći, najviše šanse za dobiti bespovratna sredstava uvijek imaju dobro pripremljeni projekti, projekti koji mogu dokazati održivost, doprinos porastu zapošljavanja kao i doprinos ciljevima odgovarajućih programskih i strateških dokumenta.
* Postoje li neka ograničenja u vrijednosti projekata koji se prijavljuju: koja je najmanja vrijednost projekta za koju je moguće dobiti novac?
- Najmanja vrijednost projekta, odnosno maksimalni i minimalni iznos bespovratnih sredstava određuje se u uvjetima svakog pojedinačnog poziva za dostavu projektnih prijedloga. Iznosi često ovise o području ulaganja kao i o vrsti korisnika projekta. Nema strogo propisanog pravila u tom smislu.
* U kojem postotku oni koji se javljaju moraju biti spremni sami sufinancirati svoj projekt, odnosno pokriva li EU u potpunosti vrijednost projekta ili dio mora podmiriti onaj koji se javlja na natječaj?
- Prijavitelj projekta u pravilu uvijek mora sufinancirati određeni dio investicije odnosno svog projekta vlastitim sredstvima. Postoci sufinanciranja projekata različiti su od natječaja do natječaja, a ovise o područjima u kojima se natječaji objavljuju, tipom korisnika, pravilima vezanim uz državne potpore i slično. Minimalna i maksimalna potpora koja se može dobiti bespovratno kroz pojedini poziv za dostavu projektnih prijedloga definirana je u Uputama za prijavitelje. U slučaju poduzetnika, vlastita sredstva prijavitelja mogu ići i do visine 60 posto prihvatljivih troškova projekta, dok je u slučaju primjerice jedinica lokalne i regionalne samouprave i drugih javnih prijavitelja njihov doprinos najčešće oko 15-ak posto prihvatljivih troškova projekta, no može biti i niži i viši od toga.
* Na koji način Ministarstvo regionalnog razvoja ili neke druge državne institucije stoje na raspolaganju onima koji će se javljati na natječaje - hoće li im pomagati savjetima ili možda na neki drugi način?
- U našem ministarstvu djeluje Služba za informiranje i obrazovanje koja stoji na raspolaganju za pružanje informacija te koja organizira i provodi različite oblike edukativnih aktivnosti, a u svim resornim ministarstvima također postoje osobe zadužene za informiranje. Također, mi kao i ostala tijela koja upravljaju fondovima, redovno održavamo radionice za korisnike projekata kao i za prihvatljive potencijalne prijavitelje. Održavaju se i informativni događaji, a na mrežnim stranicama pojedinih institucija objavljuju se često postavljana pitanja i odgovori.
* Postoje li u Hrvatskoj licencirani konzultanti za pisanje natječajne dokumentacija odnosno kako onaj tko angažira konzultanta može znati da on zaista zna raditi svoj posao? Što biste po pitanju konzultanata savjetovali onima koji će se javljati?
- Tijela državne uprave odnosno tijela koja upravljaju fondovima ne licenciraju konzultante. Na tržištu postoje pojedini privatni edukativni programi. Nekoliko je bazičnih savjeta koje bih uputila svakome tko angažira konzultanta, a to su prije svega traženje na uvid njegovih referenci na temelju kojih potencijalni klijent može samostalno kontaktirati prethodne konzultantove klijente i direktno s njima provjeriti kvalitetu njegova rada, kao i zatražiti uvid u prolaznost projekata na kojima je bio ranije angažiran, odnosno dobiti informaciju o stopi uspješnosti. Mislim da bi svatko tko se ozbiljno bavi tim poslom trebao iste informacije transparentno staviti na uvid svojim potencijalnim klijentima.
* Koji su mehanizmi kontrole onih koji će dobiti novac da on zaista bude utrošen onako kako je ugovoreno i jeste li do sada u Hrvatskoj imali neki slučaj da je Europa nekome uskratila već predviđena ili uplaćena sredstva jer nije ispunio sve potrebne uvjete?
- Sva tijela koja upravljaju EU sredstvima (naše ministarstvo upravlja sredstvima u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i Kohezija 2014. - 2020.) dužna su sukladno europskoj regulativi uspostaviti snažne i jasne mehanizme kontrole. Ti mehanizmi su i predmet naših i europskih revizora. Kontrolira se doslovce sve, od postupka javne nabave, preko svih računa, sve dokumentacije vezane uz projekte odnosno ugovore, do toga je li stvarno kupljena oprema za koju se dobio novac ili je li izgrađen pogon u gabaritima u kojima je bilo zacrtano u ugovoru. Provode se, dakle, detaljne kontrole gotovo sve dokumentacije vezane uz provedbu projekata, ali se isto tako obavljaju i kontrole na licu mjesta. I to nije sve. Čak i nakon završetka projekta i zadnjih isplata određeni broj godina prate se i kontroliraju rezultati projekata na način kako je propisano ugovorom. Odstupanja od ugovornih obveza i uočene devijacije u provedbi mogu biti razlogom značajnih financijskih korekcija, odnosno uskratom dijela ili čak svih dodijeljenih bespovratnih sredstava. Naši su korisnici često mišljenja da su kontrole rigidne i rigorozne, no time se štite kako oni, tako i opća reputacija sustava upravljanja i kontrole korištenja fondova.
* Imate li iskustva drugih zemalja koje su prije nas ušle u EU - koliko su novca uspjele izvući? Očekujete li da će i hrvatske tvrtke i institucije uspjeti dobro iskoristiti europske fondove ili ćemo biti na glasu kao oni koji nisu u stanju uzeti novac koji im Europa tako velikodušno nudi?
- Zasad još nema konačnih podataka koliko su zemlje članice apsorbirale sredstava u proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. s obzirom da se novac iz tog razdoblja još uvijek troši. Ako pogledamo u prošlost, u dostupne podatke koje se odnose na razdoblje od 2000. do 2006., onda ćemo vidjeti da su zemlje članice u prosjeku apsorbirale oko 91 posto sredstava koja su im bila stavljena na raspolaganje u tom razdoblju. Najniže stope kretale su se oko 85 posto. To su postoci koje očekujem i u Hrvatskoj. Nikako ne mislim da su hrvatske tvrtke i općenito korisnici projekata, pa ako hoćete i hrvatska administracija, nesposobniji od drugih. Dapače.