S više od 4,07 milijuna noćenja u prvih devet lanjskih mjeseci prihod im je narastao na 923 milijuna kuna te je 12 posto veći nego godinu prije. Konačni rezultati znat će se uskoro, kad predaju izvješće Zagrebačkoj burzi. No, već se sada zna da je grupacija Valamar sa 23 hotela, sedam apartmanskih kompleksa i devet kampova među najprofitabilnijim turističkim tvrtkama.
S novom strategijom razvoja turizma do 2020. trebali bismo ući među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja. Je li to realno?
- Hrvatska svakako ima potencijala da uđe među 20 najkonkurentnijih. Čini da se nova strategija temelji na ulaganjima u turizam, a to je ključno za njegov razvoj.
Čovjek je ključan
Kako ste ostvarili rast dobiti od 65 posto?
- Radom i trudom. Ulagali smo puno u podizanje kvalitete objekata, ali i u ljude koji u njima rade. U hotelskoj industriji čovjek čini pola posla. Možete imati najbolji objekt na svijetu, ali ako niste uložili u vrhunsku uslugu i svoje ljude motivirali da gostima pruže najbolji tretman, gosti neće biti sretni. Treba spomenuti i sinergijske učinke. Upravljamo s gotovo 40 objekata na Jadranu i naša centralizirana organizacija u pomoćnim službama je izuzetno važna. Unaprijedili smo i procese upravljanja prihodima i prodajne kanale.
U kojem segmentu još vidite prostor za rast?
- U razvoju predsezone i posezone. To je u Hrvatskoj tek u povojima, a jako je važno za zemlju kojoj je turizam bitna grana. Mi u Valamaru puno ulažemo u taj segment. Kako dovesti gosta u Dubrovnik ili Poreč izvan sezone, a da mu bude zanimljivo i zabavno. Problem nam je okruženje. Imamo otvorene kapacitete, dobar wellness, sadržaje u hotelu, ali kad gost izađe iz njega, nema gdje trošiti. Gostima treba pružiti više od lijepe prirode. Kronično nedostaje i destinacijski menadžment, koji može u nekoliko godina izmijeniti cijelu sliku Hrvatske kao turističke destinacije i produljiti sezonu.
Koje su najveće prepreke novim investicijama?
- Očekujemo brzo i korektno rješavanje pitanja turističkog zemljišta, s ciljem novih ulaganja i u korist daljnjeg razvoja hrvatske turističke ponude. Usto, dodatni teret oporezivanja koncesionara, predviđen novim Zakonom o porezu na nekretnine, ugrozit će razvoj kampova. To je bitno jer će cijeli hotelijerski sektor biti uvelike pogođen tim porezom. Nekretnine su naše osnovno sredstvo proizvodnje, kojim stvaramo prihode i dodanu vrijednost koja nam omogućava daljnja ulaganja. U usporedbi s drugim granama, za turizam će porez na vrijednost nekretnina činiti puno veći udio u prihodima i zbog toga mu treba omogućiti najveću olakšicu.
Upitna profitabilnost
Jeste li računali koliko će Valamar platiti poreza na nekretnine? U Ministarstvu tvrde da bi olakšice za gospodarstvo trebale zadržati namete na dosadašnjoj razini.
- Prema našim procjenama, to neće biti tako. Teško je govoriti o konkretnim brojkama, no konkurentnost turističkog sektora upitna je i sa sadašnjom razinom davanja. Danas oko 30 posto ukupnih prihoda iz hotelijerstva i ugostiteljstva odlazi na razna davanja i poreze, izravno u državni proračun. Prema prvim procjenama, porez na nekretnine za turističke kompanije bio bi višestruko veći od sadašnjih komunalnih doprinosa te bi uništio znatan dio, a u nekim dijelovima i kompletnu profitabilnost industrije. Dramatičnim povećanjem poreza neke bi tvrtke u sektoru mogle bi postati nesolventne. Nije realno očekivati da se grade novi turistički objekti te da se podiže razina kvalitete ako se dodatnim opterećenjima smanjuje ionako niska stopa povrata na ulaganja. Postoji velika opasnost da se primjenom ovakvog zakona zakoči značajan dio ulaganja u turizmu u idućih deset godina.
Nepravedan model
Olakšice će određivati lokalne vlasti. Je li to dobro?
- Dosta nas čudi odluka da lokalna samouprava određuje olakšice. Prostor koji joj se ostavlja narušava tržišno natjecanje i različito oporezuje destinacije. Kako će netko u Dubrovniku, gdje su cijene zemljišta višestruko veće nego na Krku ili u Rapcu, odrediti olakšicu od 20 posto, a u nekom drugom mjestu od 80 posto za istu stvar? Takav model nije pravedan.
Radne dozvole za strance vadimo i za jedan sastanak
Koliko stranaca radi u Valamaru? Je li komplicirano dobivanje pa onda produžavanje dozvola?
- Vrlo malo. Na razini grupacije, pet od ukupno 3000 zaposlenika, uključujući i mene. To su radnici isključivo na specijaliziranim pozicijama, s dogovarajućim iskustvom, kakve nismo pronašli u Hrvatskoj. Zapošljavanje lokalnih stručnjaka i radnika uvijek nam je prioritet. Zasad uspijevamo dobiti sve potrebne dozvole za rad stranaca, ali proces bi mogao i trebao biti jednostavniji. Nepotrebno je da za strane savjetnike ili članove NO-a koji nisu naši zaposlenici moramo ishoditi dozvolu za rad čak i kad dolaze na sastanak ili na samo dan, dva u Hrvatsku.