Rast industrije nije znak izlaska Hrvatske iz krize

ZAGREB - Nastojeći pokazati da dolaze bolji dani, ministar financija Ivan Šuker istaknuo je u jednoj TV emisiji da je industrijska proizvodnja u siječnju porasla 1,5 posto. Nakon uzastopnog pada proizvodnje duljeg od godinu dana, pozitivan rezultat sigurno ohrabruje. Sudeći prema ocjenama analitičara, međutim, stanje ipak nije tako obećavajuće.

- To sigurno nije znak izlaska iz krize - smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Razlog tome je, prije svega, činjenica da je došlo do promjene metodologije.

Državni zavod za statistiku prilagođava se pravilima Eurostata pa je počeo objavljivati desezonirane podatke. No, kada se u obzir uzmu izvorni indeksi, Šantić kaže da je industrijska proizvodnja u siječnju stagnirala.

Potrošački pesimizam

Osim toga, treba uzeti u obzir i nisku bazu jer je u siječnju prošle godine zabilježen najveći pad od početka krize. Bez obzira na podatke iz siječnja, očekivanja za ovu godinu nisu loša. Analitičari vjeruju da bi industrija u 2010. mogla stagnirati ili čak zabilježiti blagi rast.

- S obzirom na to da jača inozemna potražnja, izvozno orijentirani sektori mogli bi biti prvi koji će doživjeti rast - vjeruje Šantić. To, međutim, ne znači i oporavak BDP-a. Splitska banka procjenjuje da će pasti 1,4 posto, a analitičari Hypo banke smatraju da bi pad mogao biti veći i od dva posto. BDP će i dalje prema dolje vući slaba osobna potrošnja i manjak investicija. Premda manje nego prijašnjih mjeseci, promet u trgovini i u siječnju je pao 8,5 posto. Nastavak pada prodaje automobila upućuje na to da će u sličnom raspoloženju proći i sljedeći mjeseci.

Prihodi ipak manji

- Ljudi će se i dalje odricati luksuza i trošit će samo na nužne stvari - uvjeren je Šantić. To upućuje da će prihodi od PDV-a i trošarina i dalje mučiti proračun, a ništa bolje ne može se očekivati ni po pitanju doprinosa. Stoga za proračun kriza i dalje traje.