ZAGREB - Sanda Čorak na Institutu za turizam radi već 25 godina, a sada je na mjestu ravnateljice. Prvi podaci o turističkom prometu u Hrvatskoj za Uskrs razočarali su većinu, no ne i našu sugovornicu, koja ističe da je Hrvatska premalo napravila kako bi svoj turistički proizvod prilagodila zahtjevima suvremenog tržišta.
Kakvu sezonu možemo očekivati ove godine?
- U uvjetima koji vladaju na tržištu, gdje se situacija mijenja doslovce iz trenutka u trenutak - bilo da je riječ o vulkanskoj eksploziji , bilo da se radi o last minute bookingu, koji će dominirati i ove godine - sezona će biti vrlo neizvjesna i u ozračju borbe za doslovce svakog gosta.
Nudimo li mi turistima vrijednost za novac?!
- Nažalost, ne nudimo im to u dovoljnoj mjeri, ali što se više tome približimo, to ćemo biti uspješniji u ovogodišnjoj sezoni. Stoga i moja očekivanja govore da bismo mogli biti na razini prošle godine, kada smo od turizma ostvarili potrošnju od 6,3 milijarde eura, čemu još valja dodati i oko milijardu eura od domaćih turista. Često se zaboravlja da većina Hrvata ljetuje u Hrvatskoj i da su domaći turisti važan dio našega turizma.
Kako ocjenjujete mjere za spas sezone ministra turizma Damira Bajsa? Što biste mu preporučili?
- Provođenje odmora ovisi o diskrecijskom dohotku, a to je onaj dio dohotka koji stanovništvu ostaje nakon što podmiri osnovne potrebe. Ljudi štede, no treba pojačati promocijske aktivnosti, a ministar se tu dosta angažirao.
Ove bismo godine mogli imati blagi rast domaćih turista, a kod inozemnih ili jednak broj kao lani ili mali pad.
Naš je problem što mi još uvijek muku mučimo s nekim elementarnim stvarima, pa na nekim autocestama, primjerice, imamo turističku signalizaciju, a negdje je ili uopće nemamo ili je vrlo mala. Kod nas stvari ‘štekaju’ na koordinaciji, a to se ne rješava zakonima, nego u praksi.
Jesmo li onda preskupi za uslugu koju nudimo?
- Ovisi. Usluga koju nudimo u hotelima s tri zvjezdice u nas je uvijek bila dobro ocijenjena. Slično je i s kampovima, koji su također jako dobro popunjeni, kao i s nautičkim turizmom. No, mi u kapacitetima imamo oko 15 posto hotela i naselja, kod nas dominira privatni smještaj, a na njemu se nije puno napravilo. Problem nam je i slaba iskorištenost hotelskih kapaciteta - nešto manje od 40 posto.
Hrvatskoj nedostaju hoteli s pet zvjezdica. Zbog čega nam nedostaju ulaganja u turizam? Čega se bojimo - ulaganja, betonizacije...?
- Ima tu svega pomalo. Prije svega imamo vrlo kratku sezonu. Zatim nemamo do kraja riješeno lokalno planiranje, mnoge lokalne zajednice još nisu ni donijele prostorne planove ili ih često mijenjaju. Problem je i papirologija.
Tek kad se lokalne sredine opredijele za razvoj turizma, doći će i ulagači. Umjesto toga, mi tjeramo ulagače.
Prijeti li nam betonizacija obale?
- Ona se, nažalost, negdje već dogodila, ali i to je posljedica loših prostornih planova. Naša mjesta trebaju odrediti nosivi kapacitet jer on pokazuje koliko turista u jednom trenutku može biti na jednom mjestu. Zbog toga danas imamo situacije zagušenja, kada, primjerice, u Dubrovnik istovremeno dođe pet kruzera.
Treba li nam nova strategija razvoja turizma?
- Apsolutno. Imali smo ih mi i dosad, ali one su donošene bez suradnje s turističkim sektorom.
Zašto onda sada donosimo novu?
- Zato što ona treba odgovoriti na mnoga otvorena pitanja u hrvatskom turizmu. No, strategijom se neće riješiti svi problemi hrvatskoga turizma. Ako ni tu strategiju, za koju će sada ići natječaj, ne budemo operacionalizirali, nećemo imati koristi.
Što je sa suradnjom s ostalim zemljama u regiji?
- Ona nam treba. Ne postoji ni jedno područje u turizmu u kojem bi ona bila loša. Kada ovdje dođe Japanac ili Amerikanac, on ne želi 10 ili 15 dana sjediti na jednom mjestu. Zašto turist ne bi ujutro razgledavao Zagreb ili Varaždin, popodne se odmarao u toplicama u Sloveniji, a drugi dan se kupao na nekoj crnogorskoj plaži?
Kako je moguće da zemlja s toliko prirodnih ljepota nije stvorila uspješan turistički proizvod?
- Nekad su bili dovoljni samo sunce i more, no tržište se promijenilo i to više nije dovoljno. Iako imamo pozitivnih primjera da se trebamo mijenjati bržim tempom, a mnogi kod nas to zapravo ne žele.
Nije problem stražnjica, već zastario turistički proizvod
U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme ponovno raspravlja o golfu. Treba li nam golf?
- Treba. On povećava turističku potrošnju i produljuje sezonu. Naravno, treba pronaći najpovoljniji model, a i to se može riješiti kroz strategiju. Primjerice, ponovno se govori da ćemo zbog golfa imati apartmanizaciju. Ima lokacija gdje će gradnja golf-igrališta tražiti nove objekte, no ima i lokaliteta na kojima bi se golf mogao nadovezati na postojeće objekte. Za golf treba pronaći primjeren model koji će kombinirati i državna, i lokalna, i privatna ulaganja.
Koliko golf-igrališta treba Hrvatskoj?
- Svaka županija bi mogla imati barem nekoliko golf-terena. Naravno, da bi ih Istra ili neka druga regija mogla imati više, a neka druga manje, ovisno o pogodnim lokalitetima i potražnji.
Je li nam trebalo povlačenje promotivnog TV spota o Hrvatskoj?
- Nije. To je spot koji govori o različitim mogućnostima provođenja odmora i nije pretjerano inventivan. Uvijek se može naći zamjerka: da smo u spot stavili dijete, netko bi mogao reći da time privlačimo pedofile. No, njegovo povlače-nje nam nije ni naštetilo. Mijenjali li ga ili ne, to neće utjecati na dolazak turista. Puno ljudi se danas oslanja na internet. Ono što nas najbolje promovira, to je naš proizvod. ( A. M.)