ZAGREB - S nestankom fiskalnih poticaja, u drugoj polovici ove godine usporit će i globalni ekonomski rast, smatra Svjetska banka. Pritom ističe da će financijska tržišta i dalje biti turbulentna, a privatna potrošnja usporena uslijed visoke nezaposlenosti.
- Na žalost, iz ovako duboke i bolne krize ne možemo očekivati oporavak preko noći jer će trebati godine za ponovnu izgradnju ekonomija i radnih mjesta - kazao je Justin Lin, glavni ekonomist Banke, u najnovijim Globalnim ekonomskim izgledima za 2010.
Premda je najgore možda i prošlo, Banka upozorava kako treba imati na umu da kriza ima za posljedicu stvaranje potpuno izmijenjenog okruženja za financije i rast u idućih 10 godina. Stoga oporavak ostaje krhak.
Oporavak u dvije brzine
Globalni BDP, koji je lani pao 2,2 posto, ove bi godine trebao porasti za 2,7 posto, a u 2011. za 3,2 posto. Istodobno, obujam svjetske trgovine, nakon prošlogodišnjeg snažnog pada za 14,4 posto, ove i iduće godine trebao bi porasti za 4,3 i 6,2 posto.
No, oporavak će se odvijati u dvije brzine. Zemlje u razvoju, ponajprije u Aziji, trebale bi zabilježiti rast od 5,2 posto dok će bogate zemlje imati skromnih 1,8 posto. U zemljama istočne Europe koje su bile najteže pogođene krizom oporavak će posebno biti prigušen. Razlog tome je slabašna potrošnja uslijed visoke nezaposlenost, viših poreza i nižih plaća, kao i skromna inozemna ulaganja.
Uzlet Rusije
- S obzirom na prezadužen privatni sektor regije, slabost bankovnog sektora i zaduženost kućanstava, oporavak osobne potrošnje bit će i dalje slab, napominje se u izvješću. Istodobno, rast izvoza kočit će skromna potražnja iz Zapadne Europe, glavnog trgovinskog partnera regije. Stoga se u Istočnoj Europi ove godine očekuje rast od 1,3 posto, a u idućoj nešto brži od 3,5 posto.
Pritom će najbolje proći Rusija, izvoznica energenata, čije bi gospodarstvo ove godine moglo rasti 3,2 posto. Dugotrajan i spor oporavak značit će daljnji rast siromaštva. U 2010. godini Svjetska banka očekuje da će novih 64 milijuna ljudi pasti u ekstremno siromaštvo, odnosno živjet će s manje od 1,25 dolara dnevno, ističući kako se njihov broj ne bi u tim razmjerima povećao da nije došlo do krize.
Papirnata potražnja
Pred globalnom ekonomijom brojni su rizici, a agencija Global Insight izdvaja stvaranje balona na tržištu sirovina i dionica koji bi mogli poskupjeti oporavak. Smatraju da “rastuće cijene sirovina nisu posljedica stanja tržišta, već papirnate potražnje ili investicijskih tokova”.
Inflacija je druga strana medalje snažnog rasta
Unatoč krizi, kineska je ekonomija prošle godine rasla 8,7 posto, a u zadnjem kvartalu čak 10,7 posto. Time je premašen i ambiciozni vladin cilj. Razlog tako snažnog rasta su fiskalni poticaji, po kojima je Kina bila svjetski rekorder. No, druga strana medalje tako impozantnog rasta je buđenje inflacije. Stoga ulagači strahuju da bi vlasti mogle uvesti strože mjere kako bi obuzdali rast cijena, uključujući dizanje kamatnih stopa i jačanje valute.
Ta je zemlja devet mjeseci patila od deflacije da bi cijene u studenom, na godišnjoj razini, bile ubrzane na 0,6 posto, a u prosincu na 1,9 posto. Kineske banke lani su izdale kredita u dvostruko većem iznosu nego godinu prije. U strahu od pregrijavanja ekonomije, odnosno od inflacije i napuhavanje nekretninskog balona, vlada je već donijela neke mjere za usporavanje kreditne aktivnosti.
Ulaganja su pala gotovo 40 posto
Prema najnovijem izvješću Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) priljev izravnih stranih ulaganja prošle je godine umanjen za 39 posto u odnosu na godinu ranije. Smanjio se na razinu od tisuću milijardi dolara. U izvještaju se kaže da je pad ulaganja pogodio i bogate i siromaašne zemlje, pri čemu su razvijene zemlje zabilježile drastičan pad ulaganja, za 41 posto na 566 milijardi dolara.
U Europskoj Uniji ulaganja su se smanjila za 29 posto, na 357 milijardi dolara. Zemlje u razvoju također su lani zabilježile pad od 35 posto na 406 milijardi dolara. U 2008. njihova je vrijednost bila 621 milijardu dolara. Glavni razlog pada ulaganja je, kažu, gospodarska kriza. (S. B.)