ZAGREB - Konzultantska kuća Ernst&Young (EY) u ovoj godini za Hrvatsku očekuje blagi oporavak od recesije uslijed poboljšanja vanjske ravnoteže, no gospodarski rast očekuju tek u 2015. godini, dok za ovu godinu prognoziraju pad hrvatskog BDP-a za oko 0,1 posto.
Iako je hrvatski BDP pao za 1 posto u 2013. godini, u 2014. godini se očekuje blagi oporavak od recesije koja je zahvatila Hrvatsku u 2009. godini. Poboljšanje vanjske ravnoteže bi se trebalo nastaviti u nadolazećem razdoblju - izvoz će porasti ove godine, dok će uvoz nastaviti padati, prognoza je iz danas objavljenog proljetnog izdanja EY Eurozone Forecast (EEF).
Na poboljšanje vanjske ravnoteže u ovoj godini trebalo bi utjecati očekivani gospodarski rast u eurozoni za 1 posto, nakon dvije godine pada.
No, za Hrvatsku već od iduće godine očekuju ponovno pogoršanje vanjske ravnoteže, zbog predviđenog rasta uvoza. Ipak napominju da će se to nadoknaditi kontinuiranim poboljšanjem ravnoteže u uslugama i turizmu.
U ovoj godini analitičari EY-a očekuju i postepeni rast proizvodnje, koji će se nadopunjavati višom privatnom potrošnjom te oporavkom investicija koje se očekuje od 2015. godine.
Ipak ističu da će hrvatska ekonomija i dalje biti vrlo ranjiva te za ovu godinu predviđaju nastavak pada BDP-a, i to za oko 0,1 posto, "uz vladine pokušaje daljnjeg rezanja proračunskog deficita, prvenstveno rastom poreza".
Uz rast turizma i izvoza, koji će se odvijati sporo zbog smanjene potražnje diljem Europe, u 2015. godini se pak predviđa rast od 1,7 posto, dok za razdoblje od 2016. do 2018. prognoziraju da će hrvatsko gospodarstvo rasti po stopi od po 2,5 posto.
Pritom napominju da će ponovni rast investicija, koji u EY-u očekuju od 2015. godine, zahtijevati potpuno korištenje strukturnih fondova Europske unije.
U prognozama se prenosi izjava izvršnog direktora u odjelu savjetovanja EY-a Tauna Oljua da se "sada već jasnije vide pozitivni znakovi i optimizam u vezi s perspektivom hrvatskog gospodarstva".
"Međutim, dok je Vlada pod pritiskom da smanji troškove, još je važnije povećati brzinu povlačenja sredstava iz EU i na taj način nadoknaditi potencijalno smanjenje javne potrošnje. Korištenje EU fondova je važno kako bi se ublažile socijalne posljedice nastavka procesa restrukturiranja i privatizacije, te kako bi se podržala i potaknula ulaganja privatnog sektora", ocjenjuje Olju.