Ernest Tolj, 43-godišnji većinski vlasnik Eurocable grupe, proizvođača kabela od bakrene žice, otvorio je u lipnju 2011. godine svoju novu tvornicu u Jakovlju, selu pokraj Zaprešića. Udvostručio je time proizvodne kapacitete, zaposlio stotinu ljudi, najavljen je plan hvatanja milijardu kuna prihoda, od čega bi oko 700 do 800 milijuna kuna došlo s izvoznih tržišta. Kao uspješan izvoznik, kako je tada izgledao, Eurocable je dobro brodio kroz recesiju, a Tolj se bavio razvojem svojega vinogradarskog biznisa u Dalmaciji i vinarijom Saint Hills. Upravljanje tvrtkom prepustio je menadžeru Draženu Matiegki. Europska banka za obnovu i razvoj uložila je u novu Toljevu tvornicu 15,5 milijuna eura, a u zamjenu dobila 30,12 posto vlasništva, dok je Ernestu Tolju, kada se uračunaju i povlaštene dionice, preostalo 69,88 posto kabelskog biznisa.
Traži produljenje roka
No, u svibnju ove godine postalo je jasno da EBRD-u ozbiljno prijeti gubitak svega što je uložio u Toljev posao jer je Eurocable podnio zahtjev za predstečajnu nagodbu, a prošli tjedan i zahtjev za produljenje roka u kojem mora izraditi nacrt nagodbe, tražeći od vjerovnika znatne ustupke.
Nacrtom predstečajne nagodbe predvidjet će se rasplet vlaništva u biznisu s kabelima na kojem se Tolj, kako su poljednjih godina mediji pisali, obogatio, a danas izvještava o dugu od 401,9 milijuna kuna i akumuliranim gubicima teškim 142 milijuna te nekretninama pod zalogom Privredne banke Zagreb, Hrvatske banke za obnovu i razvoj te Raiffeisen banke. Tim bankama Eurocable grupa duguje 212,2 milijuna kuna, gotovo dvostruko više nego što je EBRD-u zarobljeno u vlasničkom udjelu. Proces predstečajne nagodbe, naime, favorizira vjerovnike pred vlasnicima, od kojih se u pravilu traži dodatno ulaganje u kompaniju ako žele zadržati vlasnički udio.
Danas mnogo manje sklon razgovoru s medijima, Ernest Tolj Jutarnjem je kratko pojasnio da su upravo ulaganje u novu tvornicu i troškovi u koje se tvrtka upustila u tom projektu Eurocableu jače stegnuli omču oko vrata.
- Loši poslovni rezultati tvrtke sežu još u 2010. godinu, kada je počeo pad prodajnih marži u našem sektoru uzrokovan globalnom ekonomskom krizom - kaže Tolj. Upravo tada EBRD se odvažio na ulaganje u hrvatsku prozvodnju, a Tolj se u upravu kompanije vratio već 2012.
- U 2011. kompanija je nastavila poslovati sa znatnim gubicima, što je u dogovoru s EBRD-om i bio razlog mojeg povratka - kaže Tolj. Kompanija se, međutim, u medijima hvalila rastom konsolidiranog prihoda u 2012., koji je dosegnuo 789,04 milijuna kuna i rastom proizvodnje, pa i operativne dobiti koja ipak nije bila dovoljna da plaća troškove poput kamata, amortizacije i uloženog u razvoj, pa je kompanija u konačnom rezultatu poslovala s gubitkom. Unatoč tome što je krajem 2012. godine s njemačkim naručiteljima dogovorio izvoz kabela vrijedan 70 milijuna eura.
Prijedlog bankama
Pokušaj pronalaska investitora i rezanje troškova u prošloj godini pokazali su se bezuspješnima. Tolj, iako slovi za bogataša, spas kompanije traži od drugih, koji bi dokapitalizacijom u njegov biznis trebali uložiti 70 milijuna kuna.
- Interes su pokazali jedan strateški i jedan financijski investitor, a konačni iznos i struktura dokapitalizacije bit će poznati nakon dovršetka predstečajne nagodbe - kaže Tolj.
Od banaka koje drže zaloge nad imovinom traži da mu otpišu kamate te da im jednokratno isplati 60 posto duga, oko 130 milijuna kuna, tek šest godina nakon pravomoćnosti predstečajnog postupka, nakon čega je spreman na obračunavanje kamate od 4,5 posto. Ali, traži i da mu se omogući refinanciranje otplate glavnice na idućih šest godina. Žele li banke da im Eurocable ipak plaća mjesečne rate duga, tada je spreman platiti 40 posto duga, oko 85 milijuna kuna, ali u idućih 12 godina.
Ništa bez dogovora
Grupa Eurocable državi duguje 1,5 milijuna kuna, a kompanija traži oprost 55 posto toga duga i otplatu ostatka tijekom šest godina s počekom od godine dana. Druga opcija za državu je pretvaranje 80 posto duga u vlasnički udio u kompaniji te otplata 20 posto u roku od tri godine s godinu dana počeka.
U međuvremenu je Tolj odustao od distributerskog biznisa kroz Eurocable pa njihove proizvode sada distribuiraju vanjski partneri. Da bi kompanija opstala, Eurocable od vjerovnika traži i otpis svih dugova te skidanje založnih prava nad nekretninama u vlasništvu tvrtke R. M. nekretnine, tvrdeći da je riječ samo o zemljištu na kojem je tvornica u Jakovlju.
- Bez dogovora s vjerovnicima Eurocable grupi prijeti gubitak postojećih i nemogućnost ugovaranja novih poslova te, posljedično, stečaj, u kojem se već nalazi austrijska podružnica kompanije.
S partnerom u Saint Hillsu na Pelješcu
Toljev suradnik Rafael Marić, vlasnik vinarije Saints Hills, lani je pokrenuo investiciju u vinarski biznis u suradnji s Toljem, koji se i povukao iz upravljanja Eurocableom kako bi se mogao posvetiti vinima. Nabavljala se nova oprema za vinifikaciju, inovativno rješenje za proizvodnju vina. Projekt je sufinancirao i državni proračun bespovratnim sredstvima kroz budžet Hrvatske agencije za malo gospodarstvo te Poduzetnički impuls, program za jačanje poslovne konkurentnosti. Marićevoj je tvrtki dodijeljeno 395,5 tisuća kuna bespovratne pomoći u godini u kojoj su joj prihodi pali 26 posto, na 17,6 milijuna kuna, prema podacima srevisa Poslovna Hrvatska, koji danas preporučuje provjeru stanja poslovnog računa poduzetnicima koji s vinarijom posluju ili to namjeravaju. Tvrtka je opterećena sa 57 milijuna kuna dugoročnog i kratkoročnog duga.