ZAGREB - Jenjavanjem financijske krize i ponovnim otvaranjem stranih kreditora počeo je osjetnije rasti i hrvatski inozemni dug. Prema podacima HNB-a, krajem rujna dosegao je 42,7 milijardi eura, odnosno 93,9 posto BDP-a.
Tako je u godinu dana dug povećan za 6,5 milijardi eura ili 18 posto. Kako navode analitičari RBA, rastu je najviše pridonijelo povećanje duga banaka, i to za 28,4 posto. Ostali sektori, ponajprije poduzeća, znatno su usporili rast vanjske zaduženosti.
Domaće tržište
Dug poduzeća sada iznosi 21,4 milijarde eura, što je 2,3 milijarde eura više nego prije godinu dana. Kada je riječ o državi, ona se mahom zaduživala na domaćem tržištu, pa je razinu vanjske zaduženosti čak blago smanjila. Na kraju rujna iznosila je oko 4,1 milijardu eura i bila 60-ak milijuna eura manja nego krajem prošle godine. Udio duga države u ukupnom vanjskom dugu smanjuje se već godinama. Danas čini 9,6 posto ukupnog duga, a 2002. godine udjel države bio je 40 posto. No, prošle godine država je opet krenula na međunarodno tržište kapitala, pa njena vanjska zduženost postaje izraženija. Najveći udjel u vanjskom dugu sad imaju poduzeća, čak 50 posto.
Nastavak trenda
S povećanim zaduživanjem i padom ekonomije analitičari RBA procjenjuju da će udio inozemnog duga u BDP-u krajme 2009. doseći 94,7 posto. Slične trendove očekuju i tijekom 2010., “dakle, umjereni rast duga uz istovremeni rast udjela duga u BDP-u”.