Ironično je da je ime Brune Esih u Saboru prvi spomenuo čovjek od kojeg ona sada zbog toga traži ispriku. Nenad Stazić učinio je to sasvim slučajno.
Dok je napadao novog ministra kulture, prozvao je, naime, na Markovu trgu, a onda i na HRT-u udrugu Hrvatski križni put čiji je Zlatko Hasanbegović bio član, a Bruna Esih suosnivačica i aktualna predsjednica.
Razlog? Na web stranici imaju istaknuti ustaški pozdrav 'Za dom spremni", ponavljao je Stazić danima.
Esih je odmah zatražila javnu ispriku, jer udruga službenu web stranicu, poručila je, kao ni portal uopće nema.
Njeno se ime, otad međutim, ne prestaje spominjati. Špekulira se da je buduća ravnateljica HRT-a. Rasplamsava se njena stara svađa s profesorom Nenadom Zakošekom profesorom Fakulteta političkih znanosti kojeg je javno optužila da ju je prilikom obrane sinopsisa magistarskog rada "psihoznanstveno zlostavljao". Priča se o nacrtu prijedloga Zakona o lustraciji na kojem rade članovi njene udruge.
O Bruni Esih puno se priča, ali gotovo ništa se ne zna. Intervjue ne daje.
Tko je mlada znanstvena novakinja koja se bavi zapaljivom temom lustracije, zašto je opsjednuta razotkrivanjem komunističkih zločina, kakav je njen odnos sa Zlatkom Hasanbegovićem i Kolindom Grabar-Kitarović, te koja joj je uloga u organiziranju bleiburške komemoracije?
Odgovore za Globus prvi put daju njeni prijatelji, kolege i suradnici.
"Bruna nije političarka, ona je analitičarka", kaže njen suradnik s Instituta Ivo Pilar. Esih se tamo kao znanstvena novakinja zaposlila 2001. godine.
"Nije članica ni jedne stranke, niti to planira postati. Uvijek ponavlja da se temom lustracije čovjek može baviti čiste glave i mirne savjesti samo ako nije politički opredijeljen", kaže za Globus.
Esih je rođena u Splitu, ali gotovo cijeli život provela je u Zagrebu, gdje su studirali i njeni roditelji.
Otac joj je dr. sc. Mate Brstilo, jednom istaknuti HDZ-ovac, i nekadašnji ravnatelj Uprave za veterinarstvo kojeg su u medijima nazivali najmoćnijom osobom hrvatske veterine.
Istaknuo se kao šef Kriznog stožera za obranu od ptičje gripe tijekom epidemije 2005. godine, a sudjelovao je i u pregovorima za ulazak u Europsku uniju, zadužen za poglavlje sigurnosti hrane i veterinarstvo.
Kći Bruna pohađala je Hrvatske studije, smjer filozofije i kroatologije, a baš na obrani diplomskog rada na temu Srpska propaganda i hrvatska šutnja dogodio je jedan od prijelomnih trenutaka u njenoj karijeri.
Jedan od članova povjerenstva pred kojim je branila rad, otkrivaju nam njeni studentski kolege, bio je bolestan, a igrom slučaja zamijenio ga je profesor Josip Jurčević, inače znanstveni suradnik na Institutu Ivo Pilar. "Bila je dobra, iako ne i izvrsna studentica. Ali na obrani je briljirala pa je nakon toga krenuo sponatni razgovor s Jurčevićem kojeg je oduševila. Iz tog druženja ubrzo se rodila suradnja", kažu za Globus njeni kolege.
Suradnja je ubrzo rezultirala koautorstvom na knjizi "Čuvari bleiburške uspomene", koju su Jurčević i Esih napisali zajedno s Božom Vukušićem.
"Jurčević je odmah primijetio da je Bruna mlada, ali potencijalno dobra znanstvenica pa ju je preporučio za Institut Ivo Pilar, jer je želio da je tamo prime kao znanstvenu novakinju", kaže Globusov izvor.
Tako je i njena karijera usmjerena na instituciju koja će se pokazati jako važnom današnjoj vlasti.
Prvo izdanje knjige "Čuvari bleiburške uspomene" izdano je 2003. godine, i u njemu je prvi dokumentirana kompletna povijest održavanja komemoracije na Bleiburgu od 1952. do 1990. godine. Drugo prošireno izdanje objavljeno je dvije godine kasnije, a u njemu je dodano čitavo jedno novo poglavlje koje se bavi pristupom istraživanju žrtava u suvremenoj Hrvatskoj.
S obzirom na to da je prvi dio koji se bavi poviješću napisao Jurčević, Esih se koncentrirala na drugi dio jer je vjerovala kako se suvremena hrvatska država prema žrtvama odnosi ambivalentno.
"Esih smatra kako se ta komplicirana tema ili ostavlja po strani, ili se vadi samo u dnevnopolitičke svrhe. Zato joj se posebno posvetila", kaže za Globus njen suradnik.
Rad na knjizi dodatno ju je zainteresirao za temu komunističkih zločina kojima se ubrzo u potpunosti posvetila.
Osobnih motiva zašto će se tijekom dosadašnje karijere baviti baš tim dijelom povijesti nije imala, kažu Globusovi sugovornici, jer nitko joj u obitelji nije poginuo u Drugom svjetskom ratu ni bio žrtvom komunističkog režima.
"Tema ju je zainteresirala kad se upoznala s članovima Počasnog bleiburškog voda, od kojih danas neki više nisu među živima. Dobila je pristup njihovim privatnim pismohranama, a kad ih je proučila, shvatila je da se ispod svega dosad napisanog krije neistraženi ocean informacija."
Jedno je vodilo drugome i Esih se ubrzo počela povezivati s kolegama na Institutu koji su se također zanimali za hrvatsku povijest nakon Drugog svejtskog rata.
Na službenoj stranici Instituta stoji kako su područja njenog znanstvenog interesa hrvatska suvremena povijest, Drugi svjetski rat i poraće te Domovinski rat iako je diplomirana profesorica filozofije i kroatologije.
Ali tu negdje započelo je, kažu kolege, i njeno prijateljstvo sa Zlatkom Hasanbegovićem, suradnikom s Instituta koji će joj kolega postati i u udruzi Hrvatski križni put koju je pomogla osnovati 2004. godine.
"Njih dvoje slično su godište, bave se sličnim temama i tako se rodila bliska suradnja. Iako, Hasanbegović se povijeću bavio na puno široj znanstvenoj razini razini od nje", kaže njihov zajednički kolega s Instituta Ivo Pilar.
Iako su kasnije oboje rad u udruzi zanemarili, kad je Hrvatski sabor odbio biti pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu, Esih se ponovno aktivirala, oživila udrugu i 2012. godine postala predsjednica Hrvatskog križnog puta.
Čime se ta udruga ustvari bavi?
"Hrvatski križni put bavi se istraživanjem stradanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu, ali i u poraću, kada su mnogi postali žrtve represivnog komunističkog aparata, zatim ubojstvima u emigraciji i sličnim temama", kaže prijatelj Brune Esih.
Otkriva nam kako se na temelju prijateljstva s članovima Počasnog Bleiburškog voda Esih kao vanjska savjetnica uključila i u samu organizaciju komemoracije.
Otad stalno ponavlja: incidente i ustaške ispade na Bleiburgu osuđuje ali ne smatra ih čestima, već pojedinačnima. Uostalom, govori, austrijska policija koja tamo ima ovlasti za provođenje javnog reda lani je Počasni bleiburški vod pohvalila zbog odlične organizacije, a unatoč čak 50 tisuća posjetitelja nije zabilježen ni jedan incident.
Aktivna uloga u organizaciji komemoracije Brunu Esih ubrzo je dovela do novog poznanstva, s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Ona ju je lani odabrala kao posebnu izaslanicu na komemoraciji.
"Njih dvije ne poznaju se od ranije. Prvi susret dogodio se kad je Kolinda Grabar-Kitarović na Bleiburškom polju položila vijence. Nakon toga su ostale u kontaktu, i tako je postala njena izaslanica", opisuju susret Globusovi sugovornici.
Udruga Hrvatski križni put trenutačno je u fokusu javnosti zbog nacrta prijedloga zakona o lustraciji na kojem radi. Udrugu uskoro, doznajemo, očekuju velike promjene. Održat će novi Sabor, kada bi trebale biti prihvaćene i promjene u vodstvu udruge ali i odjela koji priprema nacrt Zakona o lustraciji. To znači da bi Esih uskoro mogla napustiti mjesto predsjednice Hrvatskog križnog puta, a da bi ljudi koji rade na nacrtu lustracije mogli dobiti novog šefa.
Jedno je sigurno, sam Zakon o lustraciji zbog negativnih konotacija u javnosti neće se tako zvati. Također, članovi udruge inzistiraju da ne rade na zakonskim odredbama, nego sastavljaju prijedlog nacrta za široku javnu raspravu. Najmanje od svega, kaže Globusov izvor iz Hrvatskog križnog puta, pripremaju progon pojedinaca i osvetnički pohod. To ne dolazi u obzir, poručuju.
Esih je u svom istraživačkom radu zajedno sa suradnicima prikupila stotine tisuća dokumenata, od kojih se dio čuva u digitalnom obliku, a dio u papirima koji su zbog svoje opsežnosti i količine čuvaju na više lokacija.
"Istražujući i pregledavajući sve te dokumente, htjeli ne htjeli došli su do određenih spoznaja koje su ih dovele do pitanja lustracije. Međutim, lustracija nije samo rješenje, nego i problem koji se treba otvoriti kako bi se rasvijetlile stvari, ali samo na temelju činjenica."
Kad opisuju stav Brune Esih o lustraciji, njeni kolege kažu kako ona u samom pojmu ne vidi ništa sporno.
"Sporno može biti jedino njeno implementiranje u buduće zakonodavne okvire. Ne postoji ideja odmazde prema pojedincima, nego je cilj ovog nacrta otvaranje javne rasprave u koju treba uključiti što veći broj stručnjaka bez obzira na njihovo znanstveno opredjeljenje. Ako odjeci te rasprave budu pozitivni, na redu je politika koja mora iznaći volju za njenu implementaciju", smatraju. Bruna Esih ne daje izjave za medije, sve dok nacrt neće biti spreman za predstavljanje javnosti. S obizrom na to da je tema osjetljiva i lako zapaljiva, ne želi biti pod povećalom medija. Međutim i na Institutu Ivo Pilar pojedini kolege propitkuju njenu stručnost. Kako to da je već punih deset godina samo znanstvena novakinja i da nije doktorirala? Brunini kolege kažu da to nije čudno jer s obzirom na to da je majka troje djece, najmanje tri godine provela je na porodiljnom dopustu. Međutim, zašto se upustila u javnu prozivku Nenada Zakošeka? Koji to stručni radovi stoje iza nje? Sva njena aktivnost na Institutu navedena je na stranicama Instituta. Esih je, osim što je koautorica knjige, također autorica nekoliko stručnih i preglednih radova te urednica zbornika, knjiga i fotomonografija.
Između 2002. i 2006. radila je na projektima Integracijski procesi između hrvatskog iseljeništva i Republike Hrvatske, Hrvatski Domovinski rat te kao glavna koordinatorica na Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina.
Uz to sudionica je, navodi stranica, brojnih stručnih skupova. Ali Esih je bila aktivna i u udruzi pa tako među njene najveće uspjehe tamo ubrajaju priređivanje knjige Vice Vukojevića 'Dosje 2402712' koja ima ukupno 1200 stranica. Osim toga Brunu Esih u javnosti su ranije prozivali nakon gostovanja u tv emisiji Bujica i zbog njenih tekstova po portalima da želi 'patentirati domoljublje'. Zamjerali su joj da se previše eksponira kao borac za pravdu žrtava na Bleiburgu.
"Bruna Esih uopće nije desničarka, posebno ne ekstremna i osuđuje takve ispade. Ostavlja dojam da se ne želi svrstati ni uz jednu političku opciju. Ali smatra da domoljublje i nacionalni osjećaji ne smiju biti slučajnost, nego stvarna briga države."
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD SRIJEDE:
