Sezona velikih promašaja

Špica je sezone, ali kad bi čovjek o tome sudio prema hodnicima Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, lako bi se zbunio. Da nije kratkih rukava, pomislio bi da je možda jesen ili, u najboljem slučaju, vrlo kasno ljeto. Opet, to i ne bi trebalo biti presudno. Priprema za sezonu ionako je morala biti dovršena još u siječnju ili veljači. Na njoj se trebalo početi raditi još krajem 2012., odmah nakon sajma u Berlinu koji je za radnike HTZ-a uvijek bio zvono za početak nove turističke godine. Ni ovaj put nije trebalo biti drukčije. Novo je u turizmu jedino to da je, nakon 12 godina Nike Bulića, turističkom zajednicom zav­la­dala nova direktorica, Zadranka Meri Mate­šić.

“Mi se držimo plana koji je u prošloj godini usvojilo Turističko vijeće HTZ-a za 2013. godinu. Aktivnosti za predsezonu i sezonu odrađene su ili su u tijeku”, dočekala me prošloga tjedna u svom uredu poviše Importanne Gallerije u centru Zagreba.

Na prvi pogled nije na mene ostavila dojam osobe kakvom je posljednjih tjedana u javnosti prikazuju: da je uvela strahovladu, ponizila veliki broj bivših Bulićevih ljudi –čak i samog Bulića – smanjila im koeficijente i rasporedila ih na znatno niža radna mjesta, uglavnom na pozicije stručnih suradnika.

Toliko se raširio taj zao glas da se čak tvrdi kako je jednu mladu zaposlenicu HTZ-a, koja ima visoku stručnu spremu i govori tri strana jezika, stavila da goste dočekuje na porti glavnoga ureda.

Moram biti poštena pa reći da tu djevojku nisam zatekla na porti na Iblerovu trgu.

Famozni dokument Plan i program rada za 2013. godinu koji mi je Meri Matešić spomenula, to je onaj famozni dokument koji je javnosti predstavljen taman negdje s dolaskom nove direktorice. Za taj plan ona i tadašnji ministar Veljko Ostojić uvjeravali su novinare da će u hrvatskom turizmu napraviti čudo.

Niko Bulić brzo je od novih ljudi hrvatskog turizma proglašen ostarjelim kadrom kojega je pregazilo vrijeme, a novi je program rada ove institucije trebao zauvijek raskrstiti s “brošurama koje je Bulić bespotrebno u koferima vukao po svjetskim aerodromima”.

Doduše, danas vjerojatno više nema čovjeka koji bi porekao kako je Buliću uistinu bilo vrijeme da ode, jedino što nitko nije mogao pretpostaviti kako će Turistička zajednica izgledati kad dođe novi čelni čovjek.

Meri Matešić brzo je vrata svog ureda, suprotno onome što govori u intervjuima, zatvorila velikom broju zaposlenika.

Izravan pristup njenim kancelarijama, tvrde mi, danas imaju samo tri čovjeka koja je odabrala za glavne suradnike.

To su majka i sin Gordana i Igor Borojević te Renata Deželjin iz Službe za odnose s javnošću.

Igor Borojević “stari” je kolega Meri Matešić. Bio je na čelu Službe za predstavništva, u vrijeme kad je Meri Matešić vodila HTZ-ov londonski ured.

Gordana Borojević postala joj je bliska suradnica upravo preko sina, a danas baš ona u ime direktorice sastavlja reagiranja na napade kojima je izložen HTZ.

Ostali navodno do ureda direktorice teško dolaze; ne preostaje im drugo nego joj slati e-mailove.

Na koje Meri Matešić, žale se, rijetko odgovara pa im navodno stoji posao, a suradnici ih bez prestanka požuruju na telefon.

Nesigurna direktorica Da stvar bude gora, opisuju mi radnu atmosferu, Matešić je prilično nesigurna direktorica: uvjerena je, tvrde mi, da bivši Bulićevi ljudi šuruju protiv nje. Zato je dobar dio njih degradirala, smanjila im primanja, nekima čak pred mirovinu.

Niko Bulić, bivši direktor HTZ-a i nekadašnji ministar turizma, u novoj je sistematizaciji radnih mjesta slabije prošao: dobio je radno mjesto voditelja Službe za razvoj ponude, s koeficijentom 2,9 umjesto 4,9 koliko je imao kao glavni savjetnik.

Smijenjen je i predsjednik Hrvatskoga kongresnog i insentiv ureda Nikica Račić i ponuđeno mu je novo radno mjesto stručnog suradnika s 35 posto nižim primanjima.

Stručni je suradnik s istom plaćom kao Račić postao i čelni čovjek Ureda za kulturni turizam Milo Sršen, a za stručnu suradnicu imenovana je i Viviana Vukelić, koja je nekad radila kao voditeljica Službe za informiranje.

Velika čistka u HTZ-u, tvrde mi moji sugovornici, ostala bi na razini normalnog preslagivanja da se prva godina mandata nove direktorice nije pokazala najblaže rečeno – slabom.

Točnije, neodrađenom, jer niti Meri Matešić ne može u razgovoru sakriti činjenicu da se o gotovo 70 posto ciljeva iz plana nije još ni počelo govoriti iako je sezona gotovo pri kraju!

Prije godinu i pol i ona i Ostojić najavljivali su ukidanje velikog dijela tiskanog materijala, ali zato pravu internetsku revoluciju: stvaranje viralne kampanje, produkciju internetskih vizuala, snimanje videoklipova, izradu bannera, dizajniranje i planiranje rezervacijskog sustava, provođenje istraživanja tržišta (koje se dotad navodno godinama nije radilo) i mnoge druge novitete.

“Jeste li pripremili viralnu kampanju za koju ste bili namijenili 4,5 milijuna kuna?”, pitam ravnateljicu HTZ-a.

“Na prekretnici” “Inicijalna ideja bila je napraviti odmak u online-oglašavanju i napraviti viralnu kampanju kojom bismo na potpuno nov način promovirali Hrvatsku. Jedna od najpoznatijih viralnih kampanja u svijetu bila je 'The best job in the world', kojom se promoviralo jedno australsko otočje. Ta jedinstvena kampanja dugo se pripremala i vukla je za sobom cijelu mašineriju. Kako je HTZ u ovoj godini na prekretnici koja traži novi strateški plan poslovanja, odlučili smo da prije pokretanja viralne kampanje za Hrvatsku moramo osigurati sve uvjete – od istraživanja do razrade – da bi ona uspjela”, kaže mi.

Drugim riječima, i Matešić i Ostojić tu su kampanju samo reda radi stavili u program rada, njome su mahnuli novinarima, a potom jednostavno zaključili da je ona neprovediva.

Više od toga zanimala me jedna druga informacija koju su mi ispričali neki moji sugovornici, a sad je potvrdila i Meri Matešić: Turistička zajednica od njezina dolaska nije izradila ni jedan novi vizual za internetsku kampanju koja je trebala biti okosnica ovogodišnje promocije turizma.

Dakle, za oglašavanje na internetskim portalima u 2013. godini trebalo je izraditi nove bannere i osmisliti reklame, a za to je bilo predviđeno 13,4 milijuna kuna.

“Upravo zato ove godine nismo izradili ni jedan novi banner, nego ćemo ih pripremiti za sljedeću sezonu nakon što provedemo planirana istraživanja”, priznaje mi Meri Matešić.

Objašnjava kako to ne znači da internetskog reklamiranja nije bilo, nego da je posao odrađen starim i, u nekim dijelovim, nadopunjenim materijalima.

I ove su se godine, kao i prijašnjih, za internetsko oglašavanje koristile stare fotografije Mljeta, Plitvica i Raba koje se već dugo vrte na desetak tržišta. Jedini novi banner koji je izrađen bio je onaj povodom ulaska Hrvatske u EU, za koji je iskorištena fotografija otoka Galešnjaka.

Štoviše, Turistička zajednica u posljednjih devet mjeseci nije otkupila nijednu novu fotografiju pa su se za reklamne materijale – kojih ionako nije bilo mnogo – koristile arhivske fotografije.

“Revolucija” Dobar dio internetskog posla za HTZ su trebali odraditi famozni blogeri.

Oni su prošle godine najavljivani kao revolucija u marketingu turizma i za njihov je boravak u Hrvatskoj Turistička zajednica odvojila 750 tisuća kuna.

Istina, blogeri su u Hrvatsku uistinu došli, njih čak 19, jedino što su i Meri Matešić i Ostojić zaboravili napomenuti da su blogeri u Hrvatsku dolazili i prijašnjih godina, premda ih se u poslovnom planu nije posebno spominjalo.

Oni su stizali u sklopu studijskih putovanja novinara koje HTZ organizira otkako postoji.

Broj tih novinara dolaskom Meri Matešić znatno je smanjen – nekad ih je bilo i do 800 godišnje, lani 550, a u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatsku ih je obišlo samo 300.

Jedna od rijetkih stvari koje je HTZ ove godine odradio, i to u cijelosti, bilo je takozvano udruženo oglašavanje.

To je dio posla koji HTZ odrađuje s partnerima – recimo, aviokompanijama, touroperaterima, za što je ove godine potrošeno 62 milijuna kuna, ali sve s naglaskom na pred i posezonu koje su, uz reklamiranje kontinentalne Hrvatske, bili glavna dva cilja ovogodišnjeg programa rada.

Nezgodno je međutim za prošlu predsezonu to što je novac za manifestacije – koji HTZ niz godina dodjeljuje krajem ožujka – sada prvi put odobren na sjednici 19. srpnja usred pune sezone.

To zapravo znači da su lokalne zajednice, koje su organizirale programe još prije nekoliko mjeseci, tek krajem srpnja saznale da će im biti odobreno sufinanciranje. Ili da neće, naravno.

Meri Matešić objašnjava da je procedura pri HTZ-ovu odobravanju sredstava za te manifestacije takva da se projekti kandidiraju i da se po odobrenju vrši povrat sredstava za već održane manifestacije.

Dalje me zanimalo što je HTZ napravio po pitanju brošura za koje je već davno najavljeno reduciranje.

U planu je za to bilo predviđeno 1,1 milijun kuna, a za ovu sezonu su izrađene točno tri brošure.

Ni taj dio plana nije izvršen – nije izrađena ni jedna nova brošura, a ona za Slavoniju, koja je posebno istaknuta kao projekt za 2013. godinu, navodno nije tiskana “zbog problema s autorom brošure”.

Nema razloga za paniku: projekti za sve tri brošure pri kraju su i sigurno ćemo ih imati.

Sljedeće godine.

Kampanja za ovu pred i posezonu, kao i kampanja za promociju kontinentalne Hrvatske odrađena je dakle starim materijalima, a iz bunkera su izvađeni i filmovi stari dvije godine, poput onog “Fairytale Croatia”, koji je snimljen još u doba bivšega direktora.

HTZ je trebao odraditi i dio reklamne kampanje povodom ulaska u Europsku Uniju, za što je valjalo pripremiti reklamne materijale – naprimjer, snimiti spotove.

HTZ je ponudio spot “Croatia, a new tour­ism star in EU” – koji je zapravo prerada dvije godine starog spota “Fairytale Croatia”, s identičnom glazbom i slikom i tek neznatno izmijenjenim natpisima.

Ove godine prvi put nije organiziran ni “Servis dobrodošlice” za turiste koji bi koštao 400 tisuća kuna.

“Nažalost, od toga smo morali odustati, u dogovoru s MUP-om, zbog promijenjenih uvjeta poslovanja na graničnim prijelazima”, objasnila mi je direktorica HTZ-a.

Pričekajmo i suvenire Kad je Meri Matešić na početku našeg razgovora rekla da je plan aktivnosti “odrađen ili je u tijeku”, ustvari je mislila samo na organiziranje studijskih putovanja novinara, provođenje udruženog oglašavanja i sudjelovanje na sajmovima, kojih je opet bilo znatno manje nego prijašnjih godina.

Nije dizajniran ni rezervacijski sustav na koji se trebalo utrošiti 1,5 milijuna kuna. Za izradu novih suvenira također ćemo trebati čekati sljedeću godinu.

Prava istina o ovogodišnjem radu HTZ-a očito je bila došla i do bivšega ministra Veljka Ostojića, koji je prvo izjavio, a potom naglo povukao, da Meri Matešić, kad bi imao prilike, ne bi ponovno izabrao za čelnu osobu ove organizacije.

One koji su već ranije znali kako je Meri Matešić uopće postala direktoricom HTZ-a Ostojićeva je izjava začudila više nego činjenica da je baš nju bio odabrao za drugog čovjeka hrvatskog turizma.

Kako su Globusu ispričali izvori bliski bivšemu ministru, Veljko Ostojić, po dolasku na ministarsko mjesto, u nekoliko je navrata izražavao nezadovoljstvo tadašnjom voditeljicom HTZ-ova londonskog ureda.

Bila je to upravo Meri Matešić, koju je u London poslao tadašnji direktor HTZ-a Niko Bulić.

Matešić je, pričaju mi, do 2007. godine radila u lancu hotela Falkensteiner u Zadru, i dobila je otkaz.

Posao u HTZ-u sredio joj je, tvrde, Bulić, i prije ikakve prakse u turističkom uredu u Hrvatskoj poslao je u London jer je HTZ-ov tadašnji londonski voditelj podružnice najavio da odlazi u mirovinu.

Nedugo nakon što je postao ministar turizma, Veljko Ostojić trebao je odobriti produljenje mandata HTZ-ovih voditelja podružnica, ali najviše mu je za oko zapela upravo ona londonska.

“Smatrao je da Meri Matešić u njoj previše troši jer je, recimo, trošak najma stana i ureda iznosio više od milijun kuna godišnje. Sporan je, navodno, bio i iznos koji je po svom dolasku u London utrošila na uređenje ureda nakon što ga je napustio prijašnji voditelj”, doznajem od jednog sugovornika koji je bio blizak Ostojiću.

Kako bilo, oko Meri Matešić lomila su se koplja, ali je Ostojić na kraju ipak odlučio da će joj produljiti mandat.

Ministra su morile druge brige. Odlučio je da će “pod mus” smijeniti Bulića, pa se naglo bacio u potragu za njegovom zamjenom.

No, to baš i nije teklo kako je zamislio.

Ostojić je prvo, navodno, razgovarao s Tomislavom Popovićem, bivšim direktorom ureda Turističke zajednice istarske županije i direktorom Maistre.

Četiri odbijenice No, Popović ga je, na Ostojićevo veliko čuđenje, ipak odbio pa je ministar turizma ostao bez naizgled sigurnoga novog direktora.

Izbor je potom pao na Kristiana Šustara, izvršnog direktora HUP-a, no kad mu je i ovaj zahvalio na ponudi, ali je ipak odbio, Ostojić se opet našao u problemima.

Dugo je Ostojić razmišljao i odabir je pao na čovjeka iz Istre, točnije Željka Kukurina, direktora Istraturista.

No i kod Kukurina je Ostojić naišao na odbijenac pa se javio Ivani Kolar, direktorici Termi Tuhelj koja je u tom trenutku bila u poodmakloj trudnoći.

Nakon četvrte odbijenice, Ostojić se našao u problemima: mjesto čelnog čovjeka HTZ-a bilo je prazno, trebalo je početi raditi na pripremi nove sezone, a jedino što je bilo sigurno jest da na njenom čelu više ne smije sjediti Niko Bulić.

Dugo je Ostojić mislio, mislio i dosjetio se Meri Matešić, kojoj je samo nekoliko mjeseci ranije odbijao produljiti mandat.

Sjeo je i s njom razgovarao, i nekoliko tjedana poslije Hrvatska turistička zajednica imala je novu direktoricu.

Mladu, ugodnog izgleda, s iskustvom u turizmu i spremnu vratiti se iz Londona u Hrvatsku.

Veljko Ostojić odradio joj je dobar dio posla – smislio revolucionarnu reorganizaciju promocije hrvatskog turizma u kojoj je nova direktorica, u jednoj godini, trebala klasične goste zamijeniti onima koji do Hrvatske dolaze putem novih medija.

Koji su gosti zbilja došli, ne znamo, sigurno je jedino da nisu dobili čak ni servis dobrodošlice…