BRANKO GRISOGONO

JEDAN OD NAJUGLEDNIJIH NAŠIH STRUČNJAKA 'Očekujte ekstremne vremenske pojave, Jadran će preplaviti egzotične ribe i opasni morski psi'

Arhiva CROPIX

Trebamo li se brinuti zbog sve češćih poplava, pitamo Branka Grisogona





Trebamo li se brinuti zbog sve češćih poplava, pitamo Branka Grisogona, jednog od najuglednijih hrvatskih geofizičara.

– Nažalost, trebamo, ovo su situacije kakvih se ne sjećaju ni naši stari. Stvar je zabrinjavajuća i sa znanstvenog aspekta jer trendovi ne samo da rastu, nego idu gore jako progresivno, a tako je i na mnogim drugim mjestima u svijetu.

Zašto nas poplave uvijek iznenade? Ne bi li stručnjaci na temelju prognoze trebali moći otprilike predvidjeti opasnost od visokih vodostaja?

– Bi, ali naše upravne strukture nisu zainteresirane dovoljno brinuti o dobrobiti građana. Hrvatska je tek prije godinu dana počela raditi ozbiljne prognoze u hidrologiji, a to je nešto što se u svijetu radi desetljećima. Sada još treba razviti podloge i modele, tako da ćemo još neko vrijeme kaskati u tim izračunima. Osim toga, problem je u činjenici da su odgovorni dosad rijetko koristili podatke i materijale koji se godinama pripremaju na DHMZ-u i PMF-u u Zagrebu, a koji bi im mogli pomoći za postupanje u ekstremnim situacijama.

Što nas je dosad priječilo da prognoziramo vodostaje?

– To je posljedica sustavne nebrige o školovanju budućih generacija koje će se baviti prognozama vodostaja. Hrvatska dosad nije imala takve stručnjake i to smatram i osobnim promašajem jer nisam, u suradnji s DHMZ-om, dovoljno inzistirao da se takva praksa ranije izmijeni. Srećom, i to je nedavno krenulo i DHMZ radi na tome punom parom.

Surađuje li gospodarstvo dovoljno s hidrometeorološkim službama? I tko sve može imati koristi od prognoze?

– Puno sektora može imati koristi. Meni je nezamislivo da Ministarstvo turizma ne planira sezonu na temelju dugoročnih prognoza. Zašto ne bismo za vrijeme previsokih temperatura na Jadranu turiste slali u planine? Osim toga, koristi mogu imati poljprivrednici, ribari, uzgajivači gljiva, promet...

Rekli ste da nas do kraja stoljeća očekuje globalno zatopljenje od otprilike 3 Celzijevca i porast vodene pare u zraku od oko 25 posto. Znači, puno će kišiti i biti vlažno?

– U svijetu i kod nas izmjenjivat će se ekstremne situacije; periodi suše s periodima velike količine oborina. No, ako trendovi globalno nastave prema trenutnim pokazateljima, kroz 400 godina na zemlji bismo mogli imati atmosferu sličnu Venerinoj, tj. stanje magle uz duplo višu temperaturu u Celzijima te stalno oblačno.

Arktički led topi se sve brže i to će se odraziti i na Jadran. Hoće li nam stići egzotične riblje vrste?

– Te egzotične ribe već stižu sa stranim brodovima, tvrde marinobiolozi. No, topljenjem leda doći će do zagrijavanja Jadrana pa zbilja možemo očekivati riblje vrste koje ovdje inače ne pripadaju. Za očekivati je i da će se dizati razina mora i sve češće javljati veliki valovi zbog međudjelovanja ciklona i mora.

Ali morski psi ne bi trebali stizati, oni ipak vole hladnije vode?

– Čujte, postoje morski psi koji vole tropske vode. Oni su veliki do dva metra i u nekoliko sekundi plivaču odgrizu ruku.

Čime se zapravo bave atmosferski fizičari?

– Konkretno, bavim se obalnom i planinskom meteorologijom. No, najtočnije je reći da me manje zanima prognoza vremena, a više odgovor na pitanje zašto vrijeme jest takvo kakvo jest.

Pročitala sam negdje da ste jedan od najcitiranijih domaćih geofizičara. Je li to i dalje tako?

– Nisam najcitiraniji, ali jesam u prvih četiri-pet. To nije toliko važno koliko birokrati to govore.

Koliko su vas puta citirali?

– Između tisuću i 1100 puta.

Jeste li vi predavali meteorolozima koje gledamo na televiziji?

– Onima do 40 godina starosti uglavnom jesam.

Na koje ste najviše ponosni?

– Na Zorana Vakulu, Dunju Drvar Mazzoco, ali i Nikolu Vikića Topića s RTL-a. Vakula je bio moj poslijediplomski student i za njega mi je žao što nije završio doktorat u kojem je htio dokazati važnost veze između meteorologije i ekonomije. On je multitalentirana osoba.

Vi tvrdite da ulazimo u period zatopljenja, a akademik Paar da nam dolazi ledeno doba. Tko je od vas dvojice u pravu?

– Čujte, nikad ne bih neurokirurgu govorio o neurokirurgiji. Akademik Paar zanimljivo govori, pa i ja ga volim slušati. No, kad je u pitanju atmosferska fizika ili bilo koja druga struka osim njegove, on je laik kao i mi svi u drugim strukama. Vi, novinari, i HAZU dajete mu bespravnu dimenziju “sveznalice” za stvari koje nauči na internetu. Ipak, drag mi je Vlado Paar.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Izdvajamo