Politički se Iran vratio na svoje mjesto u svijetu i to je jako važno. Vlada i predsjednik su u predizbornoj kampanji biračima obećali da će na međunarodnoj sceni zemlju postaviti na mjesto koje joj pripada. Dvije godine traju pregovori oko ukidanja sankcija i sada je međunarodna zajednica podržala Iran u nastojanjima da bude njezin ravnopravan član i da ima važnu ulogu u svijetu – govori veleposlanik te zemlje u Hrvatskoj Mohammad Ebrahim Taherian Fard. Razgovaramo u njegovom uredu na Pantovčaku, u ponedjeljak, nekoliko sati prije nego što se u Vijeću sigurnosti treba održati glasanje o rezoluciji kojom će to tijelo Ujedinjenih naroda podržati sporazum o iranskom nuklearnom programu i ukinuti sankcije protiv te zemlje.
Time se i službeno potvrđuje dogovor koji je prošli tjedan u Beču Iran postigao sa šest svjetskih sila. Medije su preplavile slike velikog slavlja na ulicama Teherana i drugih iranskih gradova.
Veleposlanik Taherian dočekuje nas jako dobro raspoložen i slaže se da njegov narod doista ima razloga za slavlje jer, zaključuje – počinje novo poglavlje.
Nisu slučajno mnogi ovaj sporazum nazvali povijesnim jer su od prosinca 2006. na snazi sankcije kojima međunarodna zajednica rezolucijom UN-a kažnjava Iran što razvija nuklearni program. U zamjenu za ukidanje gospodarskog embarga i diplomatske izolacije, Iran je pristao ograničiti svoj nuklearni program.
Sporazum svakako predstavlja veliki trijumf iranskog predsjednika Hasana Rohanija koji je na čelo države došao prije nepune dvije godine. Veleposlanik u Zagrebu Taherian na glasu je kao predsjednikov bliski suradnik iz čega neki iščitavaju važnost koju ta država pridaje Hrvatskoj.
"Istina je da sam u dobrim odnosima s predsjednikom Rohanijem i ministrom vanjskih poslova Mohammadom Javadom Zarifom s kojim se poznajem i surađujem punih 30 godina. Na mjesto veleposlanika u Hrvatskoj imenovala me ova vlada", kaže Taherian. A koliko je Iranu važan odnos s Hrvatskom, tema je koju također brzo obrazlaže.
"Hrvatska spada među države koja su i za vrijeme sankcija s Iranom njegovale dobre odnose, što izuzetno cijenimo. Hrvatska potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić bila je među prvim visokorangiranim inozemnim dužnosnicima koji su posjetili Iran. Prije nje je u Iranu s gospodarskom delegacijom bio i njezin zamjenik Joško Klisović, a u posjet našoj zemlji je došao i ministar turizma Darko Lorencin. Ne smijemo zaboraviti da su i za vrijeme sankcija velike hrvatske tvrtke ulagale u Iranu. To je Hrvatskoj veliki zalog za vremena koja su pred nama", ističe Taherian i dodaje kako je ovih dana u Teheranu bila velika njemačka gospodarska delegacija predvođena ministrom gospodarstva. Već idućih tjedana će uslijediti posjeti šefova diplomacija i drugih dužnosnika iz važnih svjetskih država. No, veleposlanik Taherian ne propušta naglasiti da su hrvatski ministri bili prije njih.
Iran, prema njegovim riječima, cijeni Hrvatsku i zbog njezinog sudjelovanja u UN-ovoj mirovnoj misiji u Afganistanu.
"U Afganistanu su još uvijek veoma aktivni ekstremisti poznatiji kao ISIL ili Daesh koji predstavlja veliku opasnost za cijeli svijet. Stoga se svi zajedno moramo boriti protiv njih. Iranski predsjednik to je više puta istaknuo, pa i pred UN-ovom skupštinom. S Afganistanom imamo oko tisuću kilometara dugačku granicu, otprilike kao i s Pakistanom. Obje zemlje imaju velikih problema sa stabilnošću. U zadnja tri desetljeća mnogo je Afganistanaca napustilo svoju zemlju, a oko tri milijuna ih živi u Iranu i to oko milijun registriranih i još dvostruko više oni koji nisu. Mnogi od njih bježe prema Europi jer zapadne zemlje nisu ispunile svoje obećanje da će pridonijeti uspostavi stabilnosti u Afganistanu. Sličan se scenarij odvija i u mnogim afričkim državama. A sada nam prijeti i ISIL koji otvoreno podržavaju neke arapske zemlje. Dok EU to ozbiljno ne shvati, imat će problema i u samoj Europi. I ljudi iz raznih europskih zemalja, uključujući i balkanske, sepridružuju se ISIL-u", kaže Taherian koji smatra da je obveza svih država prihvatiti i izbjeglice iz ratom zahvaćenih zemalja kao što je Iran prigrlio Afganistance iako je zbog sankcija zadnjih desetak godina imao mnogo vlastitih problema.
"Moramo razumjeti zašto ti ljudi dolaze u Europu. Svatko bi zasigurno radije živo u svojoj zemlji da mu je tamo dobro. Međunarodna zajednica se s tim pitanjem mora ozbiljnije suočiti i donositi bolje odluke jer nema te zemlje za koju ekstremisti nisu potencijalna opasnost", kaže Taherian čija zemlja, tvrdi, podržava svaku državu da drži svoju sudbinu u vlastitim rukama. To, dodaje, vrijedi i za Siriju.
"Mi podržavamo sirijski narod koji je izabrao svoju vlast. Spremni smo ubuduće još više pomoći da u Siriji dođe do mira i stabilnosti. Poštujemo volju svakog naroda. To je demokracija, no danas o demokraciji pričaju neke države koje donedavno nisu znale što su izbori ili ni danas narod ne bira vlast, a ženama nije dozvoljeno da voze automobil. Neću imenovati, ali zna se na koga mislim", govori Taherian.
Dodaje kako je glavni savjetnik iranskog predsjednika za gospodarstvo Akbar Torkan bio u Zagrebu upravo na dan kada je u Beču postignut povijesni sporazum te je održao sastanke s predstavnicima nekoliko hrvatskih tvrtki.
"Svima nam je cilj da se uspostave bolje gospodarske veze Hrvatske i Irana. Povijesno su hrvatska brodogradilišta za nas gradila brodove i imali smo već potpisane sporazume o isporukama koje je nakon uvođenja sankcija tadašnja hrvatska Vlada jednostrano raskinula kao i neke projekte u energetici. No, ostavimo to prošlosti i okrenimo se budućnosti. Iranska država i poduzetnici spremni su uspostaviti aktivne odnose s hrvatskim privatnim sektorom. Slično razmišlja i ponaša se i hrvatski veleposlanik u Iranu. Želimo povezati hrvatske i iranske tvrtke. Hrvatske tvrtke znaju da su u Iranu i te kako prepoznate još iz vremena Jugoslavije kada je razmjena dviju zemalja bila jako velika, a danas je financijski zanemarivo mala", govori Taherian koji velike potencijale za konkretnu suradnju vidi upravo u brodogradnji, energetici i turizmu.
"U Iranu se nalaze najveći svjetski izvori plina u kojima, prema sadašnjim procjenama, ima zaliha dovoljnih cijelome svijetu za narednih stotinu godina. Hrvatska može biti naša distribucijska baza za plin za cijelu Europu, do koje bi u budućnosti mogao voditi i plinovod. Imamo i naftu, a Hrvatske ima spremnike koje možemo napuniti. Možemo surađivati u turizmu u kojem Hrvatska ima ogromno iskustvo i iz kojeg mi možemo svašta naučiti, a svakako se može povećati i broj gostiju koji će dolaziti iz jedne zemlje u drugu. O tome je u Teheranu razgovarao i hrvatski ministar turizma", naglašava Taherian, uvjeren kako u bliskoj budućnosti postoje i potencijali za uspostavu izravne zrakoplovne linije.
U Hrvatskoj mu se svidjela tolerancija prema ljudima iz drugih zemalja. I on se zadnjih godinu dana, otkako je stupio na dužnost, u Hrvatskoj osjeća jako ugodno. "Hrvatska je primjer europske države koja ima jako dobre odnose s nacionalnim manjinama. Mnogo razgovaram s Bošnjacima koji ovdje žive i koji hvale odnos hrvatske države prema njima", ističe Taherian. Na pitanje hoće li iranski predsjednik uskoro posjetiti Hrvatsku, odgovara kako bi prema diplomatskom protokolu hrvatska predsjednica prvo trebala otići u Iran jer je zadnji put bivši iranski predsjednik Mohammad Khatami bio u Hrvatskoj. Otkriva kako ju je prilikom nedavnog susreta i on osobno pozvao, a nedavno je potpredsjednik Masoud Soltanifar boravio u Rovinju gdje se susreo s premijerom Zoranom Milanovićem i pozvao ga u službeni posjet.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
