U Đurđevcu se ovih dana radi punom parom.
Papirologiji nikad kraja, od upravnih postupaka glava boli, poreze više nema tko ubirati, a nemojte da počnu nabrajati primjere komunalnog i prometnog nereda što im je mjesto pretvorio u kaos.
O svemu tome u ovom podravskom gradiću skrbilo je 14 djelatnika đurđevačke gradske uprave, 14 gradskih zaposlenika do grla zakopanih u papiruštine.
Sve dok im se, prije nekoliko dana, nije posrećilo pa im je stigla tako dugo očekivana pomoć.
Mrsićevi volonteri!
To su oni mladi ljudi što se na Zavodu za zapošljavanje vode kao puka statistika, oni koji nikada nisu radili, koje već odavna zovu izgubljenom generacijom.
Pa je ministar rada Mirando Mrsić za njih smislio plan: za njih i za gospodarstvo najbolje će biti da u nekim firmama rade kao volonteri, uz mjesečnu naknadu od 1600 kuna te doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje koje će im velikodušno platiti država.
Čim je to izgovorio, odmah su svi navalili na jadnoga Mrsića, da mlade i nezaposlene želi iskorištavati kako bi oni besplatno radili za kapitaliste, a ovi što se ionako kupaju u parama dobili moderno roblje za koje će im troškove podmirivati država.
Ali lijepo im je svima Mrsić pokazao.
Svi ti koji su protiv njegove mjere vikali sada valjda iz kuća više ne izlaze od neugode.
Sram ih je pred narodom što su tako blesavo pogriješili.
Jer ipak ih je Mrsić prevario pa umjesto u posrnulu kapitalističku privredu sve te nezaposlene mlade poslao tamo gdje je radnika najviše “nedostajalo”.
U državnu i javnu upravu!
Eh, sakrij se Lech Walesa da te Mrsićeva sjena ne dostigne.
Smjestili se lijepo Mrsićevi volonteri po zakucima hrvatskih sela i selendri, u upravnim odjelima pustih općina i županija, uredima gradonačelnika, čak i samog predsjednika.
Sedam ih je primio Ivo Josipović: dva je smjestio za stručne suradnike u protokol predsjednika, dva rade u koordinaciji savjetnika predsjednika, jedan je u odjelu za pravne i kadrovske poslove te još dvoje u kabinetu predsjednika te kabinetu predstojnika ureda predsjednika.
A uzeo ih i Linić da mu nezaposleni ubiru poreze – 60 će ih godinu dana raditi u odjelima Ministarstva financija!
Dobro, budimo pošteni pa recimo da nešto od tih volontera uistinu jest otišlo u hrvatsku privredu.
Eto, Mrsić će poslati njih točno 248 da godinu staža odrade kod privatnih stomatologa, cvjećara i ostalog privatnog poduzetništva, a njih sedam puta više uputio u državne i javne institucije neka odrade pripravnički staž pa polože stručni ispit što im je preduvjet za daljnje zaposlenje.
Ako im se posreći, možda nekima od njih posrnula državna uprava na kraju ponudi i posao!
Recimo, u Đurđevcu?
“Zašto da ne? Kad se ne bih nadao da ću nešto od tih mladih ljudi zaposliti, onda ta mjera zapošljavanja ne bi uopće imala smisla, jel’ tako”, pita me đurđevački gradonačelnik Slavko Gračan.
On je ove godine raspisao natječaj za 14 volontera, što će mu broj službenika u gradskoj upravi povećati za...točno 100 posto!
“ I, baš vam ih je 14 potrebno?”, pitam ga dok ragovaramo o lošem stanju u privredi.
Gračan je iskren pa kaže da nije.
Ali iz samaritanskih razloga ipak se odlučio pomoći svim tim silnim mladim nezaposlenima, pa im pružiti mogućnost da u đurđevačkom poglavarstvu nauče osnove državne službe pa se jednog dana potpuno spremni zaposle na sličnom, odgovornom mjestu.
I ne priča on to napamet.
Slična se mjera u Hrvatskoj provodila i zadnje dvije godine pa je Gračan već tada u upravu doveo nekoliko volontera od kojih je na kraju godine njih dvoje i zaposlio.
Dobili ljudi stalni radni odnos, regres, božićnicu, a državna administracija napokon pronašla kadar koji ći im popuniti “opustošene” državne redove.
Ove će se godine đurđevački volonteri tako naći na sljedećim deficitarnim radnim mjestima: troje magistara ili specijalista ekonomske struke otići će u Upravni odjel za gospodarstvo, financije i javne prihode na radna mjesta viših stručnih suradnika za gradske poreze, komunalnu naknadu i gradsku imovinu, a jednak broj stručnih suradnika pravne struke u Odjelu stručne službe grada zasjest će na radna mjesta viših referenata za poslove gradonačelnika.
Po troje prvostupnika ekonomske ili tehničke struke Gračan je zatražio za radna mjesta stručnih suradnika za pripremu projekata u Upravnom odjelu za razvoj grada, a jedan magistar građevinske ili arhitektonske struke u Upravnom će odjelu za prostorno uređenje Đurđevca raditi na mjestu višeg stručnog suradnika za gradnju.
Još će dvoje prvostupnika ekonomske struke raditi na mjestima viših referenata za gospodarstvo, a jednako toliko volontera ove će i sljedeće godine odjenuti odore komunalnih i prometnih redara pa građanima koji su nepropisno parkirali lijepiti kazne po šajbama automobila.
Dobar posao u Đurđevcu, nema što!
Ministar Mrsić ne brine se pretjerano što za tu njegovu mjeru poticanja zapošljavanja privatni poduzetnici gotovo uopće nisu iskazali interes.
Pokazuje to i statistika Zavoda za zapošljavanje: privatni poduzetnici traže samo 248 volontera koje bi kod sebe voljeli “osposobiti”.
Ukratko, prava sitnica u odnosu na 1719 zahtjeva što su ih za volonterima uputili gradonačelnici, župani, ravnatelji škola i vrtića, ministri...
Čak se i Hrvatski zavod za zapošljavanje odlučio iskoristiti sve pogodnosti ove poticajne mjere pa je raspisao natječaj kojim će ova služba, što broji “samo” 1200 zaposlenika, primiti još troje volontera.
Pa će Mrsićevi nezaposleni, što za 1600 kuna mjesečno osam sati dnevno crnče u nekim uredima, sada još raditi na mjestima stručnih savjetnika za zapošljavanje, savjetnika za profesionalno usmjeravanje i savjetnika za prava za vrijeme nezaposlenosti.
Kada već njih nitko ne želi zaposliti, neka barem oni zapošljavaju druge pa da od njih bude neke koristi.
Uistinu hvalevrijedna mjera.
Pohvalno je i to što su Mrsićevu mjeru u ovo vrijeme krize odlučila iskoristiti i najmnogobrojnija državna poduzeća.
Novi predsjednik Uprave HŽ Holdinga Rene Valčić još nije ni dovršio program restrukturiranja ove tvrtke prema kojem bi se broj zaposlenika sa 13 tisuća trebao smanjiti na 10 tisuća, a HŽ Infrastruktura već je raspisala natječaj pa pod svoje okrilje odlučila dovesti ukupno 22 mlada volontera.
Kažu, velika je potreba za skretničarima.
Valjda će nas oni izvesti iz krize.
Svidjela se Mrsićeva mjera i Hrvatskim šumama.
Njihova je karlovačka podružnica upravo u postupku sklapanja ugovora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, ali od prošlog četvrtka do ponedjeljka nisu uspjeli odgovoriti koliko će mladih na ovaj način “primiti”.
Kada smo ih u ponedjeljak još jednom nazvali da drugi put upitamo točan broj novih djelatnika, ispalo je da smo se prekasno sjetili.
“Radimo do tri”, lijepo su odgovorili i poklopili slušalicu.
Eto ti ga na – ima tamo 8800 zaposlenika, ali to nije dovoljno da odgovore na jednostavan upit.
Možda da volontere smjeste u ured za odnose s javnošću?
Naravno, ni privatne poduzetnike formalno ništa ne sprečava da Mrsićevu mjeru iskoriste jer poticaj stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa predviđa i mogućnost rada na radnim mjestima koja ne predviđaju polaganje stručnog ispita ili pripravnički staž.
Svejedno, privatnici se na natječaj baš i ne odazivaju.
A kad se odazovu, ispadne da ne mogu zadovoljiti stroga pravila što ih je propisalo Ministarstvo rada pa Zavod mora odbiti njihovu namjeru da raspišu natječaj za volontere.
Ove su ih godine više odbili nego prihvatili: 180 privatnih poslodavaca dobilo je od HZZ-a odbijenicu za raspisivanje natječaja, a samo 129 moći će primiti mlade volontere.
Stvar je zapravo logična kad se pročitaju uvjeti propisani za korištenje ove mjere.
Tamo stoji da mjeru ne mogu koristiti poslodavci koji su u posljednjih 6 mjeseci “imali poslovno-uvjetovane otkaze bez obzira na radno mjesto na koje se zapošljavaju osobe za koje traže potporu” te oni koji imaju nepodmirene obveze prema potvrdi Porezne uprave.
Ukratko, mjera nije namijenjena privatnim poduzetnicima koji su u bilo kakvoj vrsti poslovne nevolje, nego onima kojima dobro ide.
Očito su to danas jedino državna i javna uprava.
Oni sigurno nisu u posljednjih šest mjeseci otpuštali radnike.
“Ma ipak je nerealno da skoro svi zahvaćeni ovom mjerom završe baš u državnoj ili javnoj službi”, smije se Ivan Miloloža, v.d. predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca.
Mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa kod nas se provodi od 2010., ali tek ju je ove godine ministar Mrsić odlučio proširiti i na privatne poduzetnike.
Oni su je pozdravili u nadi da će im to dati neki poticaj u poslu.
Ćorak!
Kako se zakonodavac bojao da bi neki privatnici poticaj mogli pokušati zloupotrijebiti – recimo, otpustiti djelatnike kojima su morali isplaćivati plaću pa uzeti volontere koje će im plaćati država – Mrsić je odlučio da mjera neće vrijediti za one koji su u posljednjih šest mjeseci otpuštali.
A to je većina, posebno kad znamo da je od početka krize na Zavodu za zapošljavanje završilo oko 170 tisuća ljudi koji su radili u privatnom sektoru.
“Ova je mjera privatnicima interesantna, ali se za nju zbog strogih pravila ne mogu prijaviti. Bilo bi logično pokušati oživiti graditeljstvo ili možda autoindustriju. No, recite mi, gdje se u tim sektorima mogu naći tvrtke koje posluju pozitivno?”, oštar je Miloloža.
Zato je većina od dosad utrošenih 8,5 milijuna kuna za volontere otišla upravo u državni i javni sektor.
Odnosno, država je potaknula samu sebe.
Recimo, Brodsko-posavska županija raspisala je natječaj za 20 volontera koji će 12 mjeseci raditi u upravnim odjelima županije.
“Ma nismo mi natječaj raspisali jer bi nam falili ljudi, nego zato da im pomognemo kada već nigdje ne mogu pronaći posao”, doznajemo u tajništvu županije.
Osim toga, i Županija je sama nešto uložila u tu mjeru: svim pripravnicima koji dođu raditi u njene odjele trebaju mentori, a to se mentorstvo inače plaća.
Treba stoga pohvaliti sve te državne i javne institucije jer su pronašle mentore koje će volonterima, što crnče za siću, mentorstvo odraditi besplatno.
U Brodsko-posavskoj županiji volonteri će raditi kao savjetnici, i to za zaštitu prirode i okoliša, pravno-normativne poslove, komunalno gospodarstvo, strateško razvojno planiranje, socijalnu skrb, graditeljstvo i poslovno uređenje, pravna pitanja, financije...
Bio je dosta velik interes za ta radna mjesta pa su u županiji primili čak 123 molbe zbog kojih su selekciju među kandidatima morali napraviti kroz pismeno testiranje.
Pitali smo ih nije li im državna služba već ionako pretrpana te nije li pretjerano u ovo vrijeme na 80-ak stalnih zaposlenika nabaviti još njih 20, dakle četvrtinu?
“Istina, u državnim službama ima viška ljudi. Ali mi se ipak nadamo da ćemo naše volontere dobro pripremiti za rad pa možda i zaposliti”, odgovaraju mi u tajništvu Županije.
Logično, nema što. Kad imaš viška ljudi, najbolje je zaposliti nove, pa kud puklo!
Posebno na onim radnim mjestima koji državi “jamče” gospodarski oporavak.
Kada je u pitanju Hrvatska, to su ionako državne službe.
Hoće li se, za koju godinu, uopće moći igdje drugdje zaposliti?