Američki predsjednik Donald Trump zarazio se koronavirusom i završio u bolnici Walter Reed. The Wall Street Journal otkrio je još jedan po američkog predsjednika doslovce poguban detalj: Trump je znao da je zaražen još u četvrtak, ali to nije htio obznaniti, nego je čekao novi test. I nastavio se družiti s ljudima. I širiti virus. Ovaj je trenutak uveo potpuno novi zaplet u američke predsjedničke izbore i mnogi već sada vide demokratskog kandidata Joea Bidena kao sigurnog pobjednika.
Posljednje ankete to sugeriraju: Wall Street Journal i NBC News su 4. listopada objavili rezultate ispitivanja javnog mnijenja nakon debate. Biden vodi 14 posto među registriranim biračima. Što je dodatna potvrda da je Trump na prvoj debati ozbiljno podbacio. Od ove velike razlike indikativniji je trend: u srpnju je Biden imao prednost od 11 posto, u kolovozu osam posto.
Kao da se klatno zanjihalo u smjeru demokrata. No treba uzeti u obzir da je anketa provedena među registriranim biračima, što znači da je ostao solidan broj birača koji njome nisu obuhvaćeni. I treba uvijek imati na umu da postoci nisu presudni jer će konačnu odluku donijeti elektori.
Wall Street Journal onima koji ne mogu dočekati 3. studenoga poručuje sljedeće: “Tko će pobijediti na izborima? Gledajte financijska tržišta. Ona ne određuju tko će pobijediti, ali povijest pokazuje da njihovi slabi rezultati idu na ruku izazivaču. I vice versa.”
A evo situacije na tržištima u ponedjeljak ujutro po europskom vremenu: “Na azijskim su burzama cijene dionica porasle, kao i američki terminski indeksi, nakon vijesti da se Trumpu zdravstveno stanje poboljšava. To je umanjilo strahovanja od nestabilnosti na svjetskim financijskim tržištima. Podršku tržištima pruža i nada ulagača da će Kongres i Bijela kuća dogovoriti nove poticajne fiskalne mjere do predsjedničkih izbora, premda su trenutno pregovori zastali.” Tako prenosi Hina.
Evo što piše Bloomberg Businessweek: “Prema profesionalnim prognostičarima, tvrtki Good Judgement, demokratski predsjednički kandidat Joe Biden snažan je favorit za pobjedu. Povećali su mu vjerojatnost pobjede za tri posto nakon debate. Prema ocjeni te tvrtke, Biden ima 78 posto šanse za pobjedu, što je manje nego u srpnju, kad je bio na vrhuncu s 82 posto, ali još uvijek puno više nego u veljači kad su demokratskom kandidatu davali samo 40 posto vjerojatnosti za pobjedu.”
I kad ste već pomislili da je pitanje izbornog pobjednika riješeno, javlja se hladni naslov londonskog The Independenta: “Trump izgleda kao da nema šanse za drugi mandat ili je ovo 2016. godina iznova?” Izuzetno dobro postavljeno pitanje jer u ovo doba prije četiri godine Hillary Clinton je imala slične rezultate. Okolnosti su bitno drukčije i zato treba biti oprezan u povlačenju usporedbi s izborima prije četiri godine.
Ali ne treba ih ni zanemariti. Trump je i dalje na 39 posto prema spomenutoj anketi koja nije u obzir uzela njegov odlazak u bolnicu, što bi moglo potaknuti empatiju kod dijela birača koji se i dalje njišu između njega i Bidena. Sjetimo se kako je britanskom premijeru Borisu Johnsonu naglo porasla popularnost kad je završio u bolnici na respiratoru zbog infekcije koronavirusom. A tih je birača, prema anketama, 10 posto, ali Trumpu je dovoljna i polovina da se približi Bidenu po broju elektora. A i profesor Allan Lichtman, koji je jedini dovoljno rano predvidio da će Trump pobijediti 2016. godine, ovaj put nije potpuno siguran.
Njegov model predviđanja izborne pobjede bazira se na teoriji 13 ključeva. Situacija je sljedeća: Trump ih osvaja šest, a Biden sedam. Vrlo tijesno. Što je najpreciznija prognoza. Svoj je prilog jačanju teze o neizvjesnosti izbornog ishoda neovisno o trenutnim anketama dao i Washington Post: “Nitko ne može predvidjeti ishod ovih izbora.” Autor, David Byler, analitičar podataka i politički kolumnist koji se bavi izborima, anketama, demografijom i statistikom, navodi sedam razloga za tu tezu.
Prvi, nemoguće je znati kako će birači reagirati na izbore u pandemiji. Drugi, ekonomija je u recesiji, ali birači i dalje vide Trumpa kao bolje rješenje za oporavak od Bidena. Treći, prosvjedi zbog rasnih nejednakosti za koje nije jasno hoće li ići u prilog demokratima ili republikancima. Četvrti, došlo je do snažnog pada povjerenja u institucije, uključujući policiju i vojsku, što dodatno jača ozračje neizvjesnosti. Peti, nezadovoljstvo smjerom u kojem se zemlja kreće, ali to nije pomoglo Mittu Romneyju 2012. godine protiv Baracka Obame. Šesti, dopisno glasanje na koje će pravo imati povijesno velik dio biračkog tijela, čak 83 posto. Sedmi, Trump još ima vremena preokrenuti trend.
Byler svoj tekst završava sljedećom rečenicom: “Sve u vezi s 2020. dosad je bilo nezamislivo. Zašto bismo očekivali da se to sada promijeni?” U ovom trenutku čak ni najmoderniji algoritam umjetne inteligencije ne bi mogao dati odgovor na pitanje tko će pobijediti. Svaka rasprava o tome može biti zabavna ili poučna, ali nikako ne vodi stvaranju jasnije slike pobjednika. Što nas dovodi do teme kojom se treba baviti jer predstavlja ogromnu prijetnju. A to je izborna noć. Na dosadašnjim predsjedničkim izborima u pravilu se oko 6 ujutro po hrvatskom vremenu, rijetko ranije, katkad kasnije, objave prvi neslužbeni rezultati i tada poraženi čestita pobjedniku.
Prije četiri godine Hillary Clinton je to napravila negdje iza 8 sati po hrvatskom vremenu. Tako je bilo svih godina osim 2000., kad se situacija s prebrojavanjem glasova na Floridi zakomplicirala. Tadašnja dvojba, sumnja koja je ostavila dubok trag na regularnost izbora, bila je činjenica da je guverner na Floridi bio Jeb Bush, brat republikanskog kandidata Georgea W. Pobjednika je u konačnici utvrdio Vrhovni sud. Vrlo je izgledno da se takav scenarij ponovi.
Sve ozbiljne globalne financijske institucije navode kako su tržišta osjetljiva na kretanje pandemije, njezino intenziviranje ili slabljenje, vijesti o mogućoj pojavi cjepiva. No svaka od tih banaka ili sličnih institucija navodi dvije prijetnje koje daleko nadmašuju bilo kakve tržišne poremećaje izazvane koronavirusom: prva je mogućnost da Ujedinjena Kraljevina izađe iz EU bez novog trgovinskog sporazuma, ali s tim se sada već računa pa je prijetnja ublažena. Druga je vjerojatnost da 4. studenoga nećemo znati tko je pobjednik. Ili da ćemo imati situaciju poput onih u zemljama trećeg svijeta kad oba kandidata proglase pobjedu.
Takav bi scenarij bio poguban po globalnu ekonomsku sliku. A on je izgledan. Isključen je samo u jednom slučaju, ako Biden doslovce pregazi Trumpa po broju elektora. Ako razlika bude od 50 naviše. U svakom drugom slučaju možemo očekivati da Trump otvoreno dovede u pitanje rezultate pozivajući se na dopisno glasanje i da proglasi izbornu prevaru. Jednako tako, demokrati sasvim sigurno neće priznati poraz ako rezultat ne bude po njih katastrofalan. Biden će tražiti da se čeka prebrojavanje glasova koji će doći poštom, a ako u nekim saveznim državama rezultat bude tijesan (to se svakako može očekivati u Pennsylvaniji i na Floridi), demokrati će tražiti da se broji ponovno.
Randy Frederick, stručnjak za zbivanja na Wall Streetu, rekao je za Business Insider da je sasvim jasno da bi u takvom slučaju došlo do problema na tržištima. Naime, indeks kolebljivosti tržišta indicira da će tržišta biti izuzetno osjetljiva u četiri tjedna studenoga, bitno više nego u listopadu. U pravilu je proces obrnut: kolebljivost raste do nekog važnog termina, a zatim dolazi do smirivanja. Sada se očekuje obrnuto, analitičari se boje da će izborna neizvjesnost potrajati cijeli studeni. Frederick smatra da bi se na tržištima mogla dogoditi ozbiljna pomutnja, što bi dovelo do rasprodaje i višetjedne nestabilnosti, a to bi imalo poguban učinak na globalnu ekonomiju povezano s problemima koje izaziva pandemija.
Slično je bilo s tržištima 2000., ali tu sličnost treba uzimati i na ovom, ali i na političkom planu s velikom dozom rezerve. Riječ je o potpuno drukčijem kontekstu. Sada jedan od kandidata sjedi u Bijeloj kući (2000. godine je Bill Clinton svakako napuštao Ovalni ured) što mu pruža mogućnost da se posluži mehanizmima koji bi mu mogli ići u korist. Da preko republikanskih guvernera i Senata utječe na elektorski kolegij. Ovome treba pribrojiti dodatni čimbenik, a to je snažna podijeljenost američkog društva.
Trump je neskriveno pozvao bijele suprematiste da budu pripravni i čekaju izborni dan. I nije se šalio. On nema namjeru napustiti Bijelu kuću bez borbe. A sve je izglednije i borbe koja bi se pretvorila u stvarnu uličnu borbu. S druge su strane pokreti poput BlackLivesMatter, koji sasvim sigurno neće mirno promatrati kako desničarski ekstremisti divljaju na ulicama. SAD je na rubu građanskog kaosa. Nastavak je lako zamisliti: Trump proglašava izvanredno stanje. Otvoreno je pitanje kako će reagirati vojni vrh, jer zapovijed dolazi s vrha hijerarhije. Dodajmo tome toksični utjecaj dezinformacija koje potpiruju i lokalni igrači iz sjene i vanjski akteri, poput Rusije, Kine, Sjeverne Koreje, Irana. A da tako nešto nije isključeno, potvrđuju izvješća američkih sigurnosnih službi.
FBI i Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) navode kako će se prijetnje domaćih ekstremista ciljevima povezanim s izborima vjerojatno povećati uoči izbora 3. studenoga. Ured za domovinsku sigurnost savezne države New Jersey poduzeo je neobičan korak javno istaknuvši prijetnju u izvješću na svojoj web stranici. Na popisu prijetnji su i radikalne lijeve skupine. FBI u svom internom biltenu navodi rastuću prijetnju domaćih ekstremista različitih ideologija, a kojima bi cilj mogla biti vlada i ciljevi povezani s izborima.
Ministarstvo domovinske sigurnosti još je 17. kolovoza objavilo kako bi se “ideološki pogonjeni ekstremisti i drugi akteri mogli brzo mobilizirati i angažirati u nasilju povezanom uz izbore”. Jedino u što možemo biti sigurni 27 dana prije izbora jest da ništa nije sigurno. Nestabilan SAD velik je problem za demokratski svijet. Trumpa taj svijet ne interesira, ne interesira ga ni SAD ni stanje društva u zemlji kojom vlada, podijeljenost koja je posljedica vlasti koja nije “za ljude”, barem ne za sve ljude.
Crne i liberale bilo koje boje kože svakako ne. Jedino ga interesira da ostane na vlasti. I to je aksiom na kojem počiva temeljni problem Sjedinjenih Država, a onda posljedično i svijeta. Ostaje nam samo nadati se nekom povoljnijem scenariju, situaciji u kojoj će američko biračko tijelo sve riješiti još u noći 3. studenoga. I da nećemo opet gledati naslovnice koje su britanski mediji objavljivali 2004., nakon druge pobjede Georgea W. Busha: “O, ne, opet su to učinili!”