POREZ

PREDUJAM POREZA NA DOBIT:Kamen oko vrata za 134 tisuće poreznih obveznika

Getty images

Zašto poduzetnici moraju beskamatno kreditirati državu s milijardu i pol kuna godišnje





Negdje država kreditira poduzetništvo, a negdje je to gotovo isključivo obrnuto.

Naravno, riječ je o Hrvatskoj: ovdje poduzetnik početnik u banci ne može dobiti kredit čak ni da založi svu svoju imovinu (koju uglavnom nema), ali je zato primjereno da iz svoje prve dobiti on kreditira državu – i to bez kune kamata te često uz upitne rokove povratka novca.

Riječ je o specifičnoj vrsti kreditiranja, takozvanom predujmu poreza na dobit koji, prema podacima Porezne uprave, u ovoj godini plaća 134.513 poreznih obveznika, a od čega je nešto malo više od 127 tisuća pravnih osoba dok su ostalo fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.

Kako je to definirano zakonima i propisima, predujam poreza na dobit dužna su plaćati sva registrirana trgovačka društva, dok se kod obrtnika to odnosi samo na one koji su godinu završili s dohotkom većim od 400 tisuća kuna, imaju dugotrajnu imovinu­ vrijednu iznad dva milijuna kuna, prosječno zapošljavaju više od 15 radnika.

Ironično, država dobro zna obračunati predujam poreza na dobit, ali ne zna odgovoriti na novinarski upit koliko je po toj stavci naplatila u prošloj godini.

Na Globusov dopis da nam otkriju iznose koji su prošle godine u proračun uplaćeni na ime predujma poreza na dobit, dobili smo odgovor isključivo o ukupno naplaćenom porezu na dobit, a najveći dio čine uplate obračunate putem predujma. Riječ je o velikim ciframa: poduzetnici su državi u 2014. godini na ime poreza na dobit uplatili iznos od 6,92 milijarde kuna, ali je iste godine Porezna uprava poduzetnicima vratila milijardu i 468 tisuća kuna, koliko im je više obračunala u 2013. godini, uglavnom na temelju obračuna predujma poreza.

To zapravo znači da je država poduzetnicima u 2013. godini naplatila milijardu i 468 tisuća kuna više poreza na dobit nego što su oni bili dužni platiti – odnosno da su poduzetnici državu u tom iznosu kreditirali cijelu jednu godinu.

“Naravno da smo kreditirali državu, to i jest bit predujma poreza. No, problem je u tome što nam je država vratila taj novac bez kamata, a to nigdje na svijetu nije uobičajena poslovna praksa. Svaki kapital ima cijenu, nigdje ne možeš od čovjeka ili tvrtke posuditi novac a da na njega ne platiš kamate. Mislim da bi isto pravo trebali ostvarivati i poduzetnici. Dakle, kad ti država obračuna više poreza na dobit, trebala bi ga poduzetniku vratiti po istoj kamatnoj stopi po kojoj su i oni dužni plaćati državi”, smatra vlasnik tvrtke Orbico Branko Roglić.

Do viška naplaćenog poreza dolazi zbog jednostavnog razloga: država predujam poreza za tekuću godinu tvrtkama određuje na temelju dobiti iz prošle godine, ali kako dio kompanija iz godine u godinu sve lošije posluje, često su dužni 12 mjeseci plaćati obračun prema više ostvarenoj dobiti, neovisno o financijskim poteškoćama koje ih očekuju.

Evo priče jednog poduzetnika iz Osijeka.

Imao je informatičku tvrtku za koju je redovito plaćao porez na dobit, a onda ju je prošle godine odlučio preregistrirati za turističku djelatnost.

“Odlučili smo ostaviti istu tvrtku, ali se ona više nije bavila izradom softvera, nego smo otvorili hotel. Kako smo godinu prije poslovali s dobiti, Porezna nam je obračunala iznos predujma na dobit po uzoru na lanjsko poslovanje. To nam je bilo nelogično pa smo Poreznoj upravi dostavili plan poslovanja novog hotela i tvrtke u kojem smo prikazali kako u naredne dvije godine ne planiramo ostvarivati dobit, nego imati isključivo troškove i ulaganja, ali Porezna nam nije htjela izaći u susret. Maksimalno što su učinili jest da su nam smanjili iznos predujma, ali smo ga i dalje morali plaćati. Eto, dobiti nećemo imati, ali smo zato državi platili predujam koji će nam morati vratiti. Bez kamata, naravno”, povjerio se Globusu jedan poduzetnik.

O kolikim je to iznosima često riječ može se prikazati na  primjeru poslovanja grupe Valamar.

U njihovim financijskim izvješćima iz 2010. godine pronalazim kako je tvrtka kroz predujam poreza platila 11,5 milijuna kuna, a tražila natrag čak 6,7 milijuna, koliko su joj više obračunali u godini prije.

Iznosi su još veći kad pogledamo ukupno naplaćen porez na dobit od gospodarstva od 2010. godine naovamo, a posebno kad ga još usporedimo s više naplaćenim porezom koji je država od 2010. vraćala poduzetnicima.

U četiri godine oni su državi ukupno platili 37,23 milijarde kuna, a država im je vratila 4,81 milijardu, koliko su joj preplatili, većinom kroz obvezu plaćanja predujma.

To je iznos jednak cjelokupnom ovogodišnjem Poduzetničkom impulsu koji iznosi 4,4 milijarde kuna, a jednak je i petogodišnjem proračunu grada Splita.

Ne samo da su poduzetnici više naplaćeni porez natrag dobivali bez lipe isplaćene kamate, nego su i sami državi morali plaćati kamate na dospjeli porez, pa čak i u slučajevima kad je u pitanju naplata predujma.

Nije poznato koliko je država lani naplatila zateznih kamata isključivo na dospjele predujmove poreza na dobit (taj podatak nismo uspjeli dobiti od Porezne uprave), ali na ukupni porez poduzetnici su im platili zateznih kamata u vrijednosti 64,7 milijuna kuna.

“Izuzetno je problematično da se na predujam poreza na dobit naplaćuje kamata jer to znači da kamatu naplaćujete za dugovanje koje čovjek još nije napravio. Dodatno, riječ je o visokim zateznim kamatama. Smatram da te kamate ne bi smjele biti više od stope po kojoj se država zadužuje, a to je između pet i šest posto”, pojasnio je za Globus predsjednik Komore poreznih savjetnika Mate Perković.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Izdvajamo