Više od milijun ljudi, odnosno svaki četvrti stanovnik Hrvatske, sjest će pred televizor u srijedu navečer s leptirićima u želucu i velikim očekivanjem. Svi oni koji su uplatili lotolistić gaje nadu da će baš u njihovu džepu završiti 32 milijuna kuna, najveći lotodobitak u povijesti Hrvatske.
Ispred Lutrijinih poslovnica strpljivo stoje u redu i oni kojima je igranje lota dugodišnji ritual kao i oni brojniji koji su spremni sreću okušati samo kad se pruži mogućnost za dobivanje jako velikog novčanog iznosa. Za 35 kuna kupuje se nada, prilika za maštanje o vili s bazenom, egzotičnim plažama, skupocjenim automobilima, bezbrižnom životu...
Lov na 32 milijuna traje do srijede u 17.30 sati, a u nešto poslije 19 sati već će se znati je li pogođen super jackpot. Kao što nalažu pravila – za osvajanje 32 milijuna – nije dovoljno samo pogoditi 7 brojeva nego i slovo A ili B. U Hrvatskoj lutriji kažu da mnogi koji ovih dana kao sumanuti uplaćuju loto ne razlikuju jackpot od super jackpota. Za prvi, koji iznosi 12 milijuna, traži se 7 brojeva, a za drugi – istih tih sedam brojeva i slovo.
Moguće je tako da u srijedu bude izvučen jackpot, ali ne i super jackpot, čime bi se loto groznica, vjerojatno u malo blažem obliku, nastavila jer bi u igri i dalje ostalo više od 20 milijuna kuna. Super jackpot Hrvatska je lutrija uvela prošle godine kako bi svoju najpopularniju igru loto 7/39 učinila atraktivnijom.
Loto je ovih dana češća tema razgovora i od rezultata lokalnih izbora i od Farme, Dinama i Hajduka. Uplaćuju ga i ministri i umirovljenici, u Lutrijinim se poslovnicama ruše kompjuterski sistemi zbog sveopće navale koju neki nazivaju euforijom, drugi histerijom, no sve je manje onih koji joj uspijevaju odoljeti.
Može li se loto namjestiti?
Nikada nitko nije uspio dokazati da je Lutrija namjestila razultate izvlačenja. Do sredine 90-ih, kad igra nije bila kompjuterizirana, bilo je nekoliko sporova između Lutrije i igrača, koje je Lutrija sve redom izgubila. Naime, tada je postojala mogućnost da se uplaćeni listić izgubi u transportu ili da ga osoba za šalterom koja prima uplate nepropisno evidentira.
Otkakako je 2002. loto u cijelosti prebačen na tzv. on-line sustav, malverzacije s listićima su gotovo nemoguće jer se prilikom uplate svaki listić skenira i igrač dobiva potvrdu da je njegova uplata ušla u centralni sustav. Uoči samoga izvlačenja svi podaci o uplatama, koji se nalaze u Lutrijinu kompjuterskom sistemu, dodatno se pohranjuju na neizbrisiv medij koji se pod nadzorom komisije stavlja u sef u zgradi HTV-a.
Postojale su i teorije o malverzacijama s kuglicama te da se one koje trebaju biti izvučene od ostalih neznatno razlikuju po veličini i težini. Dok su se kuglice izvlačile ručno, pričalo se da neke imaju višu temperaturu.
U Lutriji tvrde da svaka kuglica ima svoju specifikaciju o karakteristikama materijala i težini koja je jednaka u mikrogram. Od posebne ih gume proizvodi francuska tvrtka Rio Cateau.
Čuvaju se u svom kovčegu u televizijskom trezoru. Jedan ključ kovčega već godinama čuva djelatnih HL-a Drago Držanić, a drugi je ključ kod operatera bubnja, također zaposlenika HL-a koji se na tom mjestu izmjenjuju. Prije izvlačenja operater ubacuje kuglice u cijevi bubnja – po deset u cijev – a brojeve koje će biti izvučeni određuje bubanj u kojem kuglice pokreću lopatice. U kompjuterski programiranim vremenskim razmacima otvaraju se vratašca na bubnju iz kojih izleti kuglica s brojem.
Zašto je loto još i sad najpopularnija igra na sreću?
U cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, s obzirom na broj igrača – loto je daleko najpopularnija i najraširenija igra na sreću. Riječ je o klasičnoj igri na sreću koju smiju priređivati samo državne lutrije, nipošto privatne tvrtke. Povijest lutrijskih igara seže u vrijeme renesanse kad su u Italiji organizirana prva lutrijska izvlačenja.
Jugoslavenska je lutrija među prvima u Europi počela priređivati loto. S pravilima koja se neznatno razlikuju od današnjih pojavio se 1962. i u njemu se pogađalo 5 od 49 brojeva. Loto 7/39 priređuje se od 1985. U Hrvatskoj lutriji tvrde da su im najvjerniji igrači umirovljenici, jer mlađe generacije traže brže igre u kojima imaju dojam da sami mogu utjecati na njihov ishod, pa se okreću klađenju u kladionicama.
Otvaranjem kladionica loto je izgubio dio igrača, no i dalje je najmasovnija igra. Iz godine u godinu ukupna količina uplata u blagom je padu, no u konačnici ovisi o tome koliko je tijekom godine bilo velikih jackpotova koji uzrokuju tzv. lotogroznice kad listiće uplaćuju i oni koji ne igraju redovito.
U prosjeku se po jednom igraču uplaćuje 1,3 listića. Među igračima i dobitnicima podjednako je žena i muškaraca, a više sedmica je bilo pogođeno na običnim nego na sistemskim listićima. Dobitnici su najčešće ljudi koji godinama igraju, no prije nekoliko je godina jedna djevojka prvi put u životu uplatila loto i pogodila sedmicu.
U krizi ljudi više igraju igre na sreću?
Istraživanja provedena u nekoliko zemalja EU pokazuju da se ljudi lakše odlučuju uložiti u igru na sreću ako imaju više novca; ako BDP u državi poraste za 1 posto, uplata igara na sreću raste za 1,1 posto, a lota čak 1,5 posto. Stručnjaci za igre odbacuju tvrdnje kako se u kriznim vremeni ljudi više okreću igrama na sreću.
Da je tako, pokazuje i iskustvo Hrvatske lutrije gdje priznaju kako od listopada prošle godine, kad je naglo pala vrijednost dionica na burzi što su mnogi doživjeli kao početak ekonomske krize, bilježe pad uplata, pri čemu je trenutna navala ipak izvanredno stanje.
Loto je igra za široke mase, među kojom je najviše siromašnih, no to ne znači da ga ne igraju i bogati koji si mogu priuštiti i elitniju zabavu poput odlaska u kockarnice. Iako psiholozi tvrde da je većini glavni motiv za igranje lota želja za uzbuđenjem, nema dvojbe da mnogi u lotu vide izlaz iz kronične besparice. Ipak, kako je među vjernim lotoigračima mnogo ljudi vrlo lošeg materijalnog statusa – sve je više onih koji odustaju od igre jer nemaju 35 kuna.
Najveći jackpotovi prije Božića i Uskrsa?
Vjerni igrači tvrde nam kako su najveći iznosi jackpota pojavljuju uoči Božića i Nove godine, te Uskrsa – u vrijeme kad ljudi s manje grižnje savjesti prebiru po novčaniku i više troše na zabavu poneseni predblagdanskim ugođajem. Kako se ovaj rekordni super jackpot ne poklapa ni s jednim blagdanom, neki su umovi, koji se nikako ne žele pomiriti da se išta na ovome svijetu događa slučajno, zaključili da su za loto groznicu krivi izbori.
Lotu i izborima teško je zdravom logikom naći zajedničku crtu, no i ta teorija pada u vodu jer su izbori prošli, a lotoludilo ne jenjava.
Dobici se ne oporezuju?
Prema Zakonu o igrama na sreću dobici u lutrijskim igrama se ne oporezuju, što znači da će sretni dobitnik doista i osvojiti puni iznos od 32 milijuna, a ako ih bude više, novac će podijeliti. U većini europskih zemalja i SAD-u država dobitnicima kao porez uzme barem četvrtinu iznosa.
Uoči subotnjeg izvlačenja građani su uplatili 15,5 milijuna kuna, od čega je država odmah sebi uzela 22 posto PDV-a. Od preostaloga iznosa polovica ide u fond nagrada, a druga polovica pripada Hrvatskoj lutriji koja tim iznosom pokriva troškove svoga poslovanja i na kraju nedvojbeno ostvaruje zavidnu dobit koju uplaćuje u državni proračun. Države i imaju svoje nacionalne tvrtke za priređivanje lutrijskih igara kako bi punile svoj proračun. Dobit HL-a s godinama se uglavnom povećava, pri čemu je 2008. bila iznimka, a pad dobiti u HL-u objašnjavaju povećanjem troškova. Privatne tvrtke u Hrvatskoj smiju imati kladionice i kockarnice na čiji promet država obračunava visoke poreze, ali svejedno od tih igara državni proračun zarađuje osjetno manje nego od lota.
Je li dobitnicima zajamčena anonimnost?
Iako Hrvatskoj lutriji zakoni ne zabranjuju da javnosti otkrije identitet dobitnika, u toj se kući drže pravila strogog čuvanja anonimnosti igrača. Nekoliko minuta nakon izvlačenja brojeva kompjuterski sistem otkriva je li pogođena sedmica i na kojem uplatnom mjestu. To su ujedno i svi podaci koje HL javnosti otkriva.
Tek malobrojni dobitnici milijuna pristali su svoju sreću podijeliti sa cijelom nacijom putem medija. Među njima je inženjer iz Biograda Mario Tolić (38) koji je u siječnju ove godine osvojio super jackpot od 9 milijuna kuna. Izvlačenje je pratio s većim društvom u jednom biogradskom kafiću i kad su na TV-u rekli da je dobitnik iz Biograda, pogledao je u svoj listić i radosnu vijest podijelio sa svima u lokalu. Vijest se brzo proširila pa je Tolić pristao dati izjave medijima.
Isplata na račun, u gotovini ili na rate?
Sretnik ima rok od 60 dana u kojem se treba javiti u Lutriju koja mu je pak dužna u roku od 10 dana isplatiti dobitak. U HL-u ne pamte da se dobitnik milijunskog zgoditka nije pojavio. Pravilo je da se višemilijunski iznosi podižu u centrali HL-a u Zagrebu, a dobitnik može birati hoće li isplatu na bankovni račun ili u gotovini. Najčešće traže manji dio u gotovini po koji dolaze u pratnji bliske osobe, katkad i svoga odvjetnika, a ostalo na račun. Bilo je, doduše, i onih koji su iz Lutrije kući otišli s kovčegom prepunim novčanica. U Hrvatskoj se dobitak isplaćuje odjednom za razliku od nekih drugih zemalja gdje je običaj isplate na više rata, odnosno sretnik može podići cijeli dobitak odmah, ali mu ga se u tom slučaju umanjuje za proviziju. Isplata na rate, koja je u SAD-u uobičajena, uvedena je među ostalim kako bi se novopečeni milijunaši lakše priviknuli da su postali bogati i da im novac ne bi prouzročio probleme, pogotovo stoga što u toj zemlji priređivač igre ne čuva anonimnost dobitnika, nego njegovo ime razglasi na sva zvona.
Vode li iznenadni milijuni čovjeka u propast?
Prije nekoliko godina kad je na lotu dobio sedam milijuna kuna, jedan je hrvatski igrač mislio da je najsretniji čovjek na svijetu. Od toga mu novca nije ostalo ništa, preživljava od male mirovine i proklinje dan kad je postao milijunaš. Na vratima su mu ubrzo osvanuli rođaci i prijatelji koje nije vidio godinama i za koje nije znao da postoje, a on im je velikodušno podijelio gotovo sav novac. Neki osvajači velikih jackpotova policiji su prijavljivali prijetnje otmicom i ubojstvom, a jednom je pritisak okoline bio toliki da se u strahu za vlastiti život iz Hrvatske preselio u Australiju.
Dok neki smatraju kako igre na sreću postoje prvenstveno da bi ljude zabavljale, drugi ih osporavaju tvrdeći kako je ipak riječ o kocki, hazardu koji u čovjeku potiče niske strasti, pohlepu, nerad, lažnu nadu i razne frustracije, a k tome mu izvlače novac iz džepa. Iz svijeta stižu zastrašujuće priče o instant-milijunašima kojima je novac toliko izmijenio život da su ostali bez životnih partnera i prijatelja, odali se alkoholu i drogama, završili na psihijatriji ili počinili samoubojstvo. Jednom su Amerikancu veći dio dobitka ukrali iz automobila dok je slavio u striptiz-baru, a žena ga je ostavila pošto im je unuka umrla od predoziranja drogom koju je kupovala djedovim novcem.
No, većina lotodobitnika priznaje da im se život promijenio nabolje. Financijski stručnjaci i psiholozi savjetuju im da život mijenjaju polako, dobro razmisle što žele i, tek kad ih prođe euforija, pametno ulože novac. Dobitnica 5 milijuna eura – oko 38 milijuna kuna – na njemačkoj Lutriji, Hrvatica Vesna Vekić, nastavila je mirno živjeti u svojoj kući u predgrađu Münchena, otplatila kredite, umjesto napornom poslu, posvetila se putovanjima, financijski pomogla svojim najbližima, a ostatak novca uložila u nekoliko banaka u Švicarskoj od kojih dobiva izdašnu mjesečnu kamatu.
Iako je za njezin dobitak znala cijela Njemačka, nitko joj nije prijetio niti joj zagorčavao život, no kad je za nju preko Globusa doznala hrvatska javnost, uslijedili su joj brojni pozivi nepoznatih ljudi iz Hrvatske, od kojih su joj se neki predstavljali kao daleki rođaci, i koji su je tražili da im pošalje nešto novca, ali ih je ona sve redom odbila.
Što je bolest visokog jackpota?
Pojam bolest jackpota nastao je prije nekoliko godina kada su priređivači lota u cijelom svijetu shvatili da igračima moraju ponuditi što veći jackpot da bi ih privukli da što više uplaćuju. Psihološka granica kad se jackpot smatra velikim zbog čega nastupa tzv. lotogroznica kod nas je dugo vremena iznosila 4 milijuna kuna što je bila protuvrijednost milijun njemačkih maraka.
Kad je marku zamijenio euro, navala na uplatna mjesta nastupila bi tak ako bi glavni dobitak bio 7 milijuna, a kako je tijekom proteklih godina Hrvatska proživjela nekoliko takvih euforičnih lovova na jackpot u iznosu od 11 ili 12 milijuna, igrači traže sve više. Masovna uplata, tvrde u Lutriji, sada nastupa tek kad jackpot prijeđe 15-ak milijuna. Ovaj put se trebao popeti na čak 19 milijuna da krene prava navala.
Već dugo u jednom kolu igrači nisu uplatili više nego što iznosi jackpot. To se posljednji put dogodilo 2003., kad su u želji da osvoje 18 milijuna kuna jackpota, hrvatski građani u nekoliko dana u loto uložili 21 milijun. U HL-u razmišljaju o udruživanju snaga s lutrijama zemalja u okruženju kako bi u igri bilo više novca pa bi se i naši jackpotovi približili iznosima od stotinjak i više milijuna, što je uobičajeno u nekim bogatijim europskim zemljama. U desetak europskih zemalja igra se loto EuroMillions na kojem je mlada Španjolka još neotkrivena identiteta nedavno osvojila rekordni dobitak od 126 milijuna eura.
Najveći jackpot u povijesti od 363 milijuna dolara prije nekoliko su godina podijelila dvojica sretnika iz Michigana i Illinoisa.
Koji su najsretniji brojevi i uplatna mjesta?
Iako matematičari tvrdi da svaki od 39 brojeva ima jednako šanse biti izvučen, statistika HL-a pokazuju da je od 1995. do danas najviše, čak 234 puta, bio izvučen broj 32. Slijedi 39, koji je izvučen 225 puta, pa 37, 22, 34, 8, 18, 36, 29, 23... Ispada, dakle, da mali, posebno jednoznamenkasti brojevi, rjeđe izlaze iz bubnja. U prošlom je koluWW čak 1670 igrača uplatilo istu kombinaciju – 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35. Čak 663 igrača se odlučilo za prvih sedam brojeva 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7...
Nerijetko se često ponavlja kombinacija koja je bila izvučena u prethodnom kolu. Većina stalnih igrača tvrdi da uvijek uplaćuje istu kombinaciju, a u stalnom je porastu i broj onih koji pri uplati koriste mogućnost da im kombinaciju 7 brojeva odabere kompjuter. Neki priznaju da svoje sretne brojeve traže uz pomoć vidovnjaka. Kad bi ti isti vidovnjaci doista mogli znati koji će brojevi biti izvučeni na lotu –ne bi zarađivali proricanjem tuđih sudbina, nego bi igrali loto.
U prošlom je kolu bilo uplaćeno 7,129.273 različitih kombinacija sedam brojeva, što je gotovo polovica ukupnog broja kombinacija koji iznosi 15,380.937. S obzirom na to da za lov na super jackpot igrač još mora odabrati između slova A i B, broj kombinacija se udvostručuje na 30,761.874. U Lutriji kažu da se nešto više od 60 posto igrača odlučuje za slovo A.
Kiosk Roko na autobusnoj stanici u Velikoj Gorici jedino je mjesto u Hrvatskoj na kojem su u proteklih nekoliko godina uplaćene čak dvije sedmice koje su osvojile jackpot. U oba slučaja uplatitelji nisu bili iz Velike Gorice. Inače, najviše je milijunskih dobitaka završilo u Zagrebu, što i nije čudno jer je u glavnom gradu najviše uplatnih mjesta i na području grada i okolice se ostvaruje trećina ukupnog Lutrijina prometa.
Posljednji veliki jackpot od 18 milijuna kuna, što je ujedno rekordni dobitak u povijesti hrvatskoga lota, uplaćen je u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, a igrač je bio iz Slavonskoga Broda.
Komentari
0