DEBATA

ODRŽANO JEDINO SUČELJAVANJE UOČI PRVOG KRUGA Nakon okršaja o korupciji, migrantima i ulasku Srbije u EU, kandidati jedni druge osobno prozivali

Zagreb, 171219. HRT, Prisavlje 3. Suceljavanje 11 predsjednickih kandidata. Na fotografiji: Nedjeljko Babic, Anto Djapic, Kolinda Grabar-Kitarovic, Dario Jurican - Milan Bandic, Mislav Kolakusic, Dejan Kovac, Zoran Milanovic, Dalija Oreskovic, Katarina Peovic, Ivan Pernar, Miroslav Skoro. Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

 

Jedina novost koja se mogla čuti u dva i pol sata, koliko je trajalo jedino predizborno sučeljavanje svih jedanaesteoro predsjedničkih kandidata, je da predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović smatra da ima korupcije u obavještajnom sustavu.

- Već se godinama bavim s korupcijom u SOA-i i drugim službama. Vrijeme je da se službe pomlade, da se u njima zaposle mladi ljudi koji nisu korumpirani - kazala je Grabar-Kitarović po kojoj bi trebalo mijenjati zakone tako da se omogući bolja suradnja službi i svih triju poluga vlasti.

Korupcija je bila prvo od šest pitanja koje su HTV-ovi voditelji, Zrinka Grancarić i Branko Nađvinski postavljali kandidatima u vezi s njihovim ovlastima i vanjskom politikom, a nakon njih je slijedio set od četiri svjetonazorska pitanja. Nakon korupcije kandidati - Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ), Zoran Milanović (SDP i 12 stranaka), Miroslav Škoro (nezavisni), Mislav Kolakušić (nezavisni), Ivan Pernar (SIP), Dejan Kovač (HSLS), Dalija Orešković (nezavisna), Dario Juričan (nezavisni), Nedjeljko Babić (Hrvatska stranka svih kajkavaca, štokavaca i čakavaca), Anto Đapić (DESNO) i Katarina Peović (Radnička fronta i Socijalistička radnička partija Hrvatske) su odgovarali na pitanja treba li zbog migrantske krize postaviti vojsku na granice, trebaju li Hrvatskoj vojni zrakoplovi, treba li Hrvatska blokirati ulazak Srbije u Europsku uniju, kakvu politiku treba voditi prema BiH te treba li postaviti ćirilične ploče u Vukovaru.

FOTOGALERIJA: Sučeljavanje predsjedničkih kandidata na HRT-u

 

Govoreći o korupciji Miroslav Škoro je kazao da je jedini u studiju poduzetnik i susreće se s time kako ona otežava posao poduzetnicima. Zakonodavstvo je po njemu najveći problem.

Zoran Milanović kaže da predsjednik države ima ovlast predlaganja predsjednika Vrhovnog suda i treba inzistirati na nepokolebljivoj osobi.

Katarina Peović i Ivan Pernar ovu su temu iskoristili da bi predsjednici Grabar-Kitarović predbacili sporna pomilovanja, posebno Leona Sulića koji je oštetio Croatia bus.

Migranti

Premda je format emisije takav da su se teško mogle razviti polemike (svaki kandidat je imao minutu za odgovor, a na raspolaganju mu je bilo pet replika) više puta je zaiskrilo između Grabar-Kitarović i Milanovića. Tako je bilo na temi migranata. Grabar-Kitarović je rekla da smo 2015. i 2016. imali kaos jer su se samo propuštali migranti, a pola njih se vratilo jer nisu bili pravi izbjeglice. - Omogućili smo promjene zakona da vojska može policiji pomoći u osiguranju granice. Procjena je policije da im takva pomoć trenutno nije potrebna. Granica se dobro štiti i Angela Merkel zbog toga izražava zahvalnost - kazala je Grabar-Kitarović.

Zagreb, 171219. HRT, Prisavlje 3. Suceljavanje 11 predsjednickih kandidata. Na fotografiji: Kolinda Grabar-Kitarovic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
 

- Nazivati operaciju hrvatske države iz jeseni 2015. kaosom može samo um koji je navikao na represiju, koji tako gleda ljudska bića. Naravno da bih reagirao da je tada išta bilo ugroženo. 500 tisuća ljudi je prošlo, a ni jedna taraba nije oštećena. Uvijek je postojao plan B, dok su drugi išli Orbánu i Vučiću, ja sam išao Merkel. Ona je htjela da zadržimo 100 tisuća ljudi, ja to nisam htio - žustro je odgovorio Milanović.

Na temi ilegalnih migracija moglo se čuti najviše tvrdih stavova. Kolakušić bi na ilegalan prelazak granice odgovorio isključivo zatvorom, Škoro bi se od ilegalnih migranata branio izvođenjem vojske na granice, a Đapić bi pored vojske postavio fizičke prepreke.

Pitanje eskadrile borbenih zrakoplova također je prouzročilo iskre između Grabar-Kitarović i Milanovića. - Trebamo se uzdati u sebe i svoje oružane snage, ali zbog sebe, a ne zato što to traži NATO. Odluku o borbenom zrakoplovu su bivše vlade odgađale, a da ne govorim o korupciji - kazala je Grabar-Kitarović aludirajući na remont MiG-ova.

- Ja sam 1996. bio u NATO-u kao diplomat. Dva posto izdvajanja za NATO je preporuka, a na zemlji je koliko će dati. Nama treba brodovlje. Ali i zrakoplovi, oni iz Ukrajine koji su obnovljeni, koji su dočekali predsjednicu i s kojima je išla na utakmicu - vratio je Milanović.

“Region”

Na ovoj je temi najoriginalniji bio Kolakušić koji smatra da je NATO mrtav što dokazuje slučaj Sirije iz koje je jedna članica izašla (SAD), a druga ušla (Turska). On se založio za vojsku Europske unije koju bi činile sve zemlje članice.

- Granice ne smije čuvati europska, nego hrvatska vojska. Trebaju se nabaviti i zrakoplovi, ali treba paziti kakvi - replicirao mu je Škoro.

Škoro je tijekom daljnje debate kazao kako ne bi dopustio Srbiji ulazak u EU sve dok se ne riješi pitanje nestalih, dok je Milanović dao negativan odgovor. Za razliku od Kolakušića koji smatra da Hrvatska o tome ne može odlučivati jer odluke donose Francuska i Njemačka, misli da Hrvatska može na to utjecati, ali je pitanje imamo li mi takav interes. - Ljudi se plaše regionom, ali s državama bivše Jugoslavije imamo 30 posto robne razmjene. Naši interesi nisu takvi da bismo bilo kome prijetili i tome ću se protiviti. Nazivati regionom je uvredljivo. Drugo su beogradska čaršija i Vučić - rekao je Milanović.

Zagreb, 171219. HRT, Prisavlje 3. Suceljavanje 11 predsjednickih kandidata. Na fotografiji: Zoran Milanovic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Grabar-Kitarović je rekla da se Srbija mora suočiti sa svojom prošlošću, te da će inzistirati na pitanju nestalih kao uvjetu za njen ulazak u EU. - A riječ region nisam ja izmislila, nego prethodni predsjednici. Želim Hrvatsku u srednjoj Europi - nije ostala dužna Grabar-Kitarović.

O pitanju politike prema BiH Škoro je kazao da Hrvati trebaju imati vlast u zemlji, a da je preko Komšića nemaju.

Ćirilica

- Hrvati moraju imati jednaka prava kao i ostala dva konstitutivna naroda. BiH je i naša strateška dimenzija. Podržavamo ulazak BiH u EU - glasio je sličan odgovor predsjednice. Milanović je kazao da bi bila uvreda Hrvatima u BiH u minuti govoriti o nečemu što se u toj zemlji događalo u 30 godina. Podsjetio je da je kao premijer odlazio u Mostar kada je tamo gorjelo i upozoravao na izborni zakon.

Pitanje postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru Milanoviću je bio povod da se obruši na HDZ. Kazao je da ih je tamo postavio zato što je provodio zakon koji je donio HDZ. - HDZ, stranka gđe Kitarović i Škore je stvorila zakonski okvir za ćirilicu u Vukovaru i to zbog političke trgovine sa strankom Srba u Vukovaru. Ja sam taj zakon provodio - rekao je SDP-ov predsjednički kandidat.

- Rođen sam u Osijeku, normalno je da nešto piše na mađarskom i na ćirilici. Ali je Vukovar poseban grad u kojem su bili strašni zločini i građani imaju pravo odlučiti žele li ćirilicu - rekao je Škoro.

Zagreb, 171219. HRT, Prisavlje 3. Suceljavanje 11 predsjednickih kandidata. Na fotografiji: Nedjeljko Babic, Anto Djapic, Kolinda Grabar-Kitarovic, Dario Jurican - Milan Bandic, Mislav Kolakusic, Dejan Kovac, Zoran Milanovic, Dalija Oreskovic, Katarina Peovic, Ivan Pernar, Miroslav Skoro. Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
 

Grabar-Kitarović je kazala da godinama dolazi u Vukovar, da su problemi njegovih stanovnika egzistencijalne prirode, ali se moraju riješiti i pitanja zločina. - Ćirilicu ne možemo forsirati prije nego se ispuni pravda i kazne ratni zločini. To treba riješiti, a onda će lokalna zajednica razgovarati o ćirilici - rekla je Grabar-Kitarović.

Pomilovanje

Kolakušiću nije bilo jasno zašto se kandidatima postavljaju ovakva pitanja, dok se Katarina Peović obrušila na Škoru zbog izjave da bi pomilovao Tomislava Merčepa koji je osuđen za ratni zločin. - U nekoliko navrata ne odgovarate na pitanje. Vi govorite o govoru mržnje, a pomilovali biste čovjeka koji je odgovoran za smrt 43 civila. Odgovarajte na pitanja ili se nemojte kandidirati - rekla je Peović. Škoro joj je tek tada odgovorio da bi Merčepa pomiolovao iz humanih razloga jer je teško bolestan.

Prvo u nizu svjetonazorskih pitanja odnosilo se na pobačaj. Na njega jedino Kolakušić nije odgovorio navodeći da to nema veze s funkcijom predsjednika. Oko vjeronauka u školama mišljenja su bila podijeljena. Grabar-Kitarović smatra da mu je mjesto u školi, jednako kao i Škoro. Milanović nema ništa protiv toga da bude u školama, ali izborni predmet što smatra da sada nije, te da se održava prvi ili zadnji sat.

Zagreb, 171219. HRT, Prisavlje 3. Suceljavanje 11 predsjednickih kandidata. Na fotografiji: Nedjeljko Babic, Anto Djapic, Kolinda Grabar-Kitarovic, Dario Jurican - Milan Bandic, Mislav Kolakusic, Dejan Kovac, Zoran Milanovic, Dalija Oreskovic, Katarina Peovic, Ivan Pernar, Miroslav Skoro. Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
 

Kada je na red došlo pitanje da li bi sudjelovali na Paradi ponosa ili Hodu za život, kandidati su, posebice oni manje poznati javnosti, počeli još otvorenije govoriti kako smatraju da im se ne postavljaju relevantna pitanja.

- Prideovi i hodovi odvraćaju fokus s biti priče, a to je monetarni sustav. Sve dok kraljevi novca upravljaju novcem i medijima oni će uvijek bacati narodu kosku da se glođe - rekao je Ivan Pernar.

- Zakon svima daje jednako pravo da izrazi svoje stajalište. Predsjednik mora biti ideološki neutralan - odgovorio je Kolakušić s kojim se složio i Škoro.

Grabar-Kitarović se pitala zašto se suprotstavljaju te dvije manifestacije.

- Kao predsjednica se vidim samo u koloni sjećanja - rekla je Grabar-Kitarović.

Na kraju su svi kandidati pozvali građane da im daju glas, a Škoro je rekao da ga brine jedna stvar. - Moji promatrači još nisu dobili DIP-ove akreditacije i sve mi miriše na izbornu prijevaru - rekao je Škoro.

Planirano 10, postavljeno 11 pitanja

Kandidati su odgovarali na 10 pitanja, šest o ovlastima predsjednika i unutarnje politike te četiri svjetonazorska. Imali su na raspolaganju po minutu za prvih šest odgovora i po pola minute odgovora na svjetonazorska pitanja. Uštedjeli su vrijeme u sučeljavanju pa je ipak postavljeno i jedanaesto pitanje.

1. Kako biste se borili protiv korupcije?

2. Treba li slati vojsku na granice zbog imigranata?

3. Trebaju li Hrvatskoj vojni avioni?

4. Treba li Hrvatska blokirati ulazak Srbije u EU?

5. Kakvu politiku Hrvatska treba voditi prema BiH?

6. Postavljanje ćiriličnih ploča u Vukovaru, da ili ne?

7. Vaš stav o pobačaju?

8. Treba li vjeronauk biti u školama?

9. Biste li sudjelovali na Gay prideu ili Hodu za život?

10. Što za vas znači Franjo Tuđman, a što Tito?

11. Što mislite o pozdravu “Za dom spremni”?

 

U nastavku donosimo tijek debate kako smo ga pratili iz minute u minutu

------------------------------

ZAVRŠNA RIJEČ PREDSJEDNIČKIH KANDIDATA

Anto Đapić:

- Cijeli život borio sam se na istim pozicijama, nisam odstupao od vrijednosti koje su važne. Devedesete sam se pridružio ratu, bio sam tada i sada za dom spreman. Vrijednosti su ugrožene. Pozivam nacionalnu i domoljubnu Hrvatsku da prepozna da ću braniti ono što smo vrlo teško stvorili.

Kolinda Grabar-Kitarović:

- Pozivam vas da 22.prosinca izađete na izbore. Kao vaša predsjednica prešla sam svaki pedalj ove države i temeljem vaših problema, snova i nadanja nastao je moj program. Moramo poboljšati stanje. Sve što sam čula večeras je popis želja, rijetko tko ima program. Nudim vam rad i marljivost umjesto nerada, rast, srdačnost i daljnje kretanje među nama, a ne bahatost. Nudim vam zajedništvo, Hrvatska za sve.

Dario Juričan:

-  Ja Hrvatskoj uvodim korupciju, koruptivni red, rast. Sve što vam ponude, nudim duplo. Nudim i osmi padež 'Kome', pozivam i sve mrtve da glasaju za mene.

Mislav Kolakušić:

- Najjače oružje demokracije je glas na izborima. Demokracija počiva na vašem pravu i dužnosti da odlučite tko će urediti vaš život. Građani često daju neinformirane glasove, zaokružuju osobe i liste jer je to netko rekao. Situacija je kritična, informirajte se, pogledajte tko je što radio proteklih godina.

Dejan Kovač:

- Hrvatska kakvu danas imamo je rezultat vladavine Zorana Milanovića i Grabar Kitarović. Izgubili smo 300 tisuća građana, prijatelje, obitelj... 22.12 imate priliku da ih vratimo i zaustavimo daljnji odlazak. Sudbina je u vašim rukama.

Zoran Milanović:

- Kao vaš predsjednik vratit ću dignitet, elementarno dostojanstvo i pristojnost. Kao političar radio sam i griješio, ukidao saborske mirovine, suprotstavio se bankama. Vrijeme se mijenja, ne tražim veće ovlasti, smatram ih putem u tiraniju. Predsjednik mora biti distanciran i ne odlučivati o novcu i kadrovima. Tu sam da služim, tražim vaše povjerenje i vaš glas.

Dalija Orešković:

- Kandidati koji vode u anketama kandidati su stranačke, klijentelističke i koruptivne Hrvatske. Uz njih će Hrvatska nastaviti istim smjerom, ako ne i gorim. Moj plan za Hrvatsku nastao je na temelju stručnog znanja i prakse. Pozivam građane da ne dopuste da odluku umjesto njih donesu ankete i manipulacije.

Katarina Peović:

- Uključila sam se u izbore kao kandidatkinja radničke i antifašističke ljevice, čega se ne sramim. Ovo su izbori na kojima treba nešto reći o radnicima. oni koji su slali interventnu policiju na radnike na Braču, danas opet govore o radnicima. O radnicima se govori samo prigodno.

Ivan Pernar:

- Postoji razlog zašto su sve države svijeta u dugu, a nisu dužne jedna drugoj. Proces stvaranja novca je otuđen i gurnut privatnim entitetima koji kamatare države, na način da su novac definirali kao dug. Dugovi svih zemalja rastu, cilj je likvidacija imovine. Jedini sam kandidat koji se suprotstavlja tom sustavu. Pozivam sve građane koji su prije 5 godina glasali za Sinčić ada glasaju za mene, s tim da ih ja neću izdati.

Miroslav Škoro:

-  Ovo vrijeme bilo je korisno da gledatelji vide koliko je sve ovo jalovo. Ja sam čovjek koji se bori protiv ovog sustava, nudim korjenite promjene i tražim povećanje ovlasti. 22. prosinca ćemo promijeniti Ustav. Brine me jedna stvar... Moji promatrači još nisu dobili DIP-ove akreditacije i sve mi miriše na izbornu prijevaru

--------------------------------

 

23:35 Gotovo je s pitanjima, a kandidati su dobili priliku da ispucaju replike koje su im ostale. Prvu je iskoristila Kolinda Grabar-Kitarović koja je iskazala razočarenje činjenicom da se razgovaralo o ideološkim pitanjima, a ne o programu.

- Nisam pristala na sučeljavanje samo s dva kandidata jer ne želim nikoga podcijeniti. Drugo, Merčep nije nikada zatražio pomilovanje.

Kolinda je za kraj poručila Orešković za fabriciranje prijava te da se i u Povjerenstvu za sukob interesa "spremala za kampanju".

Ubrzo je uslijedio odgovor bivše šefice Povjerenstva.

- Ja sam u svom mandatu izgradila jednu važnu instituciju. Kamo sreće da ste vi pet godina potrošili na izgradnju institucija hrvatske države. Degradirali ste, obezvrijedili i osramotili tu funkciju!

Škoro se također osjećao prozvanim od strane predsjednice-

- Kad me već apostrofirala pa iskazuje brigu za druge kandidate, u svom mandatu baš nije iskazivala brigu za narod u sredini. Sjetimo se Istanbulske, ona je tražila još 2014. da ju ratificiramo,

Zoran Milanović je rekao:

- Najbolja demografska mjera je poštena vlast, nema bolje.  To trenutno nemamo. Brojne države doživjele su demografski pad ulazom u EU, ali vraćaju se. Ne širimo paniku, izborit ćemo se ali trebamo poštenu vlast.

Nedjeljko Babić se požalio:

- Mi ovdje 2,5 sata stojimo, raspravljamo o svemu, a ni u jednom trenutku nismo se sjetili našeg naroda i problema. Zato, jedino što preostaje je da se svi skupimo i ujedinimo. Jedino tako možemo nešto.

--------------------------------

23:30 Na red je došla problematika pozdrava 'Za dom spremni'.

Miroslav Škoro:

- To sam nekoliko puta izrekao, ZDS je pozdrav kojim se pozdravljalo za vrijeme fašističke NDH, ali je i insignija na rukavima HOS-a, bio je to pozdrav pod kojim su pogibali . Račan je tu postrojbu priznao kao regularnu, nemam s tim problema.

Anto Đapić:

- Ja sam ratni načelnik HOS-a kome je ZDS bio službeni pozdrav. Bio sam onda za dom spreman i danas sam. Taj pozdrav je u Vukovaru zaustavio petokraku. To je za najveći dio naroda svetinja.

Kolinda Grabar-Kitarović:

- Ja se slažem da treba prestati raspravljati o ideologiji. ZDS jest bio ustaški pozdrav, ali na insignijama HOS-a značio je nešto sasvim drugo. Ima ovdje onih koji su mogli zabraniti da su htjeli, on je i dalje legalan.

Dario Juričan:

- Ja bih se založio za 'Za korupciju spremni'.

Mislav Kolakušić:

- Već sam odgovorio, nema više potrebe

Dejan Kovač:

- Trudit ću se da ovakav govor bude neprihvatljiv u mom mandatu. Ne možemo stalno o tome

Zoran Milanović:

- Oni koji se pozivaju na Tuđmana, neka pogledaju njegove izjave kada se zgražao na taj povik. Ustavni sud je u dvije presude povodom žalbe ustanovio da je to poziv na mržnju.

Dalija Orešković:

- Postavlja se pitanje zašto su naši bližnji ginuli u ratu. Sigurno ne radi ovih jalovih debata. Dok ne postanemo  država vladavine prava...

Katarina Peović:

 ZDS je ekvivalent pozdravu heil Hitler. HOS se 1991. pozivao na Pavelića i NDH. Zašto je nekome revizija prošlosti bliska? Samo važno da bi zatrli ideju boljeg i pravednijeg društva.

--------------------------------

23:20 Kandidati su upitani za mišljenje o Franji Tuđmanu i Titu.

Ivan Pernar:

- Tuđman je osoba koja je pokrenula hrvatsku državu, a kasnije ju upropastio s kompanjonima iz HDZ-a. Manje nas radi nego u socijalizmu, Hrvatsku je iz jedne čizme dao pod drugu.

Miroslav Škoro:

- Tuđman će ostati zapisan velikim slovima u povijesti hrvatskog naroda. Imao je viziju, bio vođa, a svi nakon njega su bili poslovođe. Znao je napraviti poteze koje drugi nisu razumjeli, pa i infrastrukturno.

Nedjeljko Babić:

- Ja sam Zagorec, s jedne strane mi je Tito, druge Tuđman. Za vrijeme Tita sam živio kratko, puno učio i  naučio, a za Tuđmana mogui reći jednu stvar. Čovjek koji je doživio ono što je sanjao.

Anto Đapić:

- Tuđman je obnovitelj hrvatske države. Tito je čovjek odgovoran za zločin nad hrvatskim narodom, od Bleiburga nadalje.

Kolinda Grabar-Kitarović:

- Franjo je prvi hrvatski predsjednik u rangu ljudi  koje cijenim. Uspostavila sam velered Franje Tuđmana. Tito je odigrao pozitivnu ulogu u antifašizmu.

Dario Juričan:

-  Ja sam jedini kandidat koji je bio na Pantovčaku, tamo me dočekala bista Franje Tuđmana i imala je oštećen podest. Tako gospođa Kitarović brine o Tuđmanu.

Mislav Kolakušić:

- I Tito i Tuđman su pobijedili u ratu, u miru su imali i dobrih i loših stvari.

Dejan Kovač:

- Nisam povjesničar, naš temeljni problem je što se bavimo ovakvim stvarima.

Zoran Milanović:

- Četiri su čovjeka u 20 stoljeću bili presudni za Hrvatsku  -  Krleža, Radić, Broz i Tuđman. To je ono što imamo. Bolje nemamo.

Dalija Orešković:

- I Tito i Tuđman su povijesne ličnosti. Postavlja se pitanje tko to danas ima Hrvatsku - karteli, oni odgovorni za pljačku i metež svega što smo stekli još za vrijeme Tita.

Katarina Peović:

- U trenutku kad se nominalno lijevi kandidati natječu tko će pohvaliti Tuđmana, potrebno je reći da je on kršio ljudska prava, odgovoran je za situaciju u BiH. Bez obzira na deficite jugoslavenskog socijalizma, to je bio svemirski brod.

Nakon odgovora o Titu i Tuđmanu, malo je zaiskrilo na relaciji Škoro-Milanović.

Škoro je bivšeg premijera optužio za Lex Perković, korupciju, recesiju, rast PDV-a...

Milanović je iskoristio repliku kako bi mu odgovorio:

- Zahvaljujući HDZ-ovoj harangi izručili smo šefa obavještajne zajednice drugoj državi. To je za mene čin izdaje!

--------------------------------

23:15 Sljedeće pitanje za kandidate je sljedeće - biste li sudjelovali u Paradi ponosa?

Katarina Peović:

- Naravno da bih sudjelovala na Prideu. Ljudi imaju pravo na izražavanje seksualnog opredijeljena, a kršenje tog prava je jako popularno u ovoj zemlji. To je crvena krpa kojom se ljudi suprotstavljaju.

Ivan Pernar:

- Prideovi i hodovi odvraćaju fokus sa biti priče, a to je momentalni sustav. Sve dok kraljevi novca upravljaju novcem i medijima oni će uvijek bacati narodu kosku da se glođe.

Miroslav Škoro:

- Slažem se s Kolakušićem, da raspravljamo o efemernim temama. Seksualna orijentacija svakog čovjeka je njegova stvar i ne vidim razloga da se time maše javno. Ako me budu pozvali kao predsjednika, ja ću se rado odazvati Hodu za život.

Nedjeljko Babić:

-  Ne žeim odgovoriti!

Anto Đapić:

-  Homoseksualci su pravima izjednačeni s ostalim građanima. Iako mislim da je to jedna devijacija, neupitno je da imaju prava. Afirmacija te devijacije je loša.

Kolinda Grabar Kitarović:

- Ne znam zašto se suprotstavljaju te dvije manifestacije. Kao predsjednica sudjelujem samo u Koloni sjećanja. Vodim računa da ne povrijedim ničije osjećaje.

Dario Juričan:

- Tko sam ja da nešto branim. Ako se tamo može krasti - idem.

Mislav Kolakušić:

- Zakon svima daje jednako pravo da izraze svoje stajalište. Predsjednik mora biti ideološki neutralan.

Dejan Kovač:

- Mi imamo preko 50 tisuća udruga, a građanskog društva nemamo. Cijelo građansko društvo smo ispolitizirali. Zato ne bih sudjelovao u tim akcijama.

Zoran Milanović:

- Ja sam ideološko biće, imam neke vrijednosti. Ovo je ideološko pitanje, politika je ideologija. Njemački biskupi su prije par dana donijeli zaključak da je homoseksualnost prirodna pojava.

Dalija Orešković:

- Gospođo Kitarović, bili ste sve samo ne predsjednica svih građana. Trebamo financirati udruge, ali i kontrolirati troškove. Bila sam na Povorci ponosa, ali mogla bih i u Hod za život.

--------------------------------

23:08 Nastavlja se sa svjetonazorskim pitanjima, na red je došao vjeronauk u školama.

Dalija Orešković:

- Ne. Vjernik sam, ali to nije bitno. Crkva i država moraju biti odvojene, ne vidim zašto imamo ovaj model. Moja djeca na vjeronauk ne idu, a duhovnost će naučiti u  crkvenim objektima.

Katarina Peović:

- Ne, to je posljedica opasnih Vatikanskih ugovora koje moramo raskinuti. Izdvajamo ogroman novac za njihovu provedbu.

Ivan Pernar:

- Ne vidim problem, ali na teret vjerskih zajednica, neka postoji mogućnost i islamskog i pravoslavnog. S tim da to bude prvi ili zadnji sat.

Miroslav Škoro:

- Crkva je duboko u hrvatskom biću  i povijesti, ovdje živi preko 95 posto vjernika, negdje oko 87 posto katolika. Ne vidim to kao problem, da vjeronauk bude u školama. Išao sam na vjeronauk, nisam tamo ništa loše naučio.

Nedjeljko Babić:

- Protiv. Katolik sam, imam sve sakramente i jako dobro znam što je Biblija. Moja djeca na vjeronauku nisu naučili skoro ništa.

Anto Đapić:

- Apsolutno je dobrodošao, treba snažno provoditi Vatikanske ugovore. Sve to učvršćuje kršćanstvo u Hrvatskoj, treba se braniti od agresivnog sekularizma i udara na Crkvu.

Kolinda Grabar-Kitarović:

- Ne vidim u čemu je problem, vjeronauk je izborni predmet. Francuska i Slovenija su jedine europske države koje nemaju vjeronauk. Hrvatska nudi multikonfesionalni vjeronauk, to je stanje opće kulture, da i djeca koja ne idu u crkvu nauče nešto o kršćanskim običajima.

Dario Juričan:

- Ja sam za vjeronauk u kojem bi korupcija bila religija tako da podržavam, korupcija mora u škole, u znanstvene ustanove, apsolutno to podržavam

Mislav Kolakušić:

- Kao predsjednik, nakon izmjene Ustava bavit ću se gospodarstvom, porezima i pravosuđem. Građani će referendumom moći tražiti izmjenu bilo kakvog zakona, a Sabor nek odluči

Dejan Kovač:

- Ostavimo duhovnost crkvi, a politiku politici.

Zoran Milanović:

- Vjeronauk može, ali isključivo kao izborna nastava što trenutno nije, na kraju nastave. Na trećem satu to nije izborna nastava. Inzistirat ću na građanskom odgoju. Vatikanski ugovori imaju puno većih problema, imovinskih.

Katarina Peović:

- Samo bih podsjetila Milanovića da je njegova vlada mogla riješiti Vatikanske ugovore, da je obećavao, ali niste to riješili, bilo bi zanimljivo čuti zašto. Slušali smo kako SDP cijeni kršćanske vrijednosti, dakle vjerovati da ćete vi to riješiti je iluzorno.

Ivan Pernar:

- Biblija jasno daje do znanja da financiranje vjerskih zajednica bi trebalo biti od strane vjernika, a ne države.

--------------------------------

23:00 Na red je došao stav o pobačaju, a kandidatima je skraćeno vrijeme za odgovor. Naime, sada imaju 30 sekundi.

Zoran Milanović:

- To je pravo na izbor, uređeno u socijalističkom mraku, a ljudi najviše djece rade u mraku. To je pravo žene na  izbor i teška kompleksna situacija. onima koji žele uređivati koliko ćemo imati djece kažem ne.

Dalija Orešković:

- Treba štititi i promicati život ali i pravo žene na odabir. Treba poštivati civilizacijske standarde koji vrijede u cijelom svijetu.

Katarina Peović:

- Odbijanje pobačaja je odbijanje zdravstvene zaštite, koje ide ruku pod ruku s privatizacijom zdravstvenog sustava. Ovi koji su i jako liberalni svjetonazorski tu su kumovali.

Ivan Pernar:

- Brinete o nerođenoj djeci, a na temu smrti vojnika Josipa Briškog koji nije uopće trebao umrijeti, niste postavili pitanje. kolinda je mogla spriječiti smrt.

Miroslav Škoro:

- Ja sam za zaštitu života od rođenja, protiv pobačaja sam. Ustavni sud donio je odluku da bi zabrana bila protuustavna.

Nedjeljko Babić:

- U mom programu svaka majka dobivat će 400 kuna mjesečno po svakom djetetu,. Kako, otkud novci? Ako majka rodi dijete, ono postane čovjek, dobije posao i daje minimalno 1600 kuna u proračun, zašto mi ne bi 400 dali državi. Ako se dijete ne rodi, od tog čovjeka nećemo dobiti ništa.

Anto Đapić:

- Ja sam 96 godine podnio prijedlog Zakona o pobačaju koji mi je dao pokojni kardinal Kuharić. Tu nema zadrške, podupirem pravo na priziv savjesti, moramo se boriti za živ.

Kolinda Grabar-Kitarović:

- Život je od začeća do prirodne smrti, no nisam za zabranu pobačaja. To bi izazvalo još više problema. Oni koji se odluče na pobačaj to će i učiniti. Više sam za edukaciju mladih i olakšavanje usvajanja.

Dario Juričan:

-  Ja sam uvijek na strani žena.

Mislav Kolakušić:

- Ova pitanja nemaju nikakve veze s funkcijom predsjednika.

Dejan Kovač:

- Složio bih se, pravo svih žena je pravo na izbor, a pravo liječnika na priziv savjesti. Država mora svima omogućiti zdravstvenu uslugu.

Anto Đapić:

- Svjetonazorska pitanja prevažna su, narod mora znati kakav profil političara bira, mora znati što misli predsjednik države.

--------------------------------

22:50 Peović je ponovno napala Škoru zbog izjava o pomilovanju Merčepa, tako da se i nezavisni kandidat na kraju odlučio potrošiti svoju repliku kako bi objasnio što je mislio reći:

- Što se Merčepa tiče, pomilovao bih iz ljudskih razloga, čovjek je toliko u teškom zdravstvenom stanju da bih ga pomilovao kao čovjeka - rekao je Škoro i usput se osvrnuo na činjenicu da Kolinda više nije članica HDZ-a.

- Koliko ja znam, predsjednica je bila u Osijeku na proslavi HDZ-a.

Milanović je optužio HDZ za kupovanje Srba u Vukovaru.

- HDZ, stranka Koline Grabar Kitarović i Škore, je stvorila zakon i to samo da bi kupili vukovarske Srbe. I to je istina!

Kolinda je odgovorila Milanoviću.

- Začuđena sam ingorancijom kandidata koji kažu da sam u HDZ-u, što ja ne mogu kao predsjednica. 

--------------------------------

22:45 Sljedeće pitanje je vezano uz ćirilične ploče u Vukovaru.

Dejan Kovač je otvorio raspravu:

- Sjetimo se 1997. i što je dr. Franjo Tuđman rekao na izlasku iz Vlaka mira, rekao je da Hrvati kao pobjednički narod ne mogu sijati klice mržnje i zloga. Bio sam dijete rata, proveo sam četiri godine u skloništu. Sada kao otac dvoje djece želim da se priča o budućnosti. Bit ću legalist, što se tiče Ustavnog zakona i poštivati ve odredbe.

Zoran Milanović je rekao:

- S obzirom da sam bio premijer u to vrijeme, ovo nije pitan je ploče, nego zakona. Zakon je donio HDZ. Možda sam bio previše žustar u tome, možda mi je stalo do toga više nego Srbima. Na groblju u Vukovaru su latinica, ćirilica, leže zajedno i nikome to ne smeta. To je najsramnije, to je farizejstvo trgovaca mržnjom koje gledamo već 20 godina.

Orešković je i više nego jasna:

- Da! jer to proizlazi iz Ustava, zakona i odluka lokalne sredine,. Da jer će to uspostaviti drugačiji odnos među građanima, jer će mlađe generacije naučiti uvažavanju i poštivanju, a one političare koji se drugačije ne mogu izboriti na vlast treba uputiti da taj grad propada jer se nismo bavili onim što građane muči sve ovo vrijeme.

Peović je oplela po trojici kandidata:

- Svaki put kada Škoro, Đapić ili Kolinda govore o rodoljublju, iza toga stoji neka korist. Kada Penava govori o velikosrpskoj agresiji, znači da ima neku drugu korupcijsku aferu. Tuđmanovo naslijeđe branili su i lijevi i desni, iza toga stoje interesi tajkunskih elita.

Pernaru je to pitanje nebitno_

- Mislio sam da ćete postaviti pitanje kada HDZ će vratiti 24 milijuna kuna, zašto je Kolinda pomilovala Leona Sulića, ali muči vas ćirilica. To je bijeg od stvarnih pitanja. Ako vam od cjepiva strada krava, imate pravo na odštetu.

Škoro se požalio:

- Dugo već nisam čuo na jednom mjestu toliko govora mržnje. Hrvatska je tolerantna zemlja visokih standarda. Rođen sam u Osijeku, odrastao tamo gdje je normalno da piše na mađarskom ili na ćirilici. Vukovar je poseban grad u kojem su se dogodili strašni zločini. Moraju imati minimum prava da odluče žele li ćirilicu ili ne.

Babić je rekao:

- Netko je spomenuo Vlak mira, bio sam u njemu i bio sam ponosan, ganut, da sam mogao biti na tom mjestu.  Bio sam i sada, kao i svake godine, 18. studenog i ne mogu zamisliti da tamo bude ćirilica. Je l' tako gospon Đapić?

Đapić je ekspresno odgovorio:

- Tako je. Ćirilica u Vukovaru je paradigma problema djelovanja političkog srpstva u Hrvatskoj, kao i s jumbo plakatima u ovoj kampanji. Službeni jezik je hrvatski, pismo latinica. Promjena izbornog sustava u kojem je Hrvatska jedna izborna jedinica riješit će i ovaj problem. Nisu to ukidanja prava, nego se svi stavljaju u ravnopravan položaj.

Kolinda Grabar-Kitarović kaže:

- Godinama idem u Vukovar, ne samo na dan Kolone sjećanja, nego svaki dan. Njihove najveće brige su životne, posao, stambeno, veće plaće, ostanak u tom području, ali i ratne rane. Pravda nije zadovoljena. Zašto forsiramo ćirilicu prije kažnjavanja ratnih zločina koji ne zastarijevaju? To treba riješiti pa će onda lokalna zajednica razgovarati o ćirilici.

Juričan nastavljao u svom tonu:

- U Istri su nastupi dvojezični, ali kad je riječ o ćirilici u Vukovaru onda odjednom zakon ne primjenjujemo. Ja sam kriminalac, smeće i prodana duša i ja ću glasati prema onome tko će mi ponuditi više.

Kolakušić je jasan:

- Pitanje je određeno zakonom. Želimo li biti država u kojoj je vladavina prava ili ne. Ako postoji zakon, mora se primjenjivati dok ga ne promijenimo. Ovo pitanje nije u nadležnosti predsjednika pa ne znam zašto na njega odgovaramo. Predsjednik nema nikakvog utjecaja.

--------------------------------

22:33 Kada su došle na red replike, po prvi je put zaiskrilo u studiju. Doduše, nije imalo veze sa stvarnim pitanjem, ali Dejanu Kovaču strašno je zasmetalo zašto Kolinda Grabar-Kitarović ima bilježnicu ispred sebe.

- Gospođo Kitarović, vaša vanjska politika nam je poznata još od trošenja novaca po Americi. Predsjednica ste, a čitate iz bilježnice, zar vam nije neugodno? Molio bih vas da to maknete!

Kolinda je rekla da ne želi ni komentirati opasku Kovača. Zato se osvrnula na nešto drugo.

- Svi koji nazivaju Hrvate u BiH glasačkom mašinerijom, duboko ih vrijeđaju. Drugi bi im oduzeli pravo glasa, a oni znaju tko je uvijek stajao uz njih i tko se bori za njihova prava.

Zoran Milanović također se obrušio na predsjednicu:

- Imao sam tu čast govoriti na ulasku RH u EU, bio sam gost u rezidencijama lidera zapadnih zemalja, ali sad saznajem da nas je Grabar Kitarović uvela u Europu. Inicijativa tri mora je najlošije društvo u kojem možemo biti, a završava na Balkanu, na Crnom moru. Zemljopis nam baš i ne ide...

Dalija Orešković je za kraj rekla:

- Petljali bi se u Bosnu, a ne znamo kako bi riješili stanje u svojoj zemlji. To duboko vrijeđa Hrvate u BiH.
 

--------------------------------

22:30 - Na red je došlo pitanje o politici Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.

Kolakušić je jasan:

 - Prema svim susjedima moramo voditi gospodarsku politiku. Moramo omogućiti uvoz i izvoz proizvoda iz i u BiH, Crne Gore, Srbije... Najviše proizvodimo prehrambenih proizvoda. okusi podneblja odgovaraju našim susjedima.

Kovač ovo pitanje smatra izuzetno važnim:

- To pitanje će postati bitno narednih godina radi pomicanja Schengena. Trenutno vidimo totalni poraz vanjske politike, od strane EU smo fizički okruženi bodljikavom žicom, a trebamo postati vrata Europe. Moramo osnažiti pogranična područja iz kojih je najviše ljudi otišlo.

Milanović kaže da mu je minuta malo za to ozbiljno pitanje:

- Nakon 30 godina saplitanja, pa to je uvreda prema BiH i Hrvatima u BiH. Kada je doslovce gorjelo išao sam u Mostar, javno sam govorio o brojnim problemima. Svesti zemlju na minutu nije dostojna ni jedna država, tamo žive naši ljudi, to je kompleksan odnos. Tu sam za njih i bit ću, kao i za jedinstvenu BiH.

Orešković kaže:

- Odnos prema BiH može se vidjeti po tome što je i nas i njih sve manje, iako se puno ulaže, ali često netransparentno,. HBOR je dao kredite, sredstva su se davala za izgradnju sakralnih objekata, umjesto za obnovu i razvoj. Moja je mjera objava na što se troši proračunski novac - rekla je Orešković, a nakon nje riječ je preuzela Peović:

- Huškačke i nacionalističke politike najmanje koriste narodu. Ljudi u BiH sjećaju se Jugoslavije uz svu njezinu deficitarnost u nekim političkim okvirima. Jugoslavenski socijalizam dao je Bosni i Hercegovini jedan okvir u kojem nije bilo ovakvih nacionalističkih politika.

Pernar je ukazao na jedan detalj:

- Odnos Hrvatske i BiH najbolje se može vidjeti po snimkama iz Mostara, kada se gasio Aluminij, kada je u crnoj limuzini prolazio Dragan Čović. HDZ-ova politika ugasila je Aluminij, HDZ je uveo Hrvate i Bošnjake u sukob. HDZ-u su Hrvati u BiH potrebni samo kada su izbori i kada ih dovedu autobusima.

Škoro je rekao:

- BiH je država hrvatskog naroda, vitalni strateški interes RH i status hrvatskog naroda je vrlo bitan za mir i stabilnost BiH. Mir u BiH postignut je dejtonskim sporazumom, Hrvatska je tu preuzela obveze. trenutno Hrvati tamo nisu suvereni, morali bi imati vlast, a trenutna vlast koju predstavlja Komšić nije ona koju je izabrao hrvatski narod.

Anto Đapić ima decideiran stav:

- Hrvatski predsjednik ima obvezu skrbiti o suvereniteta Hrvata u BiH. Hrvati u BiH nemaju suverenitet, nikad nije bila dramatičnija pozicija nego danas. Iz R. Srpske smo protjerani, oko Banja Luke je danas četiri tisuće Hrvata najviše. Treba osigurati suverenost na način formiranja hrvatske republike u Hercegovini i kao predsjednik ću na tome inzistirati.

Kitarović je opomenula Babića.

- Gospodine, Hrvati u BiH nisu dijaspora nego autohton narod. BiH je druga domovina hrvatskog naroda. Želim politiku dobrosusjedstva, poštivanja teritorijalne cjelovitosti i poštivanje kulturnih i političkih prava hrvatskog naroda. Dijelimo granicu dugačku 1100 kilometara, sigurnost BiH nam je u interesu. Podržavamo njen ulazak u EU. Hrvatska nije prva postaja Balkana, nego je u Srednjoj Europi kamo sam je odvela.

Juričan ima drugačiju ideju:

- Kolinda je na službeni put u BiH poslala Zdravka Mamića i Miroslava Kutlu. Oni su naša gospodarska diplomacija, treba ih samo malo aktivirati i to će spasiti zemlju. Treba osnovati novi entitet, duty free zonu u Poganoj Vlaki. Tamo ću poslati Bandića, on će sve riješiti, a migranti iz Zapadne Europe će htjeti ući u BiH.

--------------------------------

22:10 Sljedeće je pitanje - treba li Hrvatska blokirati Srbiju na putu u Europsku uniju?

Juričan se žestoko protivi, evo i zašto:

- Moramo prvo razviti gospodarske veze, naša strategija mora biti da u EU uđu i Srbija i BiH. Vučić i njegova obitelj su u vrhu krađe, oni će se lako uklopiti u naše procese.

Kolakušiću je ova tema nebitna:

- O Hrvatskoj ne ovisi hoće li Srbija ući u EU, kao što ni naš ulazak nije ovisio o Sloveniji. To je politika više razine i nas nitko neće pitati, o tome će ovisiti glavne članice, Njemačka i Francuska, koje drže EU u rukama.

Kovač je nešto pomirljiviji:

- Riječ blokada je jaka, ja sam za dijalog. Svaka osoba ima pravo na posljednje počivalište, stvar nestalih se mora riješiti.

Milanović je jasan:

- Ne! Međutim, Hrvatska može o tome odlučivati. Bio sam na preko 30 sastanaka Europskog vijeća, pitanje je imamo li interes u tome. ovdje se ljude plaši regionom, a s tim regionom imamo golemi izvoz. Beogradska čaršija je nešto drugo... Naš interes nije takav da bilo kome prijetimo.

Dalija Orešković kaže:

- Itekako će se Hrvatsku to pitati kao i svaku drugu članicu. Uvjet vladavine prava su demokratski i transparentni procesi kojih u današnjoj Srbiji nema. Kad se zadovolje svi standardi, da se Srbija suoči sa svojim ratnim zločinima i da podatke isporuči Hrvatskoj, onda da.

Peović je po pitanju Srbije rekla:

- Blokiranje puta Srbije je sitnoburžoaska politika, s kojom se mala zemlja samozadovoljava, a ta politika nije ni dobra niti korisna. Mi se na ovoj periferiji svi zajedno nećemo razviti, a ulaskom u eurozonu bit će nam samo još gore.

Pernar kaže sljedeće:

- Nemam mržnju prema Srbima, smatram ih našim bratskim narodom, što stoljećima jesmo bili. Kao marionete smo uvučeni u sukobe s njima od Prvog svjetskog rata. Protivim se ulasku Srbije u EE, ali ne iz negativnih, emocija nego iz ljubavi, jer smatram da će doći do demografskog kolapsa i ekonomskog uništenja, privatizacije svega što je ostalo. Globalistička agenda će još uzeti maha.

Škoro je, očekivano, po ovom pitanju jasan:

- Razaranje Vukovara, Škabrnje, hrvatske žrtve nisu marionete. razgovaramo u kontekstu nestalih. Moramo riješiti i pitanje granice, odštete ljudima u logorima, pitanje kulturnog blaga i arhiva u Beograd. Trebaju ući EU, ali kada ispune najviše demokratske standarde.

Đapić je bio poprilično oštar:

- Srpska politika je nepromjenjiva prema Hrvatskoj još od vremena rata. Pioniri četničkih vojvoda danas su na čelu države, to je stalna verbalna agresija na Hrvatsku, a uvijek je u pripremi i ona gora na koju moramo biti spremni. Možda nećemo spriječiti ulazak u EU, ali možemo otežati. Važno je da se o tome izjasni hrvatski narod na referendumu.

Kolinda Grabar Kitarović je rekla:

- Trebamo razgovarati kako osigurati egzistenciju hrvatskim državljanima, posebno mladima. kada je riječ o mogućem članstvu, RH će apsolutno inzistirati na ispunjenju svih kriterija. I mi smo ih morali. to je bitno i da se Srbija konačno suoči sa svojom prošlošću, da dožive katarzu što su napravili u Hrvatskoj i drugim državama. Apsolutno ću inzistirati na rješavanju problema nestalih.

Kolakušić je prvi replicirao:

- Tu se radi isključivo o političkim odlukama, ulazak RH je najbolji primjer. Imamo daleko najgore pravosuđe u EU, a kao zadovoljili smo uvjete pravosuđa.

Škoro je okrznuo aktualnu predsjednicu:

- Žalosno da u ovom vremenu poraća nismo napravili više na pronalaženju nestalih. Ništa nije napravljeno ni u mandatu Kolinde Grabar Kitarović. Bio je Vučić u posjetu, vidjelo se kako je to izgledalo, a prosvjednike koji su upozoravali na problem nestalih se nazivalo marginalcima. To je politika Grabar-Kitarović

--------------------------------

22:00 Postavljeno je i treće pitanje - treba li Hrvatskoj eskadrila borbenih zrakoplova?

- Prije svega, moramo se uzdati u sebe i oružane snage u koje ćemo nastaviti ulagati. Tu je i višenamjenski borbeni zrakoplov za čiju se kupovinu odluka odgađala godinama i to nas je dovelo u vremenski škripac i smanjilo manevarski prostor. Proces je u tijeku. Treba opremati i druge grane vojske - rekla je Kolinda Grabar-Kitarović, a nakon nje riječ je preuzeo Juričan:

- Platio sam misu da Damir Krstičević vodi Hrvatsku vojsku, da bude u svim nabavama.

Kolakušić je bio puno ozbiljniji.

- Dokaz da je NATO mrtav je situacija u Siriji. Europski parlament i sve druge države osuđuju postupak Turske. Hrvatski građani nemaju što raditi u ratovima po svijetu. Nužno je stvoriti vojsku Europske Unije.

Dejan Kovač je rekao:

- Povijest nas uči da je cijena slobode visoke. Potpisali smo međunarodne ugovore. kao predsjednik bit ču legalist i poštivati ugovore, uz prava dolaze i obveze. Trebamo se postaviti kao vojni lider.

Zoran Milanović:

 - Bio sam u NATO-u 1996. kao prvi hrvatski diplomat. Dva posto budžeta je preporuka, ne obveza, na zemlji je da odluči koliki će trošiti. Nama treba brodovlje, kao pomorska zemlja, ali i zrakoplovi.

Dalija Orešković kaže:

- Hrvatska mora sudjelovati u sustavu međunarodne sigurnosti. Moramo poštovati potpisane ugovore. Najveća ugroza više ne dolazi izvana, koga ćemo štititi ako nema građana, ako ljudi odlaze.

Peović tvrdi da nam NATO više odmaže nego pomaže:

- Kad smo ulazili u NATO reklo se da bi samostalno izdvajanje bilo 3 posto BDP-a, danas govorimo o dva. Ulaskom u pakt otvaramo se za napade, nesigurnija smo zemlja. Ni Austrija ni Švicarska nisu u NATO i nisu ništa manje ugrožene. Svaki puta kada učitelji i medicinske sestre izlaze na ulicu, treba znati da se za vojsku izdvajaju milijarde.

Pernar je ovakvog mišljenja:

- RH ne treba skupo naoružanje, jer oni koji narušavaju sigurnost su migranti i za njih nam ne trebaju avioni. Novac bi bilo pametnije potrošiti za plaće vojnika, koji zbog malih plaća napuštaju sustav obrane. Policajci također, revoltirani su sustavom i daju otkaze. Prestao bih koristiti vojsku kao potrčkala pakta.

Škoro kaže:

- HV je ponos građana i države i mora biti dobro opremljena. Zemlje u opkruženju povećavaju vojne budžete. HV može biti opremljena ulaganjem u vojnu proizvodnju u RH, recimo Đuru Đakovića, da ne dodjeljuje poslove stranim firmama, nego da posao daju hrvatskim radnicima koji će novce tu potrošiti.

Babić se pita što smo dobili od NATO-a:

- Razmišljam kao građanin. Imali smo show oko tih zrakoplova. Ako smo mi članovi nečega, onda bi nam bar trebali omogućiti da si kupimo te avione i drugo oružje koje nam je potrebno. Više nitko ne zna kako se brani ova Domovina.

Đapić je rekao:

- Članstvo u NATO nema alternative, vojna neutralnost bila bi pet puta skuplja, iako ni NATO nije apsolutni jamac i garancija. Treba jačati pričuvni sastav, moramo imati snažnu vojsku kao jamac stabilnosti. Mora se definirati naš odnos unutar NATO-a.

Pernar je ispucao već svoju treću repliku (od pet ukupno) i obratio se Kolakušiću.

- Ideja g. Kolakušića o uspostavi EU vojske je vjetar u leđa birokratskom čudovištu zvanom Bruxelles. Ja sam za izlazak RH iz EU, smatram da tih pola milijarde Eura možemo pametnije potrošiti.

Juričanu se NATO sviđa:

- NATO je robno novčana razmjena, tamo moramo biti. Tamo se krade, korumpira, to je prilika, tu je velika količina novca koju možemo maznuti.

Kolakušić kaže:

- Hrvatska je u Jugoslaviji bila članica druge vojne unije, to nam se može opet dogoditi ako nas napadne neka druga članica saveza. jedini put je snažna vlastita vojska.

 

--------------------------------

21:50 Za repliku se prva javila Kolinda Grabar-Kitarović, čini se da se obraćala Milanoviću:

- Naravno da moramo biti suosjećajni, ali treba otklanjati uzroke migracija. Postoje razlike između azilanata i ilegalnih migranata. Ilegalni prijelazi RH otvoreni su za svakoga tko želi zatražiti azil, ali puno ih želi prijeći nasilno. naša policija radi sjajan posao.

Milanović je brzo odgovorio:

- Ne znam je li itko razmišlja što bi vojska radila na granici i koje bi postrojbe tamo bile. Vojska je ubojita sila. Lako je biti internacionalist i suverenist u isto vrijeme.

Kovač je imao pitanje za Miroslava Škoru:

- Zanima me je li i njega dočekala vojska kada je sletio u SAD ili Kanadu. Biti prognanik je užasan emocionalni šok, a ja sam to prošao. Jesam za sigurnost, ali civilizacijski doseg je da svaka policija može čuvati granice.

Ivan Pernar je rekao:

- Nitko ne govori o temi da se migrantima besplatno daju stanovi, kuće, režije, smještaj u vrtićima, dok hrvatskim beskućnicima se to ne daje. Roditelji necijepljene djece ne mogu upisati djecu, a migranti imaju sve besplatno.

---------------------------------

21:35 Drugo je pitanje treba li zbog migrantske krize na granicu postaviti vojsku.

- Ne samo da bi trebalo poslati vojsku, nego i postaviti fizičke prepreke. Treba nam model Mađarske koja pokazuje kako se štite granice. Migranti nadiru u BiH, to je jako loše. Treba dati do znanja da bez uređenja položaja hrvatskog naroda, ta će se kriza vrlo brutalno preliti na granice EU. Vojska, policija, fizičke prepeke, sve što je potrebno - recept je Ante Đapića.

Na ovu temu osvrnula se Grabar-Kitarović.

- Naravno, nakon totalnog kaosa 2015. i 2016., kad su se samo propuštali migranti, kojih se više od pola vraća jer nisu pravi azilanti, predložila sam upravo to, da vojska pomaže policiji. Izmjene zakona predviđaju da vojska pomaže u nadzoru granice. O tome odlučuje policija, oni uspješno štite najdulju granicu EU, za što je konačno i Merkel počela izražavati zahvalnost. Treba kupiti dodatnu opremu vojsci i policiji.

Juričan bi vratio Damira Krstičevića i Ljubu Ćesića Rojsa u vojsku, te ih poslao na granicu. Ostatak bi poslao na Sjeverni pol. Sebi bi "napravio dvadeset uniformica".

Kolakušić je na ovu temu rekao:

- Hrvatska ima 9600 propisa. Jedan kaže da će se kaznom zatvora kazniti osoba koja ilegalno prijeđe granicu. Primjenjujmo zakone RH i ja vam garantiram, za mjesec dana više neće biti pokušaja ilegalnog ulaska!

Kovačev je stav sljedeći:

- MUP je sam rekao da nije potrebna reakcija vojske. Puno je problematičnije što se policiju napada za uporabu sile. Policija štiti hrvatske nacionalne interese.

Zoran Milanović ima podosta iskustva s migrantskom krizom.

- Nazivati operaciju hrvatske države iz jeseni 2015. godine kaosom može samo um koji je navikao na represiju, koji tako gleda ljudska bića. Naravno da bih reagirao da je tada išta bilo ugroženo. 500 tisuća ljudi je prošlo, a nijedna taraba nije oštećena. Uvijek je postojao plan B, dok su drugi išli Orbanu i Vučiću, ja sam išao Merkel. Ona je htjela da zadržimo 100 tisuća ljudi, ja to nisam htio.

Dalija Orešković je rekla:

- Ne postoji nikakva ugroza zbog koje bi trebalo slati vojsku na granicu. Postoje sumnje da se s migrantima ne postupa na zakonit način, to nam ne služi na čast, građane ne treba plašiti ugrozama kojih nema.

Katarina Peović je napala predsjednicu:

- Sramotan je stav Kolinde prema migrantima, to je kriminalna politika pljeskanja mađarskoj vladi, huškačkoj politici prema nevinim ljudima. Hrvatska policija vodi nezakonite politike, provodi push-backove u BiH, a treba biti pošten i reći da je vlada premijera Milanovića propuštala izbjeglice samo zbog politike Angele Merkel.

Pernar kaže da ima recept za migante:

- Jedini želim zaustaviti migrante uz pomoć vojske, ali i povući našu vojsku iz Afganistana i Litve. Sramota je da tamo čuvaju granicu, a ne našu granicu. Migrante su stvorili ratovi američke administracije. Izbjeglica iz Sirije nije bilo dok NATO i SAD nisu podržali džihadiste. Ova Vlada podržava politiku stvaranja izbjeglica i siromaštva.

Škorin je stav jasan:

- Granica svake zemlje je svetinja, pa tako i hrvatska, ona nije švicarski sir, postoje zakoni. Njemačku granicu čuvaju duge cijevi. Migranata ima bar tri vrste, neki su izbjeglice, znamo što to znači i trebamo primiti svakoga. I prema ljudima koji traže politički azil trebamo se dobro odnositi,. Ali postoje i oni koji samo žele doći od točke 'a do točke b' i tu moramo štiti granicu, ako treba sve službe pa i vojska.

---------------------------------

21:30 Počele su replike, a raspravu su otvorili Pernar i Peović. Njihova meta je Kolinda.

- Kako može govoriti o korupciji kada ju je nominirala stranka kojoj se sudi za korupciju!

Replicira i Anto Đapić, ali on je napao Juričana.

- Ne ulazeći u način vođenja kampanje, ovdje bi trebalo biti dostojanstva. Ovdje je grubo povrijeđen ugled predsjednika Tuđmana - rekao je Đapić, a istu metu je imala i Kolinda.

- Gospodine Juričan, vaša su izlaganja zanimljiva, ali ne vidim kako će pomoći Hrvatskoj. Svatko je nevn dok mu se pravomoćno ne dokaže krivnja.

Kolakušić se požalio na 'nikakve ovlasti predsjednika'.

- Ako ostavimo ove ovlasti, biramo najskuplju hostesu na svijetu.

---------------------------------

21:25 Krenula su i pitanja. Prvo je ono o korupciji u društvu, a kandidati daju odgovore kako bi se protiv nje borili u okviru predsjedničkih ovlasti?

- Najvažniji članak mog programa je povratak 400 milijardi otetih kuna u nelegalnoj i nezakonitoj privatizaciji od devedesetih do danas. S njima možemo otvoriti nova radna mjesta, dati mogućnost povratka - rekao je Babić, a nakon njega na isto pitanje se osvrnuo i Đapić:

- Korupcija u društvu rezultat je lošeg političkog sustava, vrlo loš izborni sustav omogućava političku trgovinu na najvišoj razini. Da bismo krenuli u pravi obračun s korupcijom potrebno je promijeniti izborni zakon koji federalizira i dezintegrira Hrvatsku. Potreban je snažan sabor koji bi spriječio anomalije.

Kolinda Grabar-Kitarović je rekla:

- Posebno ću inzistirati na izmjeni zakonodavstva, kako bi omogućili koordinaciju svih službi i tri poluge vlasti. Već se godinama bavim s korupcijom u SOA-i i drugim službama. Došlo je vrijeme da se pomladi kadar.

Juričanu je korupcija omiljena tema, pa se nije suzdržavao:

- Korupciju je uveo otac Hrvatske Franjo Tuđman i ja u tome ne vidim problem. Ona mora biti svima dostupna, za to sam da uđe u Ustav, da bude naš izvozni proizvod. Da kriminalci dođu u našu Hrvatsku, svim srcem želim da uđe u sve pore društva. Ovdje je jedanaest kandidata, ja sam jedini za korupciju.

Kolakušić je rekao:

- Da je RH korumpirana smatra više od 90 posto građana. Istraživanja pokazuju da je više od 50 posto novca u javnoj nabavi nestalo. Korupciju je nemoguće uloviti tako da policajac ulovi nekoga kada daje mito. To je nemoguće. Da bi se borili protiv nje, nužno je mijenjati ustav, stvoriti novu državnu ili poreznu agenciju. Potrebno je utvrditi imovinu svakog građanina u Hrvatskoj. Mnoga djeca u RH su nezamislivo bogata.

Kovač kaže:

- Na razini korupcije smo uz bok afričkim zemljama, to je moguće riješiti samo političkom odgovornošću.

Zoran Milanović je po pitanju korupcije rekao:

- Svjestan sam ograničenja onoga što može učiniti premijer, a onoga što ne može predsjednik. Predsjednik može predložiti predsjednika Vrhovnog suda, to mora biti nepokolebljiva osoba. Može primjerom, slikajući se, družiti se i paziti s kim se druži, odaslati poruku. Korupcija je blaga građanska riječ kojom nas se dira, ali to je lopovluk, otimačina. Znamo gdje stanuje - rekao je Milanović i predao riječ Daliji Orešković:

- Koristila bih ustavne ovlasti sazivanja sjednice Vlade. Korupcija je glavni razlog iseljavanja. Predložila bih Vladi da razmotre moj nacrt. Dok su ostali kandidati pričali o svom pjevanju ili karakteru, ja sam svoj nacrt već uputila u Sabor i pozvala sve stranke da preuzmu koji god dio smatraju dobrim za sebe.

Peović iz Radničke fronte je rekla:

- Predsjednik ima ograničene ovlasti, ali ima simboličku važnost. Ne postoji ni jedna zemlja koja je riješivši korupciju postala prosperitetna, korupcija se prodaje kao mit zašto našio i strani poduzetnici ne ulažu u zemlju, a nije ih smetala privatizacija INE, telekoma, velikih trgovačkih centara...

Ivan Pernar kaže:

- Jedini dajem konkretne prijedloge, uputio sam izmjene Zakona o sudovima da se za nezakonite radnje odgovaraju suci, a ne Republika Hrvatska. Tužbe protiv sudaca su trenutno nemoguće. Nesretni oštećenici sudaca mogu tužiti samo Hrvatsku. Dao sam i prijedlog da se usvoji zakon o ispitivanju imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine, odbili su. Zatražio sam da se digitaliziraju sudski spisi kako se ne bi dogodilo da nestaju ključni detalji.

I za kraj, Miroslav Škoro:

- Korupcija spada u pet prepreka poslovanju u RH. Ovdje sam jedini iz realnog sektora, poduzetnik, koji se bavi poslom i susreo sam se sa situacijama u kojima korupcija otežava posao. komplicirano zakonodavstvom generira korupciju.

---------------------------------

21:05 Svih jedanaest predsjedničkih kandidata pristiglo je na HRT te upravo počinje sučeljavanje.

Sučeljavanje predsjedničkih kandidata počelo je uvodnim predstavljanjem svakog pojedinačno.

Prvi se predstavio Nedjeljko Babić.

- Kandidirao sam se jer se četiri godine pripremam za taj projekt. U mom programu je 400 milijuna eura investicija, stvaranje uvjeta za 40 tisuća novih radnih mjesta i povratak 400 tisuća raseljenih Hrvata. Rješavamo se korupcije, kriminala i dužničkog ropstva koji uništavaju Hrvatsku.

Nakon njega riječ je preuzeo Anto Đapić:

- Predsjednik Hrvatske nije samo najistaknutija funkcija, nego i simbol hrvatske državnosti i slobode. ja sam se za tu slobodu borio politički i vojno. Smatram da onaj tko je devedesetih bio vojni obveznik, a aplicira za predsjednika, mora biti sudionik Domovinskog rata. Smatram da znam što u Hrvatskoj ne valja i kako to popraviti. Moja je kandidatura mogućnost da upozorim javnost na nelogičnosti.

Kolinda Grabar Kitarović je rekla:

- Pet godina bila sam vaš glas, vaša predsjednica,. Ostvarila sam ono što sam obećala. Podigla sam rejting Hrvatske na najveću moguću razinu do sad, radila sam na pitanjima koja su bitna za narod. Bila sam među ljudima, slušala probleme i temeljem toga je nastao program kojeg nudim. Odmaknula sam hrvatsku od regiona na Mediteran i u srednju Europu, tamo gdje pripada. Nametnula sam pitanje demografije u Hrvatskoj i EU.

Dario Juričan je imao možda najbizarnije predstavljanje ikad.

- Želim vratiti poduzetnike koji su na službenom putu u BiH, Zdravka Mamića, osnivača HDZ-a Miroslava Kutlu, prijatelje Kolinde Grabar Kitarović. Pomilovao bih ih. Želim biti kriminalac i primat ću kriminalce na Pantovčaku. Vrijeme je da kriminal dođe na Pantovčak.

Mislav Kolakušić bio je puno ozbiljniji:

- Ovi su najvažniji izbori u posljednjih 30 godina. Na njima će građani odlučiti želi li da potpuno gospodarski propadnemo ili da krenemo u promjene. Oni su test inteligencije hrvatskih građana i hrvatskog naroda. Najlakše je plakati i tužakati se po kafićima. Preuzmite odgovornost. Mladi odlaze zbog vas, jer vi ste izabrali vlast.

Dejan Kovač je rekao:

- Uspjeh je zagarantiran svakom građaninu koji je spreman boriti se za slobodu. Najbolji sam primjer kako je moguće iz poslijeratne Hrvatske postići globalnu konkurentnost. Taj model ću precrtati na cijelu Hrvatsku. Jedan sam od 300 tisuća građana koji je morao otići iz Hrvatske zbog loših Vlada.

Nakon Kovača, red je došao na Zoran Milanović.

- Cijeli život smatrao sam da je politika posao pun sadržaja i smisla. Natječem se u ovoj utakmici jer vjerujem da imam što ponuditi i želim da zemlja bude bolja, otvorenija i slobodnija. Imam veliko političko iskustvo, politiku smatram časnim poslom. Imam veliko znanje. Sve to sam spreman staviti građanima na raspolaganju.
 

Dalija Orešković se predstavila na sljedeći način.

- Večeras sam ovdje u ime svih potlačenih. Hrvatska je oteta od strane političkih elita koje su sustav podredili sebi. Predstavit ću moj plan koji taj sustav mijenja kroz pet tematskih cjelina.

Katarina Peović je ponovila ono što je rekla nekoliko sati ranije:

- Sram me što stojim u prostoriji s čovjekom koji bi pomilovao ratnog zločinca, čije su postrojbe činile ratne zločine i ubile djevojčicu od 12 godina. Većina kandidata nudi kozmetičke promjene. Nije vrijeme za sprdnju i smijeh. Radnici Uljanika, Kraša, Đure Đakovića... važni su za ovu zemlju

Ivan Pernar je rekao:

- Jedini tražim reformu monetarnog sustava, da novac prestane biti dug, da se ukine valutna klauzula na kredite. Zalažem se za slobodu izbora cijepljenja, da se roditelje ne prisiljava kaznama i sankcijama. Jedini sam za legalizaciju marihuane, tako da ju svatko može uzgajati. Jedini sam za zabranu GMO hrane, koji se protivi glifosatu.

Za kraj je došao Miroslav Škoro:

- Svoj program predstavio sam 23. lipnja. Htio bih reći, istine radi, da mi je žao što ovakvih sučeljavanja nije bilo na NovojTV i RTL-u. Ispričavam se gledateljima, a nadam se da će se i gospođa Grabar-Kitarović ispričati. Ovo je državno sučeljavanje na državnoj televiziji u njezinoj režiji. Neka show počne.

---------------------------------

20:14 HRT je otkrio neke detalje uoči večerašnjeg sučeljavanja.

- Svi će kandidati imati jednako vremena za slanje svojih poruka biračima ili odgovarajući na pitanja ili iznoseći replike. Sve ih očekuje 10 istih pitanja. Na šest pitanja s područja ovlasti predsjednika i unutarnje politike kandidati će imati po jednu minutu za odgovor, a na četiri svjetonazorska pitanja po pola minute.

Svaki će kandidat će imati pravo na ukupno pet replika koje može rasporediti prema vlastitom nahođenju i svaka može trajati 30 sekundi. Neće biti moguće replike na repliku. Naravno, svi će kandidati imati pravo i na uvodno predstavljanje te na završnu riječ, navode na HRT-u.

---------------------------------

Nakon što su u predizbornom stožeru Kolinde Grabar-Kitarović odbili pozive RTL-a, Nove TV i N1 televizije na sučeljavanje (po anketama) tri ili četiri favorita za pobjedu na predsjedničkim izborima, očito procjenjujući da bi u takvoj debati najviše koristi izvukli izazivači, a ne predsjednica koja brani "krunu", jučer je Grabar-Kitarović iznenada prihvatila poziv HTV-a i pristala sudjelovati na predizbornom sučeljavanju koje na Prvom programu nacionalne televizije počinje večeras u 21.05. Predviđeno trajanje emisije je dva i pol sata.

Nakon toga su se jučer pozivu HTV-a odazvali i njezinih dvoje najozbiljnijih protukandidata - Miroslav Škoro i Zoran Milanović, koji su od početka kampanje poručivali da će se rado odazvati na sva televizijska sučeljavanja, dakle (i) RTL-a, Nove TV i N1 televizije, samo ako se odazive i predsjednica RH.

Milanović i Škoro odazvali su se na večerašnje sučeljavanje na HTV-u vjerojatno puno više zbog toga da im birači ne zamjere ako se ne pojave, a puno manje zato što iskreno vjeruju u kvalitetu večerašnje debate u kojoj sudjeluje svih 11 predsjedničkih kandidata.

Nametanje ritma

Naime, svima koji znaju nešto o zakonitostima televizijskih predizbornih debata jasno je da je bilo kojem kandidatu vrlo teško nametnuti ritam i ozbiljnu raspravu o određenoj temi kad u istom studiju u isto vrijeme sjedi (a često u isto vrijeme i govori) 11 kandidata.

Zoran Milanović očito ne očekuje ništa ozbiljno od večerašnjeg sučeljavanja na HTV-u, odnosno smatra da format u kojem se sučeljava svih 11 kandidata ne pruža pravu priliku i dovoljno vremena za ozbiljno debatiranje s dvoje najozbiljnijih protukandidata.

- Biračima, građanima Hrvatske treba objasniti što svatko od nas smatra da bi trebala biti funkcija predsjednika RH te bismo trebali pokazati jesmo li (vjero)dostojni biti predsjednikom RH. Dobro da (vrijeme za odgovore u večerašnjoj debati, nap. a.) nije po 15 sekundi. Svaki razgovor i za puno manji posao traži više, traži bolje i sadržajnije, uvjerljivije, traži argumente... Ali tako je to kod nas. Od 5. siječnja mi to mijenjamo i bit će drukčije - rekao je Milanović.

Žetončići u studiju

U kampanji Miroslava Škore bili su jasni. Od "debate" ne očekuju ništa jer, tvrde, ona služi samo da zaštiti Kolindu Grabar-Kitarović.

- Večeras ne očekujemo ozbiljnu raspravu. Ta forma (svih 11 kandidata u studiju, nap. a.) služi da maksimalno zaštiti aktualnu predsjednicu i da određenim žetončićima u studiju osigura prostor za napade na Miroslava Škoru. Ujedno se još jednom ispričavamo gledateljima RTL-a i Nove TV koji su zbog čudne taktike aktualne predsjednice ostali uskraćeni za pravu debatu - poručili su za Jutarnji list iz Škorine kampanje. Dodaju da su zbog večerašnjeg sučeljavanja - koje je dogovoreno u posljednji trenutak - morali otkazati sudjelovanje u tradicionalnoj humanitarnoj akciji Zaklade Ana Rukavina.

- Miroslav Škoro trebao je biti u call-centru, javljati se ljudima na telefonske pozive i time pomoći u prikupljanju novca za Zakladu. Osim toga, zbog sučeljavanja danas su nam otpale sve planirane aktivnosti. Namjeravali smo obilaziti teren, a zbog sučeljavanja smo morali ostati u Zagrebu - rekao nam je Mate Mijić, direktor Škorine kampanje.

Ranije planiran dolazak na humanitarni koncert Zaklade Ana Rukavina morali su zbog u zadnji tren dogovorenog sučeljavanja na HTV-u otkazati i u stožeru SDP-ova predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića.

Otkazala teren

HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović današnji je dan iskoristila kako bi se pripremila za večerašnje sučeljavanje koje je HRT organizirao za svih 11 kandidata. Zbog jučerašnjeg pristanka na HTV-ovo sučeljavanje aktualna predsjednica morala je otkazati današnji "terenski" program, točnije, druženje s biračima na nekoliko zagrebačkih lokacija.

S Grabar-Kitarović na HRT ide nekoliko njezinih suradnika, među ostalima šef stožera Ivan Anušić i glasnogovornik Zoltan Kabok. U preostala tri dana kampanje Grabar-Kitarović planira posjetiti još nekoliko županija - u srijedu će tako obići Istarsku i Ličko-senjsku županiju, u četvrtak Zagreb i Zagrebačku županiju, a u petak Vukovarsko-srijemsku županiju. Održat će još dva predizborna skupa - u četvrtak navečer u Zagrebu, a u petak u Vukovaru.

Večerašnje sučeljavanje svih 11 predsjedničkih kandidata na HTV-u vodit će Zrinka Grancarić i Branko Nađvinski, a urednica emisije je Ana Jelinić.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo