Rezultati parlamentarnih izbora u Češkoj 20. i 21. listopada mogli bi predstavljati dvostruki udar EU projektu. Nova će vlada vjerojatno biti populistička koalicija koja će usporiti demokratske procese i biti ranjivija na ruske utjecaje osmišljene kako bi dodatno podijelili EU. Vladajuća pro-EU češka Socijalnodemokratska stranka bila je u trajnom konfliktu s otvoreno proruskim predsjednikom Milošem Zemanom i populističkim pokretom ANO (Akcija nezadovoljnih građana) koji vodi bogati češki oligarh Andrej Babiš. ANO je otvoreno euroskeptičan, opire se daljnjim europskim integracijama i protivi različitim politikama EU, uključujući ekonomske sankcije nametnute Rusiji zbog napada na Ukrajinu.
Tijekom prošle godine podrška socijalnim demokratima pala je na manje od 15 posto, unatoč relativnom respektabilnom postignuću češke ekonomije. Pokret ANO ih je nadmašio u nekoliko ključnih pokrajina na regionalnim izborima u listopadu prošle godine usredotočujući se na nacionalni identitet i antiimigraciju. U posljednjim anketama taj pokret bilježi dvoznamenkastu prednost pred socijalnim demokratima i na dobrom je putu da vodi novu koalicijsku vladu. ANO nema jasnu ideologiju, nego igra na populističke teme kako bi se dokopao moći.
Poput vladajućih stranaka u Mađarskoj i Poljskoj, bitno je manje zainteresiran za sustave demokratske provjere i ravnoteže te je usredotočeniji na obnovu nacionalnog suvereniteta koji je navodno pod bruxelleskom prijetnjom. To može odvesti zemlju prema centraliziranijem državnom kapitalističkom sustavu koji favorizira lokalne oligarhe. Vladavina prava u Češkoj Republici ne uspijeva ispuniti standarde EU zbog visoke razine političkog utjecaja na pravosudni proces, što često dovodi do napada na političke oponente. To će se vjerojatno pogoršati dolaskom vlade koju bi vodio ANO. Protivnici tvrde da će Babiš i Zeman nastaviti izrabljivati ksenofobne i antiimigrantske osjećaje te se opirati direktivi EU o migrantskim kvotama, prema kojoj se očekuje da zemlje članice prihvate dio muslimana imigranata.
To je slično stajalištu ostalih srednjoeuropskih lidera koji tvrde da Bruxelles ne bi trebao nametati mandatorne kvote koje će destabilizirati njihova društva. Pobjeda ANO-a također će pomoći režimu Vladimira Putina u zabijanju klina kroz Srednju Europu kako bi se onesposobio zajednički front protiv ruskog ekspanzionizma. Kremlj već na mađarskog premijera Viktora Orbána i slovačkog Roberta Fica gleda kao na povodljive lidere koji se mogu zavesti da se distanciraju od EU i NATO-a. Češka Republika sada je glavna meta gdje trenutačni predsjednik demonstrira svoju prokremaljsku naklonost, a njegovi bliski suradnici navodno održavaju financijske veze s Moskvom.
Fokus će sada biti na budućem premijeru. Veze između Moskve i povodljivih srednjoeuropskih političara primarno se temelje na lukrativnim poslovnim ugovorima i donacijama za političke kampanje, ali i kompromitirajućem osobnom materijalu koji može osigurati dodatni politički utjecaj.
Nakon pobjede na izborima 2013. godine predsjednik Miloš Zeman je obećao da će razvijati bliže političke i ekonomske odnose s Moskvom. On razvija odnose s generalom Vladimirom Jakunjinom, bivšim čelnikom Ruskih željeznica, Putinovim pouzdanikom, bivšim časnikom KGB-a koji je na crnoj listi Washingtona zbog uključenosti u rusku aneksiju Krima. Zeman otvoreno podržava Babiša za budućeg premijera, a okrenuo je leđa svojoj bivšoj stranci, Socijaldemokratima. Takav ishod dodatno bi udaljio zemlju i od EU i od NATO-a.
Andrej Babiš je u svibnju uklonjen iz Ministarstva financija zbog optužbi za poreznu prijevaru i malverzacije u korištenju fondova EU. Češka policija istražuje Babiša kojega neki od izvještaja povezuju s mračnim ruskim poslovnim interesima u Srednjoj Europi. Izbor populističkih političara koji imaju veze s Kremljem predstavlja novu prijetnju EU koja se već hrva s izazovima demokraciji i vladavini prava u Poljskoj i Mađarskoj.