Moskovsko petljanje u američke predsjedničke izbore nije upalilo i moglo bi voditi mnogo asertivnijoj američkoj politici prema Rusiji. Kako kongresne istrage i istražitelji sve više razotkrivaju ciljeve i metode Kremlja, sve je manje vjerojatno da će administracija Donalda Trumpa davati ikakve velike ustupke Vladimiru Putinu. Originalni plan Rusije bio je potkopati utrku Hillary Clinton za Bijelu kuću i poticati svađe oko izbornog procesa.
Kada je kandidat Trump iznenađujuće pobijedio na izborima u studenome, Moskva je vjerovala da bi joj veze koje je njegovala s republikanskom kampanjom i Trumpovim obiteljskim biznisom mogle donijeti značajne koristi. Međutim, kako se nastavljaju istrage oko ruskog miješanja u izbore, postaje jasnije da se Putin ozbiljno preračunao oko otpornosti američke demokracije te sustava provjera i ravnoteža koje sprečavaju ovisnost o jednoj osobi u Bijeloj kući.
KGB iz sovjetske ere bio bi vjerojatno zgrožen nekompetentnošću Putinovih organizacija-nasljednica koje su smislile strategiju suradnje s Trumpovom izbornom kampanjom koju se sada razotkriva. To je postalo evidentno na već ozloglašenom sastanku u lipnju 2016. godine u New Yorku između voditelja Trumpove kampanje i ruskih posrednika. Sastanak je dogovoren na ideji da Moskva posjeduje negativan materijal o Hillary Clinton koji su željeli podijeliti s Trumpovim predstavnicima.
Uobičajeno pravilo takvih ekspedicija "pecanja", koje su smišljene kako bi uhvatile u klopku potencijalnog kolaboratora, nije upućivanje osoba koje se jednostavno može povezati s izvorom. No, pokazalo se da je ruska odvjetnica koja se susrela s Donaldom Trumpom Juniorom, nakon što je njegov otac osvojio republikansku nominaciju za predsjednika, nekoliko godina zastupala ruske obavještajne službe. Uz to, druga osoba na tajnom sastanku u New Yorku bio je američki državljanin ruskog podrijetla koji je upleten u sheme pranja novca s Putinovim oligarsima.
Vidljivi amaterizam operacije "zarobljavanja Trumpa" podudara se s lakovjernošću lidera Trumpove kampanje. Oni nisu obavijestili FBI da su im pristupili predstavnici neprijateljske strane sile. Pretpostavili su da sam sastanak mogu držati tajnim neograničeno vrijeme. I navodno su nastavili održavati kontakte s ruskim dužnosnicima, unatoč političkoj šteti koja je iz toga mogla proizaći.
Kakvi god bili precizni dogovori koje su napravili Kremlj i Trumpov toranj, cijela afera sad se okreće protiv Moskve. Rusiju se naširoko percipira kao da pokušava potkopati američki demokratski proces te instalirati surogata u Bijeloj kući. Zbog takve percepcije povezane s pritiskom Kongresa, medijskom prisutnošću i visokim razinama neodobravanja javnosti, Trump ne može odavati dojam da popušta Rusiji. U biti, možda će trebati biti oštriji od svog prethodnika Obame.
Suprotno Putinovim kalkulacijama nakon što je Trump ušao u ured, financijske sankcije zbog ruske invazije u Ukrajinu ne samo da neće biti ukinute, nego Kongres pritišće za još oštrije mjere. Republikancima predvođen Kongres odobrit će zakon o proširenju sankcija na ruske dužnosnike i oligarhe te smanjiti Trumpovu mogućnost da ublaži bilo koju kaznu za invaziju na Ukrajinu, subverziju američkih izbora i moskovske kampanje globalnog dezinformiranja.
Nove sankcije ciljat će entitete koji su uključeni u kibernetičke napade te elemente iz moskovskog vojno-obavještajnog sektora i sektora obrane, financija, pomorskog prijevoza, željeznica, metalurgije i energetike. Šanse da Trump uloži veto na takvo zakonodavstvo, na temelju svojih prigovora, male su jer bi ga Kongres mogao odbiti.
Osim održavanja i proširenja sankcija, Trumpove odluke vezane uz nacionalnu sigurnost nisu služile interesima Moskve. Doista, predsjednikov tim za nacionalnu sigurnosti sastoji se od vatrenih atlantista koji su za robusniju NATO-ovu prisutnost uz ruske granice te su posvećeni jačanju američke vojske. I sam Trump se hvalio da Kremlj ne gleda blagonaklono na njegove planove za povećanje vojnog budžeta.
Rusija bi mogla značajno patiti i u borbi oko energetske opskrbe Europe. Trumpova administracija uključena je u diplomatsku ofenzivu protiv ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 u baltičkoj regiji te lobira za suzbijanje projekta koji je dizajniran kako bi se povećao moskovski politički utjecaj u Europi. Novo kongresno zakonodavstvo Trumpu bi dalo ovlasti da nameće sankcije svakoj kompaniji koja sudjeluje u razvoju ili upravlja cjevovodom za izvoz energije iz Rusije u Europu.
Istodobno Washington pojačava napore oko opskrbe plina iz škriljevca preko LNG terminala diljem Europe. Veća diverzifikacija i kompeticija neće samo smanjiti cijene, nego mogu potkopati i rusku poziciju na europskim tržištima plina. To će rezultirati daljnjim manjkom prihoda u ruskom budžetu i blještavo razotkriti ekonomske neuspjehe Putinova režima.
Dužnosnici iz Kremlja nadali su se da će Trumpovo predsjedništvo dati zeleno svjetlo širenju ruske sfere utjecaja u Europi i olakšati im potkopavanje i pritiskanje različitih europskih država kako bi popustile. Umjesto toga, svjedoče otpornosti američkog sustava na stranu manipulaciju. A stvari bi mogle postati čak i gore za Putina ako se pokaže da je bilo direktne suradnje između Trumpove kampanje i ruskih obavještajnih službi. Negativna reakcija u Washingtonu protiv Rusije tada bi mogla poprimiti još višu razinu intenziteta.