Vjerovalo se da je za Sylvie Goulard dovoljno što je iz Francuske, što iza nje stoje francuski predsjednik Emmanuel Macron i novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kako bi osigurala prolaznu ocjenu, makar i dvojku, na saslušanju u odboru u Europskom parlamentu. Pogotovo nakon što je Odbor za pravne poslove dao zeleno svjetlo utvrdivši da nema prepreke glede mogućeg sukoba interesa. No, ona je srušena velikom većinom glasova, čime je zadan velik udarac ugledu francuskog predsjednika i otvoren velik problem za izabranu predsjednicu buduće Europske komisije Ursulu von der Leyen.
Od toga trenutka ništa više nije bilo isto u prilično dosadnom postupku saslušanja i potvrđivanja kandidata u trosatnim razgovorima sa zastupnicima, pri čemu su svi uglavnom pazili da ne kažu nešto čime bi se zamjerili i riskirali svoj prolaz. Do tada niti jedan kandidat nije srušen na saslušanju. A kandidatima iz Rumunjske i Mađarske presudio je Odbor za pravna pitanja, zbog sukoba interesa, i prije nego što im je dana prilika da dokažu jesu li sposobni biti članovi Europske komisije.
Zato je rušenje Goulard, uz Brexit, dominanta tema u EU koja ima potencijal otvaranja Pandorine kutije. U najmanju ruku, ovo će odgoditi početak mandata nove Europske komisije koja neće moći početi raditi 1. studenoga, kako je bilo predviđeno. Otvorilo je to pitanje povjerenja između francuskoga predsjednika Macrona i buduće predsjednice Europske komisije, a potencijalno i sukob između glavnih pro EU političkih skupina u Europskom parlamentu.
Macron je rekao da je zatečen odbijanjem njegove kandidatkinje jer je ona bila izbor same Von der Leyen koja mu je obećala da će osigurati potporu u Europskom parlamentu te je o tome već razgovarala sa šefovima glavnih političkih skupina. Štoviše, Macron kaže da je on predložio tri kandidata, a Von der Leyen je izabrala upravo Goulard. U Europskoj komisiji su pokušali ostati po strani ovoga neugodnog pitanja rekavši da “ne mogu ni potvrditi ni opovrgnuti”. Iza ovakve izjave zapravo najčešće stoji da bi oni najradije opovrgnuli, ali, kako to ne mogu napraviti, a ne žele potvrditi, onda neće ni potvrditi ni oporvgnuti. Šefica skupine Socijalista i Demokrata u Europskom parlamentu Iratxe Garcia Perez i šef skupine EPP-a Manfred Weber poručili su kako nisu o tome razgovarali niti su davali obećanja u tom smjeru.
To znači da netko ovdje, blago rečeno, ne govori istinu. Liberali, čiji je član Macron, progutali su sve dosadašnje kandidate iz drugih skupina pa su sada razočarani što je odbijena Goulard. Pitanje je kako će se osvetiti ili što će učiniti. Spominjale su se prijetnje da će Liberali srušiti cijelu Europsku komisiju, jer više ne mogu rušiti pojedine kandidate, ali je možda ta prijetnja bila blefiranje uoči glasanja. Rušenjem Macronove kandidatkinje opet su izmiješane puzzle i u pitanju je ravnoteža za koju se smatralo da je uspostavljena. Ako Pariz sada pošalje muškog kandidata, nema više ravnopravne zastupljenosti spolova.
Čeka se još i kandidat iz Rumunjske, gdje je pala vlada. Do sada su bili socijalisti koji su predložili kandidata iz svojih redova. No, sada bi mogao biti neki drugi kandidat, čime bi se istopila prednost Socijalista po broju članova nove Europske komisije. Neki idu tako daleko da čak misle da je Europska pučka stranka namjerno napravila “diverziju”, pričekavši pad rumunjske vlade kako iz te države ne bi došao socijalist kao povjerenik, već netko iz redova EPP-a. To za stranke nije nevažno, pogotovo za EPP koji je i dalje najveća politička skupina u Europskom parlamentu, ali bi u novoj Komisiji imala znatno manju dominaciju nego što ima sada u Junckerovoj Komisiji koja se smatra zapravo EPP-ovom Komisijom.
Budu li se opet miješale karte, mogu se i socijalisti vratiti prijašnjim obećanjima jer smatraju da su izigrani od strane Von der Leyen koja je u zadnji čas, mimo dogovora, dala funkciju “izvršnog potpredsjednika” Valdisu Dombrovskisu iako je bilo dogovoreno da takvih super potpredsjednika bude samo dvoje - liberalka Margrethe Vestager i socijalist Frans Timmermans. Von der Leyen tu je odluku pravdala “zemljopisnom ravnotežom” jer je Valdis Dombrovskis iz istočne Europe, ali Socijalisti i Liberali misle da je stranačka pripadnost, a on je član EPP-a, isto imala ulogu u tome.
Nije ovo baš slavan početak ni za buduću Europsku komisiju ni za Europski parlament, gdje će suradnja triju najvećih stranaka, EPP-a, Socijalista i Liberala, biti nužna s obzirom na to da dvije najveće prvi put same nemaju dovoljnu većinu. Zato će način i brzina kojima će prevladati ovu epizodu oko rušenja francuske nesuđene povjerenice biti test i za buduće djelovanje Komisije te odnosa s državama članicama i Europskim parlamentom.