I dužnosnici Europske unije koji se bave procesom proširenja i odnosima s državama zapadnog Balkana pozdravili su najavljeni posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Zagrebu. Ovaj posjet smatraju važnim i zbog brojnih događaja koje je EU najavio za ovu godinu oko procesa proširenja prema zapadnom Balkanu kako bi vratili povjerenje u europsku budućnost ove regije. Zato će sastanci koje će Vučić u Zagrebu imati s predsjednicom države Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem biti važni za rješenje otvorenih bilateralnih pitanja, i onih na kojima se već radi (prava manjina, sudbina nestalih i suradnja u kulturi), ali i onih koje se ozbiljno nije ni počelo rješavati, a to su otvorena granična pitanja.
To je sve nužno za Srbiju ako želi iskoristiti priliku koju prvi put nudi EU za konkretnu perspektivu članstva. Ali i za Hrvatsku od koje se očekuje da dokaže da je doista privržena namjeri da pomogne svojim susjedima na putu prema članstvu u Uniji.
Vučić će, prihvativši datum koji je predložila hrvatska predsjednica, 12. i 13. veljače, u Zagreb stići tjedan dana nakon što će Europska komisija prihvatiti i objaviti Strategiju o proširenju na zapadni Balkan. Ta će strategija, koja će biti usvojena danas, jasno pozvati sve države koje žele ući u EU da prije toga riješe sporove sa susjedima, uključujući i granična pitanja, jer EU, kako stoji i nacrtu te strategije, “ne želi uvoziti te probleme”.
U istoj strategiji spominje se i nužnost da se više poradi na rješavanju sudbine nestalih tijekom rata, na prevladavanju razlika iz prošlosti i liječenju rana koje su prisutne i 25 godina nakon rata. Rječnik koji je hrvatska predsjednica koristila kada je objavila da je pozvala predsjednika Srbije u posjet sličan je onome koji će Europska komisija koristiti u strategiji proširenja u kojoj se posebna pozornost daje i procesu pomirenja, dobrosusjedskih odnosa i suradnji u regiji.
“Još je potrebno vremena da se izliječe rane iz 1990-ih. Ali nakon 25 godina, vrijeme je da se rješavaju otvorena pitanja s novom energijom. Sve države se nedvosmisleno moraju obvezati, riječima i djelima, da prevladaju naslijeđe prošlosti, pomirenjem i rješavajući otvorena pitanja puno prije njihova pristupa u EU”, poručit će Komisija u toj strategiji, u čiji je nacrt Jutarnji list imao uvid.
Bez obzira na to kako će se to na kraju formulirati u samom dokumentu, Srbiji se nudi vremenski okvir da do 2025. postane članica EU. Da bi to postigla, treba do 2023. zaključiti pregovore o svim poglavljima. Za najteže poglavlje, ono 23, koje se bavi pravosuđem i temeljnim pravima, u sljedećih godinu dana Srbija treba ispuniti prijelazna mjerila, kojih je 50, a među njima i neke vezane za zahtjeve Hrvatske. Tek kada ispuni ove, onda će EU postaviti i mjerila za zatvaranje tog megapoglavlja. To je i za Srbiju, kao i za sve druge kandidate, najteže poglavlje. Naravno, Srbija treba isto tako hitno normalizirati i odnose s Kosovom, i to putem pravno obvezujućeg sporazuma s tom novom državom.
Vučić će tjedan dana nakon sastanaka u Zagrebu ugostiti i predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera koji će potkraj veljače posjetiti države zapadnog Balkana kako bi im i osobno prenio poruke ohrabrenja oko njihove europske perspektive.
Europska unija pozdravlja i brojne regionalne inicijative u kojima sudjeluje i Hrvatska kao država regije i kao najnovija članica Europske unije. Diplomati u Bruxellesu smatraju da je povoljan trenutak da se otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije riješe, a činjenica da je HDZ na vlasti, da je Vučićeva Napredna stranka dio iste europske obitelji kojoj pripada HDZ, trebala bi biti olakšavajući faktor, smatraju u Bruxellesu. Neki dužnosnici čak kažu da je vidljiva promjena ponašanja Hrvatske jer, primjerice, iz redova HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu dolazi znatno manji broj primjedbi prema Srbiji od kada je Vučićeva stranka dobila status promatrača u Europskoj pučkoj stranci.
Rješavanje sudbine nestalih nešto je čemu je i Europska unija počela davati više pozornosti, i to prije svega na pritisak iz same regije, ali više od strane nevladinih udruga nego država. Prije nekoliko tjedana u Bruxellesu je održana i posebna konferencija koalicije za RECOM kojoj je cilj otkriti sudbinu svih nestalih tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji, bez obzira na njihovu nacionalnost. Tijekom ove konferencije izneseni su podaci koji demantiraju izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o tome da je više nestalih Srba nego Hrvata tijekom sukoba u Hrvatskoj. Prema podacima koje je iznio Žarko Puhovski, nestalih u Hrvatskoj je 1624, od čega je 60 posto Hrvata i 40 posto Srba.
Sudionici konferencije upozorili su na čestu zloporabu i iskrivljavanje broja stradalih ili nestalih u svrhu stvaranja osjećaja žrtve. Da bi to spriječili, jedino je moguće angažiranje na otkrivanju istine za sve žrtve jer svaka ima svoje ime i prezime. A to će i Europska unija podržavati kroz potporu za ono što zovu “tranzicijska pravda”. Zato očekuju da s najviše razine u svim državama regije ovakve inicijative dobiju potporu i pristup potrebnim bazama podataka jer bi ovo trebali biti humanitarno pitanje.