KREŠIMIR ROGINA

'Gospodin arhitekt arhaično je zanimanje. U budućnosti će ljudi graditi kuće preko aplikacije'

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 04.05.2018. u 14:10

Marko Todorov / CROPIX

Krešimir Rogina, hrvatski arhitekt, sa svojim je timom predstavnik Crne Gore na nadolazećem Venecijanskom bijenalu.

Crna Gora je, naime, raspisala međunarodni natječaj, a s Roginom su projekt supotpisali Rosa Rogina, Ida Blažičko, François Vahe i Armor Gutierrez Rivas. Ovogodišnje su međunarodne kustosice Yvonne Farrell i Shelley McNamara, tema je slobodni prostor.

Vi ste pobijedili na natječaju u Crnoj Gori?

- Raspisan je međunarodni natječaj koji je vodila arhitektica Sonja Radović Jelovac. Privukla me, kao i mnoge druge moje međunarodne kolege, tema pod nazivom “Emerging Resilience”: ne znam kako bih to doslovno preveo, no to je jedna vrsta elastičnosti, prilagodljivosti, sve što nam današnji sustavi donose, i kako se prema njima nositi, ali i struktura koja promijeni položaj i vrati se u početno stanje, no više nije ista nakon tog podražaja. Tema koja dobro odgovara na stanje u svijetu danas, svjedočimo uostalom nastanku novog svijeta. Meni je bliska radi svoje teorijske podloge, to je tema koja bi se u današnjoj Facebook ideologiji inače rasplinula.

O toj temi virtualnog svijeta počeli ste pisati devedesetih godina, u svojim mnogim teorijskim tekstovima?

- Svijet oko nas, svjesni smo, u jednoj je mreži, networku, matrixu. Da, još sam devedesetih pisao o tome kako virtualan svijet postaje materijalan, stvarniji od stvarnog. Promatram svijet i pokušavam shvatiti način funkcioniranja stvari, vrlo jednostavno.

Spomenuli ste Facebook ideologiju, na što ste konkretno mislili?

- Na život od dana do dana, od trenutka do trenutka, na like koji ne vrijedi dulje od jednog dana. Sve što nosimo u sebi moramo na neki način odbaciti i spajati u nove konstelacije za novi dan. Ono što je jučer vrijedilo, ne vrijedi danas, ono što danas vrijedi, neće vrijediti sutra, to je Facebook ideologija.

Kako se to manifestira na arhitekturu?

- Arhitekturi shvaćenoj vrlo usko, kao građevinarstvu, definitivno je odzvonilo u tom uberiziranom, facebook vremenu. U budućnosti će ljudi imati aplikaciju koja se zove gradim kuću, uključit će tu aplikaciju i sami sebi projektirati kuću sa svim statičkim proračunima. Nakon toga će na 3D printeru isprintati tu kuću. I to nije daleka budućnost.

Koja je onda uloga arhitekta u budućnosti?

- Nikakva, da izumre, gospodin arhitekt to je arhaično zanimanje, arhitektura shvaćena tek kao razvlačenje dugih crnih linija je za muzej arhitekture, za prošlost. Treba se resetirati u novom dobu. Glavni kustos prošlog Bijenala arhitekture Alejandro Aravena, nakon što je dobio nagradu Pritkzer, svoje je radove dao na internet, besplatno. On je danas ideal mnogima, vidim mnoge mlade dečke, arhitekte koji stylingom imitiraju njega.

Izlagali ste na Venecijanskom bijenalu (Penezić-Rogina) kao nacionalni predstavnici. Ali, i kao pozvani, u glavnom paviljonu, uz Franka Gehryja. Koliko vam je to značilo?

- Mnogo. Arhitektonski i likovni Venecijanski bijenale definitivno su najveći show na svijetu, to je kao da zaigraš u finalu svjetskog prvenstva. Zanimljiva je i reakcija međunarodne publike. A meni su se svjetovi prelomili u glavi svaki put kada sam bio na Bijenalu, to mi je bilo najvažnije.

Ovaj je rad sada u Muzeju suvremene umjetnosti?

- Da. Uvijek sam bio vezan uz likovnjake, možda ponekad čak i više nego arhitekte. Sada surađujem s Daliborom Stošićem, na Spomeniku Židovima stradalim u holokaustu, koji će se podići u Zagrebu, za koji smo osvojili prvu nagradu. Istaknuo bih i suradnju s Idom Blažičko, kako na nadolazećem bijenalu, tako na nedavnom Festivalu svjetla, za koji smo napravili Gornjogradski cvijet. Još se od mojeg studija družim s mnogim likovnim umjetnicima.

Na crnogorskom paviljonu surađujete i s Rosom Rogina. Koliko je teško surađivati s kćeri?

- Lijepo. Ne postoji neka vrsta patroniziranja niti ljigave suradnje, dapače. Rosa je pronašla svoj put i naši se putevi mogu sastati u ovakvim lijepim stvarima. Živi u Londonu, gdje je diplomirala na Royal College of Art, kada je primala diplomu, u isto je vrijeme Ridley Scott dobio počasni doktorat. U Londonu predaje na dva fakulteta, i glavni je egzekutivac na London Festival of Architecture. Rekao sam joj da ću polako kliziti u fusnotu njezine biografije. Spomenuli smo Idu Blažičko, sudjeluju i Španjolac Armor Gutierrez Rivas koji inače drži kreativnu radionicu za maketarstvo, jedan tradicionalan obrt, i francuski pejzažni arhitekt François Vahe. Imamo i goste, to su Atelje Bow Wow, Ana Popelka i Alexander Brodsky.

No, u crnogorskom paviljonu za Veneciju ima i elemenata lokalne, crnogorske tradicije.

Crnogorski paviljon ove će godine biti više propulzija ideja, nego klasična prezentacija. Misao je vodilja, dakle, stanje arhitektonske prakse u virtualno doba, doba prelaska iz mehaničko u digitalno. Glavni je element izlaganja izložba podijeljena u tri dijela u Palazzo Malipiero. Na crnogorsku se tradiciju naslanja lovćenski zvončić, koji će biti predstavljen u vidu instalacije, i koji će se protezati na ulicu. No, moja je teza da riječ danas govori više od tisuću slika, radi hiperprodukcije slika, pa se nastup bazira više na riječima.

Izdvajamo