DIZAJNERSKA 2019.

LIKOVNA KRITIČARKA JUTARNJEG RANGIRALA JE NAJBOLJI DIZAJN 2019. Godinu je obilježila rasprava oko pobjedničkog rada za vizual predsjedanja EU 2020.

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 28.12.2019. u 22:43

Domagoj Kunić

Stol Ala, Nunc

Dizajn su ove godine obilježili rasprava oko pobjedničkog rada za vizualno predsjedanje EU 2020. s potpisom Ive Primorac, nekoliko dobrih dizajnerskih izložbi u Galeriji HDD, među kojima su one Mihajla Arsovskog i Studija Hamper, te pojava novih zvijezda produkt dizajna.

Predstavljamo naše ovogodišnje favorite.

1. Stol Ala, Nunc

Domagoj Kunić

Stol Ala, Nunc

 

Stol Ala studija Nunc osvojio je ove godine više nagrada, a dobili su i nagradu Ambijente za najbolje mlade dizajnere. Studio Nunc kojeg čine Studio R:ut i Nataša Njegovanović, nove su zvijezde produkt dizajnerske scene, nastavljaju put kojeg je prije njih započela Grupa, te još nekolicina dizajnera. Malo je produkt dizajna u nas, jedan je od razloga malo tržište. U konkretnom slučaju, površinu stola Ala dizajneri su razdvojili u pomične plohe od punog drveta te ih povezali s metalnim skladišnim plohama koje se prema potrebi mogu ubaciti na različita mjesta. Stol se, dakle, ovisno o željama, može neprekidno mijenjati. Studio Nunc inače se premijerno predstavio početkom godine na najvažnijem svjetskom sajma namještaja u Kölnu.

2. Monografija Marijana Hržića, Šesnić, Turković

Marija Gašparović
 

Krajem je godine tiskana monografija Marijana Hržića, arhitekta koji je sagradio neke od najviših zgrada u Zagrebu, od Eurotowera do Cibone, ali i mnoge druge nagrađivane projekte od Krematorija u Zagrebu do Višnjika u Zadru, neke od njih samostalno, neke, pak, u koautorstvu. Monografiju je Hržić već odavno zaslužio, no nekako me iznenadilo da su autori dizajna ove knjige Šesnić i Turković, koji su, iako svestrani, u široj javnosti najpoznatiji po filmskim plakatima. Ispostavilo se da je Marko Šesnić Hržićev zet, pa je ovaj arhitekt rekao da mu je bilo najlakše tako raditi, da ne mora ispočetka sve objašnjavati. Izvrsna suradnja dvaju različitih generacija. Knjiga je spremljena u omot iz koje je morate izvući, diskretno su naznačeni Hržićevi inicijali, a prijelom je besprijekoran.

3. Latini, Maslinovo ulje, Trumpić/Prenc

 

Rovinjski Studio Tumpić/ Prenc osvojio je ove godine u kategoriji “packaging design” i dizajnersku međunarodnu nagradu Red Dot: Best of the Best za dizajn boce istarskog maslinova ulja Latini. Nagradio ih je žiri međunarodnih stručnjaka, prema strogim kriterijima. Arhitekti iz Studia Trumpić/Prenc rekli su da su dizajnom željeli dočarati dinamiku prošlosti Istre i težaka iz unutrašnjosti poluotoka koji su nerijetko odlazili raditi kod zemljoposjednika Talijana bliže obali. Tone, predak vlasnika brenda maslinovog ulja Latini, krajem 19. stoljeća povremeno je radio kao zemljoradnik kod istarskih Talijana koje su tada nazivali Latini. Jednom je kao dnevnicu dobio kariranu košulju, koja je onda bila rijetkost, pa su ga njegovi mještani prozvali Latini. Zbog toga i boca ulja ima i karirani uzorak s džepom u kojem se nalazi papirić s ispisanom obiteljskom pričom.

4. Vizualni identitet Bestie, Kazinoti&Komenda

Kazinoti/Komenda Promo
 

Splitski dizajnerski dvojac Kazinoti&Komenda, iza kojeg stoje Karlo Kazinoti i Mišo Komenda, u suradnji s koautoricom Anom Bodrožić, nedavno je osmislio i realizirao rebranding i vizualni identitet Zaklade za zaštitu životinja Split, koja djeluje sa skrbi, štiti prava i promovira napuštene, zanemarene ili zlostavljane životinje. Identitet su, moglo se pročitati, gradili na temelju samog naziva. Naime, dizajneri su zajedno sa Zakladom smislili i sam naziv Bestie, kako bi funkcionirao i na dijalektu i na engleskom jeziku. Bestie, na engleskom skraćeno od najbolji prijatelj, a na dijalektu se za životinje kaže beštije (pri čemu su kvačicu na š pretvorili u simbol srca).

5. Luka Palestrina Mazić, Mali dom

Zagreb Design Week
 

Doduše, student industrijskog dizajna Luka Palestrina Mazić prošle je godine pobijedio na Zagreb Design Weeku, no ove je godine na istom događaju u Tehničkom muzeju njegova kućica i izvedena, te se mogla vidjeti i uživo. Riječ je o montažnoj kućici koja se prilagođava korisniku, namjeni, lokaciji i klimi, inspirirana je nužnim skloništima za planinare na Velebitu. Želja je bijeg od gradske vreve i digitalizacije. U 15 kvadrata montažne kuće našli su se kuhinja, WC, spavaća soba i dnevni boravak. Kuća je i ekološki osviještena.

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo