SPOMENIK U JASENOVCU

Novo svjetlo na remek-djelu Bogdana Bogdanovića: Kameni cvijet uvijek je bio više od spomenika

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 01.02.2012. u 08:13

Danijel Soldo/CROPIX

Što simbolizira Kameni cvijet? “Mogao bih o tome napisati esej, ali najkraće - vjeru u život”, odgovorio je Ljubi R. Weissu Bogdan Bogdanović , autor skulpture u Jasenovcu. Arhitekt, teoretičar, profesor, nekadašnji gradonačelnik Beograda i disident Miloševićeva režima, Bogdanović je želio da cvijet koji otvara latice ka nebu i Suncu predstavlja simbol života i ponovnog rađanja, prevladavanja patnje.

Postavljeni reflektori

Ovaj simbol vjere u život ponovno je osvijetljen nakon punih dvadeset godina, za Noć muzeja 27. siječnja. Kako nam je rekao kustos memorijala Jasenovac Ivo Pejaković, sada kada su ponovo postavljeni reflektori, spomenik će biti osvijetljen i ubuduće, na obljetnice i važne datume: na dan proboja logoraša 22. travnja te zatim 1. studenog...

Osnova skulpture je središnji stup koji se nastavlja u razvijeni plašt cvijeta, s upisanim stihovima iz Kovačićeve “Jame” na spomen ploči. Spomenik je postavljen 1966., a osvijetljen je desetak godina kasnije i tako je ostalo do devedesete. Za novo osvjetljenje, rekao nam je kustos Pejaković, zaslužni su djelatnici tehničkog odjela koji su posebno pazili da na svaku laticu Kamenog cvijeta svjetlost precizno pada.

Smješten u parkovnu cjelinu, kako ju je zamislio sam Bogdanović kada ju je projektirao zajedno s monumentom, jasenovački memorijal nije samo Kameni cvijet, kao što se obično misli, što se može vidjeti i na gotovo nadrealnim fotografijama koje je snimio Danijel Soldo.

Džemper i patike

Na skicama za Kameni cvijet Bogdanović je radio godinama, a kad ga je dovršio, imao je 44 godine. Iako su spomenici u poslijeratnoj Jugoslaviji bili modernistički i razlikovali su se od socrealističkih u ostatku Istočne Europe, skulptura Kameni cvijet bila je među prekretnicama: “Do tada su spomenici bili figurativni, tipa srp i čekić, a kada sam maketu izložio pred cijelim Politbiroom SKJ, na čelu s Titom, nastala je konsternacija. Znojio sam se, mučio objašnjavajući što sam htio Cvijetom reći. A konsternacija je nastala i zbog toga, saznao sam kasnije, što sam se pojavio u džemperu i s patikama na nogama. Prije otvorenja spomenika u Jasenovcu bilo je i prijetećih poruka, pisanih, telefonskih”, opisao je umjetnik.

Bogdan Bogdanović preminuo je 2010., a posljednjih dvadeset godina života bio je stanovnikom Beča. Tamo je do njega u jednom trenutku došla i dezinformacija da je spomenik srušen, no intuicija je stvaraoca govorila suprotno: “Sve što je sačuvano (od spomenika) doživio sam kao poklon... a Jasenovac mi je najviše značio. To mi je bila najveća radost u životu, kad sam vidio da još postoji, jer je ovaj spomenik ipak mnogo više od samog spomenika...”

Izdvajamo