“STOLJETNA IZLOŽBA”

PARIŠKI DOGAĐAJ SEZONE POVODOM STOTE OBLJETNICE RODINOVE SMRTI “Starica” Ivana Meštrovića uz Matisseova i Picassova djela

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 26.03.2017. u 11:20

U pariškom Grand Palaisu “Stoljetnom izložbom”, kako joj je naziv, obilježavaju stotu obljetnicu smrti Augustea Rodina. Izložba je za javnost otvorena u srijedu, i već je u svim pariškim vodičima kao lokacija koja se svakako mora obići u ovom gradu (uz izložbu koja istražuje odnos Picassa i njegove prve supruge Olge) i moći će se pogledati sve do sredine ljeta, 31. srpnja.

Izložba je golemih razmjera, osim dvije stotine radova samog Rodina, među kojima su i najvažnija djela kao što su “Građani Calaisa”, istražuje utjecaj umjetnika na moderne i suvremene autore, najpoznatiji su među njima Pablo Picasso, Henri Matisse, Constantin Brâncuşi​, ali i konceptualni umjetnik Joseph Beuys, te noviji autori 21. stoljeća Georg Baselitz​ i britanski kipar Antony Gormley - ističe se kako na njegove gigantske skulpture (npr. “Anđeo sjevera” visok 20 metara i krila u rasponu 54 metra) novoistraženi odnos sa Rodinom baca drugačije svjetlo.

Među tim autorima je i hrvatski kipar Ivan Meštrović, izložena su dva rada, “Starica” koja datira u 1908. godinu, kao i originalni model za “Zdenac života” iz 1905. Oba djela su iz ranijeg umjetnikova razdoblja stvaralaštva, “Starica”, dakle, iz prvog desetljeća 20. stoljeća,, visoka 129 centimetara, iz razdoblja kada umjetnik na ekspresivan i dramatičan način tematizira ljudske sudbine. Nastala je upravo u Parizu, gradu u kojemu se sada i izlaže. “Zdenac života” datira, pak, u 1905., ujedno i najplodniju godinu u stvaralaštvu ovog umjetnika. Meštrovićeva djela su u postavu uz radove Camille Claudel, velike Rodinove ljubavi, čiji je izniman kiparski opus donedavno bio slabo vrednovan. Na izložbi je i “Maska Camille Claudel”, vrlo zanimljiv Rodinov portret njegove ljubavnice, muze i najbolje učenice, iznad kojeg se nadvija velika ruka. Upravo se ovim radom poziva na izložbu, također i radovima Georga Baselitz​a, “Nula popularna stvar”, ali i “Staricom” Ivana Meštrovića, tako da se naš umjetnik našao u vrlo zanimljivom kontekstu.

Predavanje B. Vujanović

Odnos Meštrovića i Rodina, poznato je domaćoj publici, istražen je izložbom francuskog kipara svojedobno u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu i Galeriji Meštrović u Splitu, tako hrvatskog kipara u Muzeju Rodin, tada se pojavila i nepoznato Rodinovo pismo u kojemu hvali Meštrovića, ali i Meštrovićev portret Rodina, koji se čuva u praškoj Nacionalnoj galeriji. Međutim, na ovoj je izložbi, kojom čitav Pariz slavi 100. obljetnicu smrti svoga velikana, riječ o međunarodnoj kontekstualzaciji i radovima koji sežu do 21. stoljeća. Kustosica je Catherine Chevillot​, koja je na čelu Muzeja Rodin, s kolegicom, povjesničarkom umjetnosti Antoinette Le Normand-Romain​. No, suradnika je čitav niz, doslovce iz čitavog svijeta. Viša kustosica Atelijera Meštrović Barbara Vujanović rekla nam je kako je riječ o izložbi koja daje “izniman uvid u utjecaj Rodina na razvoj modernog kiparstva, ali i na druge medije”, te kako je “”Zdenac života” izložen uz “Fontanu s klečećim mladićima” Georgesa Minnesa”. Barbara Vujanović je u Parizu jer je jučer na znanstvenom skupu u Grand Palaisu održala predavanje o utjecaju Rodina na Meštrovića, ali i Rodinovu utjecaju na “Roberta Frangeša Mihanovića, Branislava Deškovića, Milu Wod, Antuna Augustinčića te Vojina Bakića”. Naziv je skupa “Rodin: val šoka”, a predaje dvadesetak stručnjaka. Meštrovićeve je radove birala upravo Catherine Chevillot​. Barbara Vujanović pojašnjava: “Zdenac života je djelo koje par excellence pokazuje Rodinov utjecaj u sklopu secesije. ‘Starica’ je remek-djelo naturalizma, u rangu svodećim međunarodnim kiparima i njihovim djelima na temu starenja”. Tumači i kako je Chevillot​ odabrala ova dva rada nakon izložbe “Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića”. Oba su djela na izložbi u sadri, i nalaze se u fundusu zagrebačkog Ateljea Meštrović.

Aukcija

“Andromede” Kustosice pariške izložbe, pak, pojašnjavaju kako su mnogi umjetnici pokušali imitirati njegov stil, djelomice kroz inspiraciju, ali mu i kontrirajući. Te nastavljaju: “Rodin je istraživao sve aspekte skulpture, od asemblaža do kolaža. Njegova je tehnika crtanja predvidjela pojavu njemačkih ekspresionista, a odnos sa fotografijom Brancusija i Moorea, materijalnost djela Williama de Kooninga”. U temelju je Rodinova interesa bilo ljudsko tijelo. Iz osamdesetih godina 19. stoljeća na izložbi su i slabije poznati i rijeko pokazivani “crni crteži”, koji su inspirirali slavna “Vrata pakla”. Istražuje se i međunarodna slava koju Rodin postiže 1900. godine kada je u Parizu Svjetska izložba. Ipak, punu vrijednost ovog umjetnika, tumači se, svijet je otkrio tek poslije Drugog svjetskog rata.

Također se na istražuje i odnos kolekcionara prema njegovom djelu.

Paralelno, u aukcijskoj kući Artcurial u Parizu izložen je jedan njegov rad, nježna “Andromeda” koja “izranja” iz kamena, koja će u 30. svibnja biti ponuđena na aukciji. Događanja uz obljetnicu čitav je niz, izašla je i knjiga “Rodinov tajni muzej” u kojoj su objavljeni nepoznati crteži, najčešća je tema erotski odnos između dvije žene.

Rodin je ljubio žene. Čitav život bio u nevjenčanom braku s Rose Beuret. No, smatra se da je ljubav njegova života Camille Claudel, kiparica koja je kao devetnaestogodišnjakinja ušetala u njegov studio da kod njega radi, u početku, kao pomoćnica - “lijepa, talentirana, žestoka”, kako ju je opisao. No, Rose nikad nije napustio, unatoč obećanjima, i sačuvanom pisanom ugovoru koji je potpisao s njom – da neće primati druge naučnice i da će ju oženiti. Situacija među njima rezultirala je njezinim krahom. O vezi je snimljeno nekoliko filmova, u najboljem nju glumi Isabelle Adjani, njega Gerard Depardieu.

Uništeni radovi

Na stotu obljetnicu otvara se prvi muzej posvećen Camille Claudel, 26. ožujka, u mjestu Nogent-sur-Seine, sto kilometara od Pariza. Iako je posljednjih trideset godina života provela u instituciji za mentalno oboljele, a ranije je pokušala uništiti svoja djela, ipak je sačuvano devedeset radova. Također je sudjelovala svojim radom na najvažnijim narudžbama ovog umjetnika, među kojima su i “Vrata pakla”. U muzeju žele, kroz njezina samostalna djela, pokazati njezinu karijeru, ne isključivo kroz prizmu Rodina.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo