Prva izložba u sklopu golemog međunarodnog istraživačkog projekta Baunet, kojem je na čelu zagrebački MSU, ona je pod nazivom “Hubert Hoffmann - sva arhitektura je prostorna umjetnost” koja se u Neue Galerie u Grazu otvara ovaj petak.
Berlinčanin rodom, Hubert Hoffmann je studirao na znamenitoj školi Bauhaus, koja je tema projekta Baunet. Započeo je studij u doba Waltera Gropiusa, no učio je i kod Vasilija Kandinskog i Paula Kleea.
Bauhaus su, poznato je, zatvorile nacističke vlasti 1933. godine. Međutim, odmah nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine, gradonačelnik Dessaua Fritz Hesse pozvao je Hoffmanna da obnovi Bauhaus. Odnosno, da nastavi jedan od ciljeva ove škole, a to je “ujedinjenje umjetnosti i života”. Na Bauhausu se, naime, živjelo punim plućima, vjerovalo se u umjetnost za sve, ukidao se elitizam.
Hoffmann se trudio ponovno pokrenuti Bauhaus, no, kako bilježe kronike, nije uspio zbog snažnog političkog otpora. Organizirao je, međutim, izložbu na kojoj je okupio vodeća imena ove škole poslijeratnog razdoblja. Vrlo je značajan njegov doprinos urbanizmu. Obnovio je poslijeratni Berlin, zajedno s nekolicinom kolega, izgradio čitav niz kvartova.
Osim izložbe kojom se istražuje Hoffmannov urbanistički i arhitektonski opus, a traje sve do lipnja, u petak će biti i simpozij o ovom autoru. Sudionici će se, osim Hoffmannom, baviti i djelima drugih studenata Bauhausa iz srednje i jugoistočne Europe, Avgosta Černigoja iz Slovenije te Selmana Selmanagića iz BIH.
Ova je izložba, dakle, uvod. Međutim, projekt “Bauhaus - umrežavanje ideja i prakse” počinje 9. svibnja u Muzeju suvremene umjetnosti i trajat će do 26. srpnja.
Tema će biti i opusi hrvatskih autora, među kojima su Ivana Tomljenović Meller, lijepa kći posljednjeg bana Hrvatske i Slovenije Tomislava Tomljenovića, velika, no nepredvidiva umjetnica, zatim Otti Berger, čiji dizajnerski rad u posljednje vrijeme izaziva veliki interes u međunarodnim stručnim krugovima, jedini hrvatski arhitekt na Bauhausu Gustav Bohutinsky...
Uz radove naših autora, izložit će se djela Marcela Breuera, Vasilija Kandinskog, Paula Kleea... Ovom će izložbom prvi put njihovi radovi biti u dijalogu.